Priru

cnik

za

prom

ican

je r

odne

ravno

pravno

sti i

nena

siln

ih m

odela

mas

kulin

iteta

Priručnik za promicanje rodne ravnopravnosti i

nenasilnih modela maskuliniteta

Autori/ce:

Tin Frančić

Mirsad Dalipi

Stipe Nogalo

Lana Stjepanović

Anamarija Sočo

Ivan Makovec

Urednica:

Leila Younis

Lektorica:

Milena Radončić

Dizajn:

Tamara Tokić

Izdavač:

Status M

Tisak:

Alfacommerce

Godina izdanja:

2019.

Projekt:

EQUI-X - Promoting innovative strategies addressing the construction of gender identities and engaging men and boys in non-violent models of masculinity

Projektni partneri:

Publikacija je nastala uz financijsku podršku Europske komisije u okviru Programa o pravima, jednakosti i građanstvu za razdoblje 2014.–2020. Sadržaj ove publikacije odražava isključivo stajalište izdavača te se Komisija ne može smatrati odgovornom za korištenje informacija koje se u njoj nalaze.

lmpresum

Sadrzaj

7

8

9

10

13

15

20

21

22

25

28

29

30

32

36

38

42

48

49

50

52

56

59

60

61

63

65

69

72

Radionice

1. Rod

Uvod

Radionica 1: Što je to rod?

Radionica 2: Ponašaj se kao muškarac, ponašaj se kao žena

Radionica 3: Briga o sebi: Muškarci, žene, rod i zdravlje

2. Emocije

Uvod

Radionica 4: Izražavanje osjećaja

Radionica 5: Što radim kad sam ljut/a?

3. Nenasilje

Uvod

Radionica 6: Što je nasilje? Definicija

Radionica 7: Što je nasilje? Prikazi slučajeva

Radionica 8: Seksualno nasilje i uznemiravanje – slijed mišljenja

Radionica 9: Što je rodno uvjetovano nasilje?

Radionica 10: Razbijanje tišine i traženje pomoći

4. Odnosi

Uvod

Radionica 11: Zdravi i nezdravi intimni odnosi

Radionica 12: Agresivni, pasivni ili asertivni

Radionica 13: Vještine pregovaranja

5. Društvo

Uvod

Radionica 14: Moć i odnosi

Radionica 15: Etiketiranje

Radionica 16: Što bih želio/željela učiniti sa svojim životom? Kako na mene utječu drugi?

Provedba radionica

Savjeti za voditelje/ice

Radionice

1. Rod

Uvod

Cilj ovog poglavlja je osvještavanje razlike između pojmova roda i spola, kao i i m p l i k a c i j a r o d n i h n o r m i u svakodnevnom životu mladih ljudi. Većina društava ima relativno jasne i prepoznatljive modele maskuliniteta i feminiteta koje djeca i mladi kao rodne norme usvajaju i internaliziraju kroz proces socijalizacije. Potreba za radom s mladima na razumijevanju koncepata rodnih normi, rodnih stereotipa i pojmova vezanih uz rod proizlazi iz činjenice kako postoje određene rodne norme ili aspekti rodnih normi koji dokazano mogu biti štetni za mladiće i djevojke. Pojedini aspekti štetnosti i negativnih ishoda po život i zdravlje mladih obrađuju se u poglavlju posvećenom rodu, ali i kroz ostala poglavlja ovoga priručnika. Kao primjere negativnih ishoda po život i zdravlje koji dijelom proizlaze iz krutih rodnih normi možemo navesti izrazito disproporcionalno stradavanje mladića u prometu, u fiz ičk im sukobima i l i pretjeranu konzumacije sredstava ovisnosti. S druge strane, rodne norme koje žene i djevojke predstavljaju kao pasivne, vezane uz kućanstvo i čije se "ostvarenje" veže isključivo uz majčinstvo i brigu o d j e c i i o b i t e l j i , m o g u d j e l o v a t i ograničavajuće za one djevojke i žene koje svoj život vide drugačije, primjerice, vezano uz zanimanja i karijere koje bi

obično bile rezervirane za muškarce.

Osim toga, postavlja se pitanje što se događa s onim dječacima i mladićima, kao i djevojčicama i djevojkama, koji svo j im ponašanjem, izgledom i l i odabirom zanimanja i interesima odudaraju od očekivanog dominantnog modela maskuliniteta ili feminiteta. Iskustvo pokazuje kako su životni putevi mladića i djevojaka koji su "drugačiji" ner i jetko tešk i , pun i osuđivan ja , izrugivanja, ismijavanja i odbacivanja, kako od strane okoline, tako, posljedično, i od sebe samih.

Dakle, razloga za rad i upoznavanje mladih s konceptom roda, (štetnih) rodnih normi, maskuliniteta i feminiteta je mnogo, a najviše proizlaze iz brojnih štetnih i ograničavajućih aspekata koji iz njih proizlaze. Važno je napomenuti kako rad uključuje propitivanje, raspravu i analiziranje, a nikako grubo nametanje i uvjeravanje, uz poštovanje prema svakoj osobi i pravu svake osobe da ima vlastita uvjerenja i stavove, uz priliku da kroz radionice i rasprave dobije informacije i uvide koji su različiti od onih koje posjeduje. Navedeno omogućava mladima učenje novih sadržaja, razvoj kulture dijaloga i prihvaćanja različitosti, što predstavlja pristup koji je zastupljen u ovom priručniku.

9

Radionica 1: Sto je to rod?

Cilj: Shvatiti razlike između spola i roda te razmisliti o očekivanjima kako bi se muškarci i žene trebali ponašati.

Potrebni materijali: Radni papir i markeri

Preporučeno vrijeme: 45 min

Postupak:

1. Nacrtajte dva stupca na radnom papiru. Na vrhu prvog napišite "muškarac", a drugog "žena".

2. Zamolite sudionike/ce da sastave listu pojmova koji su povezani s idejom o time što znači biti muškarac (navike, izgled, ponašanja, stvari…). Zapišite ih u prvi stupac onim redoslijedom kojim ih navode. Odgovori mogu biti pozitivni ili negativni. Pomognite sudionicima/ama navesti i sociološke i biološke karakteristike.

3. Ponovite isti postupak u stupcu označenom sa "žena".

4. Kratko sažmite navedene karakteristike u oba stupca.

5. Zamijenite naslove stupaca navodeći oznaku "žena" umjesto "muškarac" i obrnuto. Pitajte sudionike/ce bi li se karakteristike navedene za muškarce mogle također pripisati ženama i obrnuto.

6. Iskoristite sljedeća pitanja kako biste pokrenuli raspravu o karakteristikama za koje sudionici/ce smatraju da se ne bi mogle pripisati i muškarcima i ženama, i zašto. Objasnite da se one karakteristike koje su biološke i koje se ne mogu pripisati i muškarcima i ženama smatraju karakteristikama spola, a one karakteristike koje su sociokulturološkog karaktera i koje se mogu pripisati i muškarcima i ženama predstavljaju karakteristike roda.

Dodatna aktivnostKako biste naglasili razlike između spola i roda možete sakupiti i predstaviti slike muškaraca i žena koje odražavaju primjere bioloških (spolnih) i socijalnih (rodnih) uloga. Primjerice, ženu koja pere suđe (rod) ili ženu koja doji (spol), muškarca koji popravlja automobil ili koji je u lovu (rod). Potaknite sudionike/ce da prepoznaju je li na slikama predstavljen rod ili spol te da argumentiraju svoje odgovore.

Pitanja za raspravu:

Što znači biti muškarac?

Što znači biti žena?

Mislite li da su muškarci i žene odgajani na isti način?

Koja je uloga muškarca u intimnoj vezi? Koja je uloga žene?

?

>

¤

¤

¤

¤

10

Tijekom naših života dobivamo poruke od svojih obitelji, medija i društva o tome kako bismo se trebali ponašati kao muškarci ili žene i kako bismo se trebali o d n o s i t i p re m a že n a m a i muškarcima. Važno je razumjeti da, iako postoje razlike između muškaraca i žena, mnoge od njih je stvorilo samo društvo i one nisu sastavni dio naše prirode ili biološkog sklopa. Usprkos tome, te razlike imaju fundamentalan utjecaj na svakodnevne živote muškaraca i žena te odnose između njih. Primjerice, od muškarca se često očekuje da uvijek mora biti jak i dominantan u svojim odnosima s drugima,

uključujući i odnose sa svojim intimnim partnerima/cama. Istovremeno, od žene se često očekuje da bude pokorna pred autoritetom muškarca. Mnogi od ovih krutih rodnih stereotipa imaju štetne posljedice i za muškarce i za žene, o čemu se r a s p r a v l j a t i j e k o m o v i h aktivnosti. Kako postajemo sve svjesniji načina na koje pojedini rodni stereotipi mogu negativno utjecati na muškarce i žene, m o ž e m o k o n s t r u k t i v n o razmišl jat i o tome kako ih osporiti i primicati pozitivnu ulogu roda i rodnih odnosa u svojim životima i zajednicama.

Na koji način muškarac pokazuje svoje osjećaje? Razlikuje li se to od načina na koji žena pokazuje svoje osjećaje? Zbog čega bi postojale razlike?

Na koji način muškarac pokazuje svoju seksualnost? Razlikuje li se to od načina na koji žena pokazuje svoju? Zbog čega bi postojale razlike?

Koja je uloga muškarca u reprodukciji? Razlikuje li se ona od uloge žene? Na koje načine?

Utječe li na naše stavove o ulogama muškaraca i žena mišljenja članova naših obitelji i prijatelja? Na koji način?

Utječu li mediji na rodne norme? Ako da, na koje načine? Kako mediji prikazuju žene? Kako mediji prikazuju muškarce?

Na koji način ove razlike i nejednakosti između žena i muškaraca utječu na naše svakodnevne živote?

Na koji način ove razlike utječu na naše odnose s obitelji i partnerima/cama?

Kako vi možete, u svojim životima, osporiti nejednaka očekivanja o ponašaju muškaraca? Kako možete osporiti nejednaka očekivanja o ponašanju žena?

Zaključak

Napomena za facilitatore/iceKad se raspravlja o konceptima i definicijama "muškarca" i "žene" važno je početi s riječima koje koriste sami sudionici/e. Ako je grupa sramežljiva, trebali biste za početak ponuditi nekoliko svojih prijedloga. Također, obvezno se osvrnite na upotrebu riječi koje bi mogle biti pogrdne ili uvredljive.

!

*

11

DODATNA GRAĐA

Spol – odnosi se na biološke atribute i karakteristike koje označavaju određenu osobu kao muško ili žensko.

Seksualnost – odnosi se na izražavanje osjećaja, misli i ponašanja kao muškaraca ili žena. To uključuje naše osjećaje privlačnosti, zaljubljenosti i ponašanja u intimnim odnosima.

Rod – odnosi se na socijalno konstruirane razlike i nejednakosti između muškaraca i žena (primjerice, kako se trebaju oblačiti ili ponašati). Ove ideje i očekivanja naučeni su u obiteljima, od prijatelja, u školama, vjerskim i kulturnim institucijama, na radnim mjestima i putem medija.

Sljedeći dijagrami predstavljaju primjere spolnih i rodnih karakteristika muškaraca i žena:

Spol

Biološki

Genetski uvjetovan

Ne

Samo žene rađajuSamo muškarci

oplođuju

Rod

Kulturološki

Naučen socijalizacijom

Da

I muškarci i žene mogu raditi ili

skrbiti/brinuti o starijima i djeci

Mogu li se promijeniti?

Primjerice

12

Radionica 2: Ponasaj se kao

muskarac, ponasaj se kao

zena

Cilj: Shvatiti na koje načine rodne norme utječu na živote muškaraca i žena.

Potrebni materijali: Flipchart papir i markeri

Preporučeno vrijeme: 45 minuta¤

¤

¤

Postupak:

1. Podsjetite sudionike/ce da ste tijekom prošle radionice razgovarali o razlikama između spola i roda, te ste definirali rod kao skup nepisanih društvenih pravila ili društveno očekivanih normi o ulogama, odgovornostima i ponašanju muškaraca i žena. Objasnite da će ova radionica otvoriti razgovor o tome što znači biti muškarac i što znači biti žena te kako naučiti i usvojiti ova pravila. Naglasite kako postoji velika mogućnost prepoznavanja nekih sudionika/ca u primjerima koji predstavljaju osnovu ove radionice, te da to uopće nije loša stvar, već naprotiv, njezin primarni cilj.

2. Pitajte sudionike jesu li im ikada rekli "ponašaj se kao muškarac" ili "budi muško". Zamolite ih da podijele iskustva o tome kada im je netko rekao to ili nešto slično tome. Nakon što sudionik podijeli svoje iskustvo, pitajte ga: Što misliš zašto ti je ta osoba to rekla? Kako si se zbog toga osjećao? Recite sudionicima kako ćemo se detaljnije osvrnuti na ove fraze. Promatrajući ih možemo početi uočavati na koji način društvo može otežati nekome da bude muškarac ili žena.

3. Velikim slovima napišite na komadu flipchart papira frazu "ponašaj se kao muškarac". Zamolite sudionike da podijele svoje ideje o tome što to znači. To su očekivanja društva o tome što bi muškarci trebali biti, kako bi se muškarci trebali ponašati i što bi muškarci trebali osjećati i govoriti. Nacrtajte okvir na papiru i napišite značenja fraze "ponašaj se kao muškarac" unutar zadanog okvira. Neki od primjera odgovora su "budi jak" ili "ne plači".

4. Zatim, velikim slovima napišite na komadu flipchart papira frazu "ponašaj se kao žena". Zamolite sudionike/ce da podijele svoje ideje o tome što to znači. To su očekivanja društva o tome što bi žene trebale biti, kako bi se trebale ponašati i što bi trebale osjećati i govoriti. Nacrtajte okvir na papiru i napišite značenja fraze "ponašaj se kao žena" unutar zadanog okvira. Neki od odgovora mogu biti "budi dobra domaćica" ili "nemoj biti previše agresivna".

¤

13

5. Kada završite aktivnost razmjene ideja, na temelju ove dvije liste započnite razgovor koristeći sljedeća pitanja.

Pitanja za raspravu:

Koje od ovih poruka mogu biti potencijalno štetne? Zašto? (Napomena: voditelj/ca bi trebao obratiti pozornost i osigurati da se razgovara o svakoj poruci pojedinačno).

Kako ovako ograničavajuće poruke utječu na zdravlje muškaraca? Kako ovako ograničavajuće poruke utječu na zdravlje žena?

Kako ovako ograničavajuće poruke utječu na živote i veze žena? Kako ovako ograničavajuće poruke utječu na živote i veze muškaraca?

Što se događa muškarcima koji se ne pridržavaju rodnih pravila (npr. "živeći izvan kalupa”)? Što se događa ženama koje se ne pridržavaju rodnih pravila? Što ljudi govore o njima? Kako se drugi prema njima ponašaju? Što mi mislimo o njima? Smatramo li ponekad to kao opravdanje da se prema ovim ljudima ponašamo loše ili neprimjereno?

Što je neophodno učiniti kako bi se muškarcima i ženama olakšao život izvan kalupa? Kako mi možemo dati svoj doprinos?

Dodatna aktivnostPodijelite sudionike/ce u manje skupine i zamolite ih da napišu kratki igrokaz (u trajanju od par minuta) koji prikazuje osobu koja nekom drugom govori da se "ponaša kao muškarac" ili da se "ponaša kao žena (dama)".

Cilj ove aktivnosti je pomoći nam da počnemo shvaćati kako društvo stvara veoma različita pravila o tome kako bi se muškarci, a kako žene trebale ponašati. Ova pravila ponekad se nazivaju "rodne norme", zato što govore o tome na koji je način za muškarce "normalno" mis l i t i , os jećat i i kako se ponašati, a što je "normalno"' za

žene. Međutim, ove norme č e s to m o g u o g r a n i č ava t i muškarce i žene tako što ih pokušavaju zadržati u uskim o k v i r i m a k o j e n a m e ć u očekivanja o tome što znači ponašati se kao pravi muškarac ili ponašati se kao žena ili dama. Sve to može imati negativne posljedice na njihovo donošenje odluka, zdravlje i veze.

Zaključak

>

?

!

14

Radionica 3: Briga o sebi:

Muskarci, zene, rod i

zdravlje

Cilj: Podići razinu svijesti o tome kako su mladići odgojeni te o zdravstvenim rizicima s kojima se suočavaju.

Potrebni materijali: papiri i olovke, radni papiri, markeri, Dodatna građa A i B

Preporučeno vrijeme: 45 minuta¤

¤

¤

Postupak:

1. Prije početka radionice, pripremite nekoliko primjeraka pitanja iz Dodatne građe A. Objasnite sudionicima/ama kako postoje tri moguća odgovora na svako pitanje: "muškarci", "žene" ili "podjednako i muškarci i žene".

2. Podijelite sudionike/ce u dvije do tri manje grupe te im dajte ispisana pitanja. Zamolite ih da rasprave o svakom pitanju i pokušaju dati odgovor na svako kao grupa. Dajte grupama 20 minuta za raspravu o pitanjima. Zatim napišite pitanja na radni papir, naglas ih čitajte, pitajte kako su grupe na njih odgovorile te označite odgovore na radnom papiru. Prođite kroz odgovore svih grupa i zamolite ih da objasne svoje odgovore.

Moguća zamjenska metoda izvedbe: Svakom sudioniku/ci podijelite dva papirića na kojima piše M (muškarac) i Ž (žena). Nakon što pročitate svako pitanje, sudionici/e podižu papirić kojim upućuju na točan odgovor (ako misle da je odgovor "podjednako i muškarci i žene", dižu oba papirića) i objašnjavaju svoje mišljenje. Bilježi njihove odgovore.

3. Kad grupe završe s pojašnjenjima svojih odgovora, objasnite im da je točno odgovor na svako pitanje "muškarci". Prođite kroz svako pitanje pojedinačno i predstavite statističke podatke koji su navedeni u Dodatnoj građi B i koristeći sljedeća pitanja započnite razgovor:

Jeste li znali da su muškarci više izloženi riziku od ovog zdravstvenog problema?

Zašto je to tako?

Mogu li muškarci izbjeći ovaj zdravstveni problem? Kako?

(Napomena: Voditelj/ica bi trebao potaknuti sudionike/ce na razmišljanje o oblicima ponašanja i životnim stilovima koji se vezuju uz zdravstvene probleme te o načinima na koje bi se oni mogli spriječiti ili promijeniti).

¤

15

Pitanja za raspravu:

Viđate li ovakve obrasce rizičnog ponašanja među muškarcima u vašoj zajednici?

Osim navedenih, kojim su zdravstvenim problemima muškarci podložniji od žena?

U kojoj su dobi muškarci najviše podložni riziku od navedenih problema?

Zbog čega se muškarci suočavaju s ovim rizicima? Koja je veza između tih rizika i načina na koji se mladići socijaliziraju?

Kako vidite sebe u odnosu na navedene rizike? Što možete učiniti kako biste smanjili rizike u svojim životima? A kako u životima drugih muškaraca?

?

Ve ć i n a u z ro k a s m r t i ko d muškaraca povezana je s autodestruktivnim načinom života, kakvim mnogi muškarci žive. Diljem svijeta na muškarce se vrši pr it isak kako bi se ponašali prema određenim obrascima. Primjerice, muškarci češće više riskiraju, imaju više partnera/ica, agresivniji su ili su s k l o n i j i n a s i l j u u s v o j i m odnosima s drugima – što izlaže njih i njihove partnere/ice riziku. Za mladiće je bitno kritički se odnositi prema svom životnom stilu i načinima na koje se izlažu riziku. Mladići su često odgojeni

da budu samopouzdani, da se ne brinu o svom zdravlju i/ili ne t r a že p o m o ć k a d s u p o d stresom. No sposobnost da otvoreno razgovaraju o svojim problemima i traže podršku p r e d s t a v l j a v a ž a n n a č i n s a m oz a š t i t i te o d m n o g i h negativnih ishoda za zdravlje – kao što su uporaba opojnih tvari, rizično seksualno ponašanje i sklonost nasilju. Kroz kritičko razmišljanje o ovim normama možemo naučiti kako zdravlje nije pitanje o kojem brinu samo žene, već nešto o čemu trebaju brinuti i muškarci.

Zaključak!

Dodatna građa B uključuje statističke podatke o muškarcima i različitim zdravstvenim ishodima. Bilo bi ih korisno nadopuniti konkretnim podacima vezanim uz lokalnu i/ili nacionalnu razinu, kako bi se sudionicima/ama omogućilo bolje razumijevanje nekih rizika po zdravlje s kojima se mladići i odrasli muškarci suočavaju u njihovim lokalnim zajednicama.

Napomena za facilitatore/ice*

16

DODATNA GRAĐA A

ROD I ZDRAVLJE – PITANJA

Odgovorite na svako od sljedećih pitanja s: "muškarci", "žene" ili "podjednako i muškarci i žene".

1. Tko kraće živi?

2. Tko će vjerojatnije umrijeti kao žrtva ubojstva?

3. Tko će vjerojatnije poginuti u prometnoj nesreći?

4. Tko će vjerojatnije počiniti samoubojstvo?

5. Tko će vjerojatnije konzumirati alkohol i opijati se?

6. Tko će vjerojatnije umrijeti kao rezultat predoziranja (pretjerane upotrebe opojnih tvari)?

7. Tko će vjerojatnije imati spolno prenosivu infekciju?

8. Tko će vjerojatnije imati više seksualnih partnera i nezaštićen spolni odnos?

9. Za koga je manje vjerojatno da će tražiti pomoć liječnika?

17

DODATNA GRAĐA B

ROD I ZDRAVLJE– ODGOVORI

Tko kraće živi?

Na svjetskoj razini, očekivana životna dob za muškarce je 65 godina, a za žene 69. U Hrvatskoj, očekivana životna dob za muškarce je 72,9 godina, a za žene 79,6.

Tko češće umire kao žrtva ubojstva?

Na svjetskoj razini, otprilike 8 na svakih 100 smrtnih slučajeva u muškaraca svih dobi posljedica je ubojstva. Kod žena, 2 na svakih 100 smrtnih slučajeva posljedica je ubojstva.

Tko češće umire u prometnim nesrećama?

Na svjetskoj razini, 28 na svakih 100.000 muškaraca i 11 na svakih 100.000 žena umre u prometnim nesrećama. Drugim riječima, gotovo tri puta više muškaraca u odnosu na žene umire od posljedica ozljeda zadobivenih u prometnim nesrećama. U Hrvatskoj muškarci imaju 50% veću šansu biti ozlijeđeni u prometnim nesrećama u odnosu na žene.

Tko češće umire kao rezultat samoubojstva?

Na svjetskoj razini, muškarci počine samoubojstvo gotovo 4 puta više nego žene. U Hrvatskoj, muškarci počine samoubojstvo 3 puta više nego žene.

Tko konzumira više alkohola i češće se opija?

Na svjetskoj razini, muškarci zauzimaju veći postotak od žena kad je riječ o povremenom pijenju i opijanju. Prema rezultatima istraživanja koje je 2017. objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 11,1 % ispitanika u Hrvatskoj u posljednjih 12 mjeseci pilo je alkoholna pića na ekscesivan način barem jednom mjesečno, od čega 16,7 % muškaraca i 5,5 % žena.

Tko češće umire od posljedica predoziranja (pretjerane upotrebe opojnih tvari)?

Na svjetskoj razini, u dobi između 15 i 29 godina, vjerojatnija je smrt od prekomjerne upotrebe alkohola u muškaraca. U Europskoj uniji je 2015. bilo gotovo 8000 smrtnih slučajeva uzrokovanih zlouporabom droga, od čega se 79% odnosi na muškarce.

Tko ima više spolno prenosivih infekcija?

Na svjetsko razini, muškarci čine veći broj slučajeva oboljelih od gonoreje i sifilisa, a žene čine veći broj slučajeva oboljelih od trihomonijaze i klamidije. U Hrvatskoj, muškarci čine veći broj slučajeva oboljelih od gonoreje, a žene čine veći broj oboljelih od

18

klamidije i HPV-a.

Tko ima više seksualnih partnera i češće nezaštićene spolne odnose?

Na svjetskoj razini, muškarci češće prijavljuju veze s više seksualnih partnera/ica u odnosu na žene, osim u nekim razvijenim industrijskim zemljama.

Za koga je manje vjerojatno da će tražiti pomoć liječnika?

Na svjetskoj razini, manje je vjerojatno da će muškarci potražiti liječničku pomoć u odnosu na žene.

19

2. Emocije

Uvod

Tema emocija, odnosno izražavanja emocija te razumijevanja vlastitih i tuđih emocija, je uglavnom nedovoljno zastupljena u obrazovnom procesu kroz srednje škole koji većina mladih prolazi. Razumijevanje vlastitih emocionalnih stanja pomaže regulaciji ponašanja, a određene studije navode kako je bolja emocionalna regulacija povezana s manjom vjerojatnošću agresivnog ponašan ja , preranog s tupan ja u s e k s u a l n e o d n o s e te s m a n j o m vjerojatnošću razvoja internaliziranih i eksternaliziranih teškoća, odnosno poremećaja u ponašanju. S obzirom na to da poglavlje koje se bavi emocijama

predstavlja nastavak poglavlja o rodu, ono zapravo označava nastavak rada na sebi i na identitetu, što predstavlja razvojni izazov doba adolescencije. Pretpostavka je da će mladi razmišljajući o vlastitom identitetu i razumijevajući sebe vjerojatno imati više razumijevanja za druge te će se lakše moći staviti u " t u đ e c i p e l e ". P o z n a t o j e k a k o p r e d r a s u d e č e s t o p r o i z l a z e i z nedostatnog razumijevanja drugog i drugačijeg, dok iskustveni pristup učenju koji je zastupljen u ovom priručniku omogućava lakšu promjenu perspektive kroz, primjerice, igranje uloga, što je bitan element razumijevanja sebe i drugih.

21

Radionica 4: lzrazavanje

osjecaja

Cilj: Prepoznati teškoće s kojima se mladići suočavaju prilikom izražavanja određenih osjećaja i posljedice po njih i njihove odnose.

Potrebni materijali: Radni papir, markeri, komadići papira, olovke i Dodatna građa

Preporučeno vrijeme: 45 minuta¤

¤

¤

Postupak:

1. Nacrtajte pet stupaca na radni papir i napišite sljedeće osjećaje kao naslove: strah, ljubav, tuga, sreća i ljutnja (vidjeti Dodatnu građu kao primjer na koji način treba rasporediti riječi i kako ih rangirati sukladno postupku).

2. Objasnite sudionicima/ama da su ovo osjećaji o kojima će se raspravljati tijekom ove aktivnosti te da trebaju razmisliti o tome koliko je mladićima lako ili teško izraziti ove osjećaje. U grupi se mogu pojaviti i drugi prijedlozi osjećaja koji, uopćeno govoreći, odgovaraju ili su povezani s onima koji su već spomenuti. Primjerice, mržnja je vezana uz ljutnju. Također se pojaviti osjećaji srama, krivnje ili nasilja. Istražite sa sudionicima/ama što se nalazi iza ovih osjećaja i ohrabrite ih na razmišljanje o cijeni i posljedicama takvih osjećaja.

3. Dajte svakom sudioniku/ci komadić papira i zamolite ih da prepišu tablicu s ovih pet osjećaja na isti način na koji ste ih vi napisali na radnom papiru. Zatim pročitajte sljedeću uputu: "Razmislite o tome koji od ovih osjećaja izražavate s najvećom lakoćom. Stavite broj jedan (1) pored osjećaja koji najlakše pokazujete. Potom razmislite o osjećaju koji izražavate lako, no nešto teže nego prvi. Stavite broj dva (2) pored tog osjećaja. Stavite broj tri (3) pored osjećaja koji je negdje između; koji nije niti preteško niti previše lako izraziti. Stavite broj četiri (4) pored onog osjećaja koji izražavate uz manje teškoće. I na kraju, stavite broj pet (5) pored osjećaja koji najteže izražavate."

4. Kad sudionici/e završe ocjenjivanje svojih osjećaja, pokupite komadiće papira i napišite rezultate ocjenjivanja u stupcima na radni papiru (vidjeti primjer).

5. Zajedno u grupi razmislite o sličnostima i razlikama koje ste pronašli među sudionicima. Objasnite:

"Osjećaji koje smo označili brojevima 1 i 2 su oni koje smo navikli često izražavati intenzivno; brojevi 4 i 5 predstavljaju osjećaje koje smo navikli izražavati slabije ili ih možda čak potiskujemo ili skrivamo; broj 3 može predstavljati osjećaj koji ne izražavamo niti na pretjeran način, niti ga potiskujemo, već se nosimo s njim na prirodniji način."

¤

22

Pitanja za raspravu:

Jeste li iz ove aktivnosti otkrili nešto novo o sebi?

Zašto ljudi pretjerano pokazuju ili potiskuju određene osjećaje? Kako nauče to raditi? Koje su posljedice pretjerivanja ili potiskivanja osjećaja?

Postoji li sličnosti u načinu na koji muškarci izražavaju određene osjećaje?

Postoji li razlika u načinu na koji muškarci i žene izražavaju osjećaje? Koje su to razlike?

Mislite li da žene izražavaju određene osjećaje lakše od muškaraca? Zašto je to tako?

Zašto muškarci i žene na drugačije načine izražavaju svoje osjećaje? Na koji način vršnjaci, obitelj, zajednica, mediji, itd. utječu na to kako muškarci i žene izražavaju osjećaje?

Kako način na koji izražavamo svoje osjećaje utječe na naše odnose s drugim ljudima (partnerima/cama, obitelji, prijateljima, itd.)?

Je li lakše ili teže izraziti određene osjećaje prema vršnjacima? Prema obitelji? Prema intimnim partnerima/cama?

Zašto su osjećaji važni? Navedite primjere, ako je to potrebno: strah nam pomaže u opasnim situacijama; ljutnja nam pomaže braniti se. Također, zamolite sudionike da navedu neke primjere.

Na koji način otvorenije izražavanje osobnih osjećaja može utjecati na vašu dobrobit ili na vaše odnose s drugim ljudima (intimnim partnerima/cama, obitelji, prijateljima itd.)?

Što možete učiniti kako biste izražavali svoje osjećaje otvorenije? Kako možete biti fleksibilniji u izražavanju onoga što osjećate?

NAPOMENA

Možete dati upute grupi da provede metodu razmjene ideja za definiranje različitih strategija za suočavanje s vlastitim osjećajima te potaknuti sudionike/ce da naprave zabilješke s osobnim mislima, koje, ako žele, mogu podijeliti s drugima u manjim grupama.

?

Osjećaji se mogu promatrati kao o b l i k e n e r g i j e k o j a v a m omogućava uočiti ono što vas muči ili što vam smeta. Različiti osjećaji su jednostavno odraz različitih potreba. Najbolje je naučiti nositi se sa svim svojim osjećajima onim redoslijedom kako se javljaju u našim životima. Sposobnost izražavanja osobnih osjećaja, a pri tome ne povrijediti

druge, pomaže nam postati jačim pojedincima i uspostaviti bolje odnose sa svijetom oko nas. Načini na koji svaka osoba izražava svoje osjećaje se razlikuje. Međutim, važno je uočiti mnoge tendencije koje proizlaze iz načina na koje su mladići odgajani. Primjerice, uobičajeno je u mladića skrivati strah, tugu, pa čak i ljubaznost,

Zaključak!

23

al i je također uobiča jeno izražavati ljutnju kroz nasilje. Iako nismo odgovorni za to što osjećamo određene osjećaje, odgovorni smo za ono što radimo motivirani onim što

osjećamo. Presudno je napraviti razl iku između "osjećaja" i "djelovanja" kako bismo pronašli oblike izražavanja osjećaja koji ne štete ni nama ni drugima.

Prije početka aktivnosti preporučuje se proći kroz ovu aktivnost samostalno i razmisliti o načinu na koji sami izražavamo vlastite osjećaje. Također je važno istaknuti savjetovališta ili stručnjake/inje za ovo područje u lokalnoj zajednici, kojima bi se mladi mogli obratiti ako imaju potrebu za time.

Važno je zapamtiti kako bi prikupljanje i upisivanje ocjena u tablicu trebalo biti anonimno. Tako svaki red treba predstavljati ocjene jednog sudionika/ce, no bez njegovog ili njezinog imena. Kao što je prikazano u primjeru, voditelj/ica umjesto toga može napisati broj na koji se sudionici mogu lako pozvati tijekom rasprave.

Napomena za facilitatore/ice*

DODATNA GRAĐA B

Ispod je dan primjer kako organizirati stupce osjećaja i odgovore sudionika. Za vrijeme rasprave, voditelj/ica bi trebao pomoći sudionicima/ama uvidjeti sličnosti i razlike u ocjenjivanju. Primjerice, dolje navedena tablica ukazuje na postojanje gotovo ravnomjerne podjele u broju sudionika/ca kojima je lako izraziti ljutnju i onih kojima je to teško. To bi moglo dovesti do rasprave o tome zašto postoje razlike te smatraju li mladići općenito ili ne da je lako ili teško izraziti ljutnju. Još jedan interesantan obrazac u primjeru jest da većina sudionika/ca smatra teškim izraziti strah. Često se od muškaraca očekuje da budu hrabri i neustrašivi pa bi ovaj primjer bilo zanimljivo iskoristiti kao osnovu za raspravu o socijalizaciji i rodnim normama.

STRAH LJUBAV TUGA SREĆA LJUTNJA

SUDIONIK/CA 1 5 4 3 2 1

SUDIONIK/CA 2 2 3 4 1 5

SUDIONIK/CA 3 4 1 3 2 5

SUDIONIK/CA 4 4 3 5 2 1

SUDIONIK/CA 5 5 1 3 2 4

24

Radionica 5: Sto radim kad

sam ljut/a?

Cilj: Pomoći sudionicima/cama da prepoznaju vlastitu ljutnju i da nauče kako je izraziti na konstruktivan, nenasilan način..

Potrebni materijali: Radni papir, markeri, olovke i dovoljan broj preslika Dodatne građe za svakog sudionika/cu

Preporučeno vrijeme: 45 minuta¤

¤

¤

Postupak:

1. Počnite radionicu kratkim uvodom na sljedeći način: Mnogi adolescenti i muškarci miješaju ljutnju i nasilje, misleći da su to iste stvari. Trebalo bi naglasiti da je ljutnja osjećaj, prirodna i normalna emocija koju svako ljudsko biće osjeti u nekom trenutku svog života. Nasilje je mogući način izražavanja ljutnje, odnosno oblik ponašanja kojim se može izraziti ljutnja. No, postoje mnogi drugi načini izražavanja ljutnje – bolji i pozitivniji načini od nasilja. Ako naučimo iskazati ljutnju kad je osjetimo, to može biti bolje no zadržavati je duboko u sebi, jer često, kad si dozvolimo nagomilavanje ljutnje, imamo tendenciju eksplodirati.

2. Objasnite grupi da je cilj radionice razgovarati o načinima izražavanja ljutnje.

3. Podijelite sudionicima/ama preslike Dodatne građe. Pročitajte svako pitanje i zamolite sudionike/ce da odgovore na pitanja, dajući im 2 do 3 minute za svako pitanje.

4. Nakon što su odgovorili na pitanja, podijelite sudionike/ce u manje grupe. Zamolite ih neka podijele svoje odgovore jedni s drugima. Dajte im 20 minuta za grupni rad.

5. Dok su sudionici/e još uvijek u malim grupama, podijelite radni papir svakoj grupi, te ih zamolite da naprave listu a) negativnih načina na koje reagiramo kad smo ljuti i b) pozitivnih načina na koje reagiramo kad smo ljuti. Dajte grupama 15 minuta za svoje liste, a potom zamolite svaku g r u p u d a p r e d s t a v i s v o j e o d g o v o r e o s t a l i m sudionicima/ama.

6. Voditelj/ica zapisuje odgovore na radni papir. Vrlo vjerojatno će na listi "pozitivnih načina" sudionici/e navesti: "duboko udahni svježi zrak ili broji do 10" ili "koristi riječi kako bi izrazio što osjećaš, bez vrijeđanja". Važno je istaknuti da "duboko udahnuti svježi zrak" ne znači izaći van i uskočiti, primjerice, u automobil i brzo voziti izlažući se riziku, ili otići u bar i piti. Ako ove dvije predložene taktike nisu niti na jednoj listi, objasnite ih grupi.

¤

25

Ukratko, "duboko udahnuti svježi zrak" znači povući se iz situacije sukoba i ljutnje i udaljiti se od osobe prema kojo j osjećamo ljutnju. Netko može brojiti do 10, duboko udahnuti, prošetati vani ili učiniti neku drugu vrstu fizičke aktivnosti, nastojeći ohladiti se i malo smiriti. Općenito, važno je da osoba koja je ljuta objasni drugima da će duboko udahnuti svjež zrak zato što je ljuta, primjerice "Dosta mi je, stvarno moram udahnuti svjež zrak. Moram nešto učiniti, prošetati, kako ne bih bio nasilan ili počeo vikati. Kad se ohladim, bit ću s m i re n i j i , p a ć e m o m o ć i razgovarati o svemu."

Drugi primjer taktike suočavanja s ljutnjom je pokušati izraziti svoje osjećaje ne vrijeđajući d r u g e . To p o d ra z u m i j eva o b j a š n j a v a n j e z a š t o s t e uznemireni i na koji način se nadate riješiti situaciju, bez napadanja i vrijeđanja drugih. Dajte primjer grupi: Ako vaša djevojka kasni na sastanak, mogli biste reagirati vičući: "Ti si kučka, uvijek isto, ja ovdje stojim satima čekajući te." Ili biste mogli reći da ste ljuti na način koji ne vrijeđa nikoga: "Gle, ljut sam na tebe jer kasniš. Sljedeći put, ako misliš da nećeš stići na vrijeme, pošalji mi poruku, umjesto da me samo ostaviš da čekam."

Dodatna aktivnostAko to vrijeme dozvoli, pozovite sudionike/ce neka osmisle igre uloga ili razmisle o drugim primjerima situacija ili frazama koje ilustriraju razliku između vikanja/korištenja uvredljivih riječi i korištenja riječi koje ne vrijeđaju.

>

Pitanja za raspravu:

Općenito govoreći, je li muškarcima teško izraziti ljutnju bez uporabe nasilja? Zašto?

Tko su općenito naši uzori za učenje kako izraziti svoje emocije, uključujući i ljutnju?

Vrlo često znamo kako izbjeći sukob ili tuču, bez upotrebe nasilja, ali tako ne postupamo. Zašto?

Može li se "udahnuti malo svježeg zraka" kako bi se smanjio broj sukoba? Imate li iskustva s korištenjem ove strategije? Kako je to prošlo?

Je li moguće koristiti riječi bez vrijeđanja?

Što ste naučili iz radionice? Kako to možete primijeniti u svojim životima i odnosima?

?

Ljutnja je normalna emocija koju svako ljudsko biće osjeća u nekom trenutku svog života. Problem je u tome što neki ljudi mogu pomiješati ljutnju i nasilje, misleći kako su to iste stvari, te smatrati nasilje prihvatljivim

načinom izražavanja ljutnje. Ipak, postoji mnogo drugih produktivni j ih i pozit ivni j ih načina izražavanja ljutnje nego što je nasilje. Ako naučimo iskazati ljutnju kad ju osjetimo, to može biti bolje nego zadržati ju

Zaključak!

26

duboko u sebi, jer mnogo puta kad dozvolimo nagomilavanje

ljutnje, imamo tendenciju eksplodirati.

DODATNA GRAĐA

Što radim kad sam ljut?

1. Razmislite o situaciji koja vam se nedavno dogodila kad ste bili ljuti. Što se dogodilo? Ukratko opišite tu situaciju (jedna ili dvije rečenice):

2. Sada, razmišljajući o toj situaciji, pokušajte se sjetiti što ste mislili i osjećali. Pokušajte navesti jedan ili dva osjećaja koje ste osjetili:

3. Vrlo često, kad osjetimo ljutnju reagiramo nasilno. To se čak može dogoditi i prije nego što shvatimo da smo ljuti. Neki ljudi reagiraju odmah, vičući, bacajući stvari na pod, udarajući na nekoga. Ponekad čak možemo postati depresivni, tihi i zatvoreni. Razmišljajući o situaciji kad ste bili ljuti, kako ste pokazali tu ljutnju? Kako ste se ponašali? Napišite rečenicu-dvije o tome kako ste reagirali, što ste učinili ili kako ste se ponašali:

27

3. Nenasilje

Uvod

Ne n a s i l j e , o d n o s n o v r i j e d n o s n a umjerenost ka nenasilju, predstavlja jednu od temeljnih vrijednosti koja se zagovara ovim priručnikom. Poznato je kako je nasilje u svojim različitim oblicima izravno ili neizravno prisutno u životima mladih i zbog toga im je potrebno ponuditi sustavan prikaz tog problema. Također, važno je raditi na razvoju svijesti o tome kako je nasilje, s jedne strane, široki društveni problem koji se tiče svakog pojedinca i društva u cjelini, a s d r u g e s t r a n e p r e d s t a v l j a višedimenzionalan problem koji ima više razina koje s protežu od osobne, odnosne, društvene pa do strukturalne razine. Važno je razviti svijest o tome da pojava razl ičit ih oblika nasil ja ne predstavlja skup izoliranih fenomena, već joj najčešće prethode ustaljeni odnosi moći koji se održavaju putem nekritičkog prihvaćanja određenih društvenih normi. Ako kao primjer uzmemo seksualno nasilje, možemo jasno vidjeti kako čitav niz pretpostavki prethodi, ali i slijedi, pojedinom incidentu

u kojem je došlo do takvog nasilja. S jedne strane počinitelj nasilja može posjedovati čitav niz stavova i uvjerenja o rodu, pravima i ulogama muškaraca i žena te smatrati kako je njegovo pravo da zadovolji svoju seksualnu želju. S druge strane žrtva, posebice ako i sama prihvaća takve norme, stereotipe i stavove, može vjerovati kako je na neki način sama kriva za vlastitu viktimizaciju jer se nije ponašala u skladu s određenim društvenim očekivanjima (pila je alkohol, odjenula se izazovno, provocirala je napadača svojim ponašanjem, itd.). Navedeni primjer još jednom pokazuje kako prihvaćanje određenih rodnih normi može biti povezano sa sklonošću da se počinitelja nasilja opravdava, a žrtvu nasilja okrivljuje te se zbog toga to područje ponovno nameće kao bitno u radu s mladima, ponajv iše zbog p r e v e n c i j e n e g a t i v n i h i s h o d a , promoviranja s igurnost i mladih i zastupanja stava kako je nas i l je neprihvatljivo u svim svojim oblicima.

29

Radionica 6: Sto je to

nasilje? Definicija

Cilj: Identificirati različite vrste nasilja koje se mogu pojaviti u intimnim odnosima, obiteljima i zajednicama.

Potrebni materijali: Flipchart papir i markeri

Preporučeno vrijeme: 45 minuta¤

¤

¤

Planiranje: Prije početka radionice o nasilju, važno je istražiti relevantne lokalne informacije koje se tiču nasilja, uključujući postojeće resurse za žrtve nasilja. Bitno je pripremiti se kako biste mogli uputiti sudionike/ce na odgovarajuće službe ako netko od njih otkrije da je žrtva nasilja ili zlostavljanja.

Postupak:

1. Zamolite sudionike/ce da sjednu u krug i u tišini razmisli što je za njih nasilje.

Pozovite sudionike/ce da s grupom podijele svoja mišljenja 2.o tome što je za njih nasilje. Napišite odgovore na radni papir. Možete pozvati sudionike/ce da sami napišu ili nacrtaju što je za njih nasilje.

Razgovarajte sa sudionicima/ama o zajedničkim 3.elementima njihovih odgovora, kao i jedinstvenim stavovima. Pregledajte navedene definicije nasilja te recite sudionicima kako često nema jasne ili jednostavne definicije nasilja.

Fizičko nasilje: Uporaba fizičke sile poput udaranja, šamaranja ili guranja.

Emocionalno/psihološko nasilje: Najčešće najteže prepoznati kao oblik nasilja. Uključuje ponižavanje, prijetnje, uvrede, pritiske, izraze ljubomore ili posesivnosti poput kontroliranja odluka i aktivnosti

Seksualno nasilje: Pritisak ili prisiljavanje nekoga na vršenje seksualnih radnji (od dodirivanja, do ljubljenja i seksa) protiv njihove volje ili izgovaranje seksualnih komentara, rezultat čega je osjećaj poniženja i neugode. Nije važno je li tome prethodilo ponašanje koje je ostavljalo dojam pristanka na spolni odnos.

Nasilje se često kategorizira i prema odnosu između žrtve i počinitelja:

Nasilje protiv sebe odnosi se na nasilje u kojem su počinitelj i žrtva jedna te ista osoba i dijeli se na samoozljeđivanje i samoubojstvo.

Interpersonalno nasilje odnosi se na nasilje između pojedinaca.

Kolektivno nasilje odnosi se na nasilje koje su počinile veće skupine pojedinaca i dijeli se na socijalno, političko i ekonomsko nasilje.

¤

¤

30

Pitanja za raspravu:

Znate li neke primjere navedenih vrsta nasilja iz vlastitih života ili zajednica?

Jesu li neke od navedenih vrsta nasilja svakodnevno prisutne oko nas?

Tko je "odgovoran" za činjenje nasilja, a tko je "odgovoran" nasilje spriječiti ili na njega reagirati?

Možemo li mi svi nešto učiniti kako bi se smanjio broj slučajeva nasilja?

?

Nasilje se može definirati kao uporaba sile (ili prijetnja silom) jednog pojedinca nad drugom osobom. Nasilje se često koristi kao način kontrole druge osobe, s ciljem uspostavljanja moći nad njom. Ono se događa svugdje u svijetu i često potječe od načina na koji su pojedinci odgojeni i kako se nose s l jutnjom i

s u k o b o m . O b i č n o s e pretpostavlja kako je nasilje "prirodan" ili "normalan" način ponašanja mladića i muškarca. Međutim, nasilje je naučeno ponašanje i u tom smislu je moguće naučiti i alternativne obrasce ponašanja umjesto nasilnih ponašanja.

Zaključak!

31

Radionica 7: Sto je to

nasilje? Prikazi slucajeva

Cilj: Produbiti razumijevanje prethodno naučenih vrsta nasilja.

Potrebni materijali: Flipchart papir i markeri, prikazi slučajeva nasilja iz Dodatne građe

Preporučeno vrijeme: 45 minuta¤

¤

¤

Planiranje: Prije početka radionice o nasilju, važno je istražiti relevantne lokalne informacije koje se tiču nasilja, uključujući postojeće resurse za žrtve nasilja. Bitno je pripremiti se kako biste mogli uputiti sudionike/ce na odgovarajuće službe ako netko od njih otkrije da je žrtva nasilja ili zlostavljanja.

Postupak:

1. Pročitajte svaki ili samo neke od prikaza slučajeva nasilja i započnite razgovor s pitanjima koja slijede poslije svakog prikaza slučaja.

¤

¤

DODATNA GRAĐA

PRIKAZI SLUČAJEVA NASILJA

Prikaz slučaja br. 1

Mirko i Lidija mladi su bračni par. Mirkova obitelj dolazi u njihov dom na večeru. On je vrlo zabrinut time hoće li se oni lijepo provesti i želi im pokazati kako je njegova supruga izvrsna kuharica. Međutim, kad se te večeri vratio kući, ništa nije bilo spremljeno. Lidija se nije osjećala dobro i još nije bila počela pripremati večeru. Mirko je veoma uznemiren. On ne želi da njegova obitelj misli kako on ne može kontrolirati svoju ženu. Počinju se svađati i vikati jedno na drugo. Sukob brzo eskalira i Mirko ju udara.

Kako bi Lidija trebala reagirati?

Je li Mirko mogao reagirati drugačije u ovoj situaciji?

Prikaz slučaja br. 2

Plešete sa skupinom prijatelja u klubu. Na odlasku zapazite jedan par (mladić i djevojka, očigledno u vezi) koji se svađa na ulazu. On ju naziva ružnim imenom i pita ju zašto je očijukala s drugim dečkom. Ona kaže: "Nisam ga gledala…, a i da jesam, zar nisam s tobom?" On opet viče na nju. Konačno, ona kaže: "Nemaš me pravo tako tretirati". On ju naziva bezvrijednom i govori joj da mu se makne s očiju – ne može ju gledati. Onda ju udara i ona pada. Ona vrišti na njega, govoreći kako nema pravo to učiniti.

32

Što biste vi učinili? Biste li otišli? Biste li rekli nešto? Zašto da i zašto ne?

Bi li bilo drugačije da je neki momak udario drugog momka?

Što možete učiniti u situacijama kao što je ova? Koje su vaše mogućnosti?

Kakva je naša odgovornost u sprječavanju drugih da koriste nasilje?

Prikaz slučaja br. 3

Ivan je stariji momak koji potječe iz bogate obitelji. Jednog dana sretne Petru na putu kući iz škole i njih dvoje kratko razgovaraju. Sljedećeg dana on se opet sreće s njom i to se nastavlja, sve dok on ne odluči pozvati Petru na večeru. Kada su izašli na večeru, on joj priopći koliko mu se ona sviđa i potom je pozove u svoju kuću. U njegovoj kući oni se počinju ljubiti i Ivan počinje dodirivati Petru ispod veste. Međutim, Petra se onda prestaje ljubiti i kaže kako ne želi ići dalje. Ivan je bijesan. Govori joj kako je proveo dosta vremena s njom i kaže: "Što će reći moji prijatelji?". On vrši pritisak na nju kako bi promijenila svoje mišljenje. Prvo pokušava biti zavodljiv, a zatim, u ljutnji, počinje vikati na nju. Tada ju počinje vući na silu i gurati prema dolje. Zatim ju prisiljava na spolni odnos iako ona nastavlja govoriti: "Ne, stani!"

Je li ovo nasilje? Zašto da ili zašto ne?

Što je Ivan trebao učiniti?

Što je Petra trebala učiniti?

Prikaz slučaja br. 4

Oliver je imao težak dan u školi. Ima problema sa svojom majkom zbog ocjena u školi, zbog čega mu je zabranila izaći van tu večer. Na sata povijesti nije znao odgovoriti na pitanje profesora. Na igralištu, nakon nastave, Renata, djevojka iz Oliverovog razreda, smije mu se jer nije znao odgovoriti na jednostavno pitanje. "Bilo je tako lako. Zar si doista toliko glup?" Oliver joj je rekao da ušuti i gura je uza zid. Renata je bijesna i govori: "Ako me opet dirneš, vidjet ćeš…". Oliver odgovara: "Ne, ti ćeš vidjeti…" Ošamari ju, okrene se i ode.

Je li Oliver bio u pravu udarivši Renatu?

Kako je drugačije mogao reagirati?

Prikaz slučaja br. 5

Skupina prijatelja ide na ples. Jedan od njih, Ivan, primjećuje kako neki momak zuri u njegovu djevojku. Ivan mu prilazi, gurne ga i počinje tučnjava.

Zašto je Ivan reagirao na ovakav način? Je li imao pravo gurnuti drugog momka?

Je li mogao reagirati drugačije?

Što su njegovi prijatelji trebali učiniti?

33

Prikaz slučaja br. 6

Valentino i Anita mladi su par koji je upravo dobio svoje drugo dijete. Prije no što su odlučili imati djecu, dogovorili su se da će Anita biti ta koja će ostati kod kuće i brinuti o djeci, dok će Valentino raditi i zarađivati novac. Međutim, u posljednje vrijeme, Valentino je počeo davati Aniti sve manje i manje novca. U početku je morala otkazati sate njemačkog jezika, zatim nije imala dovoljno novca za odjeću, a potom niti kavu sa svojim prijateljicama. Kada bi spomenula ovo pitanje Valentinu, on bi samo rekao: "Nemamo dovoljno novca. Ti ionako previše tražiš, a ne zarađuješ ništa". Kada Anita prigovori kako on izlazi skoro svaku večer sa svojim prijateljima i kako bi jednu večer, za promjenu, ona mogla izaći sa svojim prijateljicama, on odgovara: "Da, ja mnogo izlazim, ali ja se moram odmoriti od posla. Ti provodiš cijeli dan kući ne radeći ništa".

Je li nasilje? Zašto da ili zašto ne?

Što bi Anita trebala učiniti?

Je li Valentino mogao reagirati drugačije?

Što biste vi učinili u ovakvoj situaciji?

Prikaz slučaja br. 7

Skupina prijatelja druži se u parku. Jasna je tiha i povučena djevojka, a Ivica ju zadirkuje zbog toga. Ona ne reagira na njegova zadirkivanja, ali Goran, kojem se ona sviđa, odlučuje ju braniti. On govori Ivici da prekine i njih dvojica ulaze u raspravu. Goran udara Ivicu, nakon čega izbija tučnjava.

Što mislite o načinu na koji se Ivica ponaša prema Jasni? Je li ovo neka vrsta nasilja? Zašto da ili zašto ne?

Što mislite o načinu na koji je Goran reagirao? Je li ovo neka vrsta nasilja? Zašto da ili zašto ne?

Što biste vi učinili u situaciji poput ove?

Prikaz slučaja br. 10

Krešo je gej koji je tu činjenicu nedavno javno otkrio svojoj obitelji i prijateljima. Ispočetka je obitelji to bilo teško prihvatiti, ali su naposljetku promijenili svoj stav. U školi, međutim, neki su ga klinci počeli zvati "pederom" i drugim pogrdnim imenima. Također često ga maltretiraju, a ponekad čak i pretuku.

Je li ovo nasilje? Zašto da ili zašto ne?

Što Krešo može učiniti?

Što njegovi prijatelji mogu učiniti?

Što biste vi učinili u situaciji poput ove?

34

Nas i l je oko nas posto j i u različitim oblicima i nije uvijek lako prepoznati radi li se o nasilju ili ne. Važno je da svatko od nas r a z u m i j e k a k o j e n a s i l j e društveni fenomen te da postoje različite osobe, organizacije, službe i institucije u društvu koje mogu pomoći ako do nasilja dođe, odnosno mogu pomoći žrtvama s posljedicama nasilja. Također, važno je znati da se

mnoge osobe koje su žrtve nasil ja osjećaju kao da su prepuštene same sebi te su sklone o tome šutjeti. Zato je važno da svi mi kao društvo svojim stavom i ponašanjem dajemo do znanja kako je nasilje neprihvatljiv način ponašanja i da je za njega uvijek odgovorna osoba koja je nasilna, a nikako žrtva.

Zaključak!

35

Radionica 8: Seksualno

nasilje i uzmeniravanje -

slijed misljenja

Cilj: Povećati spremnost na izražavanje svojih mišljenja i raspravljanje o njima, povećati razumijevanje i prihvaćanje mišljenja drugih, premostiti jaz između pristanka i rasprave o seksualnom nasilju i uznemiravanju. Stvoriti sigurno i strukturirano okruženje za razmjenu mišljenja i raspravu o njima.

Potrebni materijali: Dodatna građa

Preporučeno vrijeme: 45 minuta¤

¤

¤

Planiranje: Facilitator/ica bi trebao/la biti upoznat/a s konceptom mitova o silovanju i seksualnom nasilju te razumjeti problematiku vezanu uz seksualno nasilje (niska stopa prijavljivanja, sklonost okrivljavanju žrtava seksualne viktimizacije…)

Postupak:

1. U prostoriji je potrebno postaviti dvije prepoznatljive točke jednu nasuprot druge (primjerice dva stolice ili klupe - jedna strana predstavlja tvrdnju "izričito se slažem", a druga "izričito se ne slažem").

Sudionici/e se kreću između točaka u rasponu od "izričito 2. se slažem" pa sve do "izričito se ne slažem" i raspravljaju o zadanim izjavama i pitanjima.

Recite naglas jednu unaprijed pripremljenu izjavu, a 3. sudionici/e se zatim pozicioniraju na jednom kraju prostorije ako se s tvrdnjom izričito slažu, ili na drugi kraj prostorije ako se izričito ne slažu. Mogu stati bilo gdje između dvije točke, ovisno o stupnju slaganja ili neslaganja, te na sredinu prostorije ako su neodlični, ili se kretati prostorijom ako se predomisle tijekom rasprave. Upitajte sudionike/ce zašto su stali tamo gdje stoje, zašto su se pomaknuli i promijenite izjavu kako biste provjerili – kada je pitanje drugačije formulirano – da li se sudionici/e još uvijek slažu, odnosno ne slažu s njom.

¤

¤

DODATNA GRAĐA

Pitanja / izjave:

1. Pogrešno je uvjeravati nekoga da napravi nešto što ne želi učiniti.

2. Kada je u pitanju seks, ne znači ne.

3. Jednostavno je procijeniti želi li netko seks ili ne.

36

4. Ako muškarac odbije seks sa ženom, vjerojatno je gej.

5. Seks u pijanom stanju je u redu.

6. Puno žena lažno optužuje muškarce za silovanje.

7. Ako je oboje uključenih bilo pijano, onda se ne može govoriti o seksualnom nasilju.

8. U redu je dobacivati djevojkama/ženama na ulici jer im od toga neće ništa biti, a neke to doživljavaju i kao kompliment

. 9. Žrtva se uvijek može obraniti od seksualnog nasilja ako to stvarno želi

Vezano uz seksualno nasilje i s e k s u a l n o u z n e m i rava n j e posto je mnogi mitov i ko j i iskrivljuju sliku o tom fenomenu. Važno je znati da je čvršće prihvaćanje navedenih mitova, s jedne strane, povezano s većom s k l o n o š ć u p o j e d i n a c a d a okrivljuju žrtve seksualnog nasilja i uznemiravanja, a s druge strane s većom sklonošću o p r a vd a v a n j a p o č i n i t e l j a

takvoga nasilja. Ovo je posebno važno jer navedena tendencija otežava pružan je pomoć i ž r t va m a , ka o i o t k r i va n j e poč in i te l ja nas i l ja . U tom kontekstu je važno zapamtiti k a k o j e o d g o v o r n o s t z a seksualno nasilje isključivo na strani osobe koja nasilje čini, a nikako odgovornost/krivnja žrtve.

Zaključak!

37

Radionica 9: Sto je rodno

uvjetovano nasilje?

Cilj: Razumjeti pojam rodno uvjetovanog nasilja i naučiti ga prepoznati

Potrebni materijali: Dodatna građa

Preporučeno vrijeme: 45 minuta¤

¤

¤

Postupak:

1. Sudionicima predstavite pojam rodno uvjetovanog nasilja:

U mnogim državama, većina zakona i politika koristi termin "nasilje u obitelji" ili "nasilje u kući" kako bi se ukazalo na čin nasilja intimnog partnera, obično muškarca, nad ženama i djecom. Međutim, sve se češće koriste nazivi "rodno uvjetovano nasilje" ili "nasilje nad ženama" kako bi se obuhvatio širok spektar činova nasilja koje intimni partneri, članovi obitelji i drugi pojedinci van obitelji vrše nad ženama. Ovi termini fokusiraju se na činjenicu da su rodna dinamika i rodne norme usko povezane s nasiljem nad ženama (Velseboer, 2003.). U suštini, koncept rodno uvjetovanog nasilja pokušava napraviti razliku između nasilja koje je temeljeno na očekivanjima unutar rodnih uloga i/ili spolnog i rodnog identitete druge osobe, od drugih tipova nasilja. Dok se rodno uvjetovano nasilje može primijeniti na žene i muškarce, djevojke i mladiće, napori za sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja u najvećoj mjeri fokusiraju se na zaustavljanje nasilja nad ženama i djevojkama, jer su one te koje su u najvećoj mjeri pogođene ovim nasiljem.

U nastavku je navedena definicija rodno uvjetovanog nasilja i nasilja nad ženama na temelju Deklaracije o eliminaciji nasilja nad ženama iz 1994. godine, koju je usvojila Generalna skupština Ujedinjenih naroda:

"…bilo koji čin koji dovodi do, ili za koji je vjerojatna fizička, seksualna ili psihološka šteta ili patnja žena zato što su žene ili muškaraca zato što su muškarci, uključujući prijetnje takvim činovima, prinudu ili proizvoljno lišavanje slobode, bez obzira pojavljuje li se u domeni javnog ili privatnog života.".

Može biti shvaćeno tako da obuhvaća, ali nije ograničen na sljedeće:

Fizičko, seksualno i psihološko nasilje koje se događa u ob i te l j i , uk l juču juć i z los tav l jan je , seksualno iskorištavanje, spolno zlostavljanje djece u kućanstvu, nasilje utemeljeno na mirazu, bračno silovanje, sakaćenje ženskih spolnih organa i druge tradicionalne prakse štetne po žene, izvanbračno nasilje i nasilje vezano uz eksploataciju;

¤

38

Fizičko, seksualno i psihološko nasilje koje se javlja u okviru cjelokupne zajednice, uključujući silovanje, spolno z lostavl janje , spolno uznemiravanje i zastrašivanje na poslu, u obrazovnim ustanovama i drugdje, trgovanje ženama i prisilnu prostituciju;

Fizičko, seksualno i psihološko nasilje počinjeno ili tolerirano od države ili ustanove, kad god se pojavi.

2. Sa sudionicima/ama raspravite o primjerima rodno uvjetovanog nasilja iz Dodatne građe (neka jedan ili više sudionika/ca čita primjere ili neka svaki sudionik/ca pročita primjere za sebe) te ih potičite na argumentaciju i kritičko razmišljanje.

3. Radionicu završite zajedničkom raspravom o rodno uvjetovanom nasilju.

39

Rodno uvjetovano nasilje je kompleksan pojam, ali isto tako i svakodnevna pojava koje, u mnogo slučajeva, nismo niti svjesni. Upravo zbog poteškoća u prepoznavanju specifičnih oblika nasilja koja bismo mogli označiti zajedničkim nazivom rodno uvjetovanog nasi l ja postoji potreba za edukacijom i senzibilizacijom mladih kako bi razvili svijest o tome kako se, u nekom od svojih oblika, rodno uvjetovano nasilje u našoj okolini događa gotovo svakodnevno. Krute rodne norme i očekivanja, o s i m š t o m o g u b i t i ograničavajuće same po sebi, ponekad služe kao opravdanje za nasilno ponašanje prema onim osobama koje ih „krše“. S

druge strane, mnogo očitiji primjeri rodno uvjetovanog nasilja, kao što su u primjerima navedeno nasilje muškaraca prema ženama upotrebom fiz ičke s i le i l i kontrolom i soc i ja lnom izo lac i jom još jednom pokazu ju kako je p r o b l e m a t i k a r o d n o uvjetovanog nasilja složena i prisutna u našem društvu te treba biti predmetom rada s mladima. Kao i kod svih drugih oblika nasilja, važna poruka koju treba prenositi mladima jest kako je nasilje u svakom svom o b l i k u n e p r i h v a t l j i v o t e odgovornost onih koji nasilje čine i kako za nasilje ne postoji opravdanje niti „dobar razlog“.

Zaključak!

DODATNA GRAĐA

1. Ivan pita Suzanu želi li s njim na spoj jedno poslijepodne. Oni kratko razgovaraju, večeraju, i Ivan je pozove u motel, govoreći kako ima nešto novca za provod. Suzana se slaže. Dolaze do motela i počinju se ljubiti i milovati. Ivan počinje skidati njenu odjeću. Suzana ga zaustavlja i kaže kako ne želi imati spolni odnos. Ivan je bijesan. Govori joj da je potrošio mnogo novca na sobu i kaže: "Što će reći moji prijatelji?". On vrši pritisak na nju kako bi se predomislila. Prvo pokušava biti slatkorječiv i zavodljiv, a zatim počinje vikati na nju u frustraciji. Konačno, povuče je snažno, gurajući je na krevet.

2. Ana izlazi s Edijem već nekoliko mjeseci. Odnedavno joj Edi stalno postavlja pitanja: s kim razgovara u razredu, zašto nije kod kuće kada ju nazove, zašto provodi toliko vremena sa svojim prijateljicama, kad bi mogla to vrijeme provoditi s njim. Ana je pokušala ne obraćati pažnju na ta pitanja, ali je u posljednje vrijeme Edi počeo navaljivati sve više i postajao je sve ljući. Vikao je na nju u hodnicima u školi i nazivao ju raznim imenima. Nakon toga, on se obično ispriča, ali jednom ju je čak i udario. Govori joj kako je uznemiren zato što ju voli, a ona ga izluđuje ljubomorom.

3. Marijana je sa svojim dečkom već skoro godinu dana. Nedavno joj je počeo govoriti da ima višak kilograma i da mu je previše neugodno ići bilo gdje s njom. Stalno komentira izgled drugih žena i dodaje da bi izgledala privlačnije da smršavi. Jedva joj dopušta išta jesti. Kaže joj da se mogu zaručiti tek kada smršavi.

4. Ivana je tek krenula u srednju školu kada je upoznala Marka. On nije bio poput ijednog drugog mladića kojeg je ikada upoznala. Bio je njena prva ljubav i svoje je slobodno vrijeme provodila s njim. Prestala se družiti s prijateljicama, a njene ocjene su se pogoršale. Svo je vrijeme lagala roditeljima o tome s kim je kako bi se mogla viđati s njim cijelo vrijeme. On je bio veoma ljubomoran i nije mogla imati niti jednog muškog prijatelja, a da se on ne naljuti na nju. Nakon što su izlazili dva mjeseca, počeli su se mnogo svađati zato što ona nije željela imati spolne odnose s njim. Jednog dana, jako su se posvađali i on ju je udario.

5. Maja ima 21 godinu i živi u turističkom gradu. Prošle godine upoznala je stranca, bankara, s kojim je počela izlaziti. Nije rekla svojoj obitelji za tu vezu. Iako je bio stariji, voljela je izlaziti s njim, posebno kada su izlazili u skupe restorane i popularne klubove. Neposredno prije nego što se morao vratiti u svoju zemlju, predložio je Maji da pođe s njim. Obećao joj je brz pronalazak posla i ona je prihvatila njegov poziv. Nakon što su došli u njegovu zemlju, on joj je oduzeo putovnicu i počeo ju iscrpno kontrolirati pa čak i povremeno fizički zlostavljati. Ona je otkrila kako on nije bio bankar i nema mnogo novca. Osjećala se veoma izolirano i usamljeno. Bila je daleko od svojih prijatelja i obitelji , a lokalni jezik nije znala. Muškarac ju je prisilio na rad u striptiz baru, što se plaćalo prilično dobro, ali je posao bio naporan i

40

često je uključivao navođenje na spolni odnos.

6. Sofija je otišla na ples sa svojim dečkom Pavlom i nekim prijateljima. Dok su svi plesali, Sofija je primijetila kako druga djevojka pleše u Pavlovoj blizini i sve mu se više približava. Sofija ih je otišla razdvojiti i jasno joj dati do znanja da je Pavle njen dečko. Djevojka se povukla. Nakon nekog vremena Sofija je otišla s prijateljicom po piće, a kad se vratila vidjela je istu djevojku kako ponovno pleše pored Pavla, ali ovaj put na vrlo zavodljiv način. Sofija se naljutila, nazvala ju nečasnom osobom, napala djevojku, zgrabila ju za kosu i ošamarila.

7. Monika ima jedanaestogodišnjeg sina Mislava koji je vrlo kreativan i energičan. Međutim, on stalno upada u nevolje u školi. Monikin suprug Zvonko često ju kritizira zbog Mislavovog lošeg ponašanja, govoreći joj kako provodi previše vremena na poslu, umjesto da više vremena provodi kod kuće, pazeći na Mislava. Jednog dana, Monika i suprug jako su se posvađali i on ju je udario. Povrijeđena i ljuta, Monika napada Mislava govoreći mu kako je on nezahvalni sin koji joj samo donosi probleme.

8. Siniša je bio popularan i zgodan, i u početku Marija nije mogla vjerovati da pokazuje interes za nju. Ona nikada nije imala dečka i uvijek je bila svjesna svoga izgleda, posebice svoje težine. Siniša je počeo Mariji stalno slati poruke, često komentirajući kako je lijepa. Jednoga dana, Siniša je zamolio Mariju da mu pošalje nekoliko svojih fotografija. U početku je bila stidljiva, ali je na kraju poslala nekoliko fotografija. Siniša je rekao divne stvari o njima i Marija se, prvi put u životu, počela osjećati lijepom. Siniša je potom zatražio od Marije drugačije fotografije, npr. u kupaćem kostimu ili kratkoj suknji, kao i sliku u toplessu. Ona se nije osjećala sasvim ugodno, no nije ga željela odbiti. Nakon što je poslala Siniši poslala fotografiju, on joj odgovara s "ti ružna svinjo". Marija je bila šokirana i povrijeđena. Ubrzo nakon toga, počela je dobivati tekstualne poruke od drugih mladića u njenoj školi - mladića s kojima nikada nije razgovarala, koji su je također počeli nazivati pogrdnim imenima. Saznala je da je Siniša poslao njenu fotografiju u toplessu gotovo svima u školi. Marija je bila ponižena. Nije se više nikada željela vratiti u tu školu.

41

Radionica 10: Razbijanje

tisine i trazenje pomoci

¤

¤

¤ Cilj: Razgovarati o kulturi šutnje koja postoji u situacijama nasilja u obitelji i intimnim odnosima i razmisliti o tome što djevojke mogu učiniti kada se one ili netko koga one znaju nađe u nasilnoj vezi.

Potrebni materijali: Flipchart papir i markeri.

Preporučeno vrijeme: 45 minuta

Planiranje: Kao i kod drugih aktivnosti o nasilju, važno je istražiti postojeću podršku u zajednici, poput mjesta gdje bi se žene mogle obratiti za pomoć u slučaju iskustva s nasiljem u vezi. Ova lista trebala bi obuhvatiti bolnice, klinike i skupine za podršku koje se konkretno bave pitanjem rodno uvjetovanog nasilja ili nasilja u obitelji, preporučene socijalne radnike, psihologe, itd. i bilo koje druge raspoložive resurse. Ako je moguće, kreirajte letak u kojem su navedeni ovi resursi i podijelite ga sudionicima/ama na kraju aktivnosti. Tijekom aktivnosti, obratite pozornost na reakcije sudionika/ca i je li nekome možda potrebna posebna pažnja zbog teme o kojoj se govori.

Postupak:

1. Pregledajte sa sudionicima/ama neke od znakova upozorenja koji ukazuju na nečiji nasilni ili potencijalno nasilni odnos (pogledajte uvodni dio, ako je potrebno).

2. Neka sudionici/e zamisle neku osobu koja doživljava nasilje u intimnom odnosu ili u njegovoj/njenoj obitelji i razmišlja o razgovoru s nekim o tome. Neka razmisle o sumnjama ili zabrinutostima koje bi ova osoba mogla imati zbog "razbijanja tišine." Neka zamisle izazove dopiranja do nekoga tko doživljava nasilje i pružanja podrške toj osobi. Neka razmisle o sumnjama ili zabrinutostima koje bi netko mogao imati u vezi s dopiranjem do te osobe i pružanjem podrške toj osobi, bilo da se radi o prijatelju, članu obitelji, radnom kolegi ili susjedu.

3. Otvorite raspravu koristeći dolje navedena pitanja.

4. Nakon rasprave, potaknite sudionike/ce da nabroje sve resurse u zajednici dostupne ženama koje su u nasilnoj vezi. Možete postaviti pitanje: "Da je vaša prijateljica u nasilnoj vezi, što biste joj preporučili, kome ili gdje se treba obratiti za pomoć?" Dok sudionici/e navode resurse, zapisujte ih na ploči. Voditelj/ica bi trebao spomenuti mjesta gdje se djevojke mogu obratiti za pomoć i podijeliti letke koji sadrže ove lokacije.

5. Koristite dolje navedena pitanja kako bi započeli raspravu o teškoćama razgovora o nasilju i mogućim rješenjima.

¤

¤

42

Pitanja za raspravu:

Zašto ponekad žene ne žele govoriti o nasilju u svojim životima?

Smatra li se prihvatljivim da žena napusti svog nasilnog muža? Je li to lako?

Zašto bi netko ostao u nasilnoj vezi? Jesu li ti razlozi različiti za djevojke i odrasle žene? Utječe li ekonomska ovisnost na to može li žena ostati u nasilnoj vezi? Kako?

Generalno, kad ste nasilni ili kada doživljavate nasilje, razgovarate li o tome? Prijavljujete li to? Razgovarate li o tome kako se osjećate? Ako ne, zašto ne?

Mislite li da se muškarci u nasilnim vezama suočavaju sa sličnim izazovima? Zašto da ili zašto ne?

Kakav je osjećaj kada znate prijatelja ili nekog poznanika koji doživljava nasilje? Kako možete spomenuti nasilje, ako ste zabrinuti za prijatelja?

Kako možete pružiti podršku prijatelju koji doživljava nasilje ili agresiju?

Koje korake bi netko tko je u nasilnoj vezi mogao poduzeti za svoju zaštitu?

Koje korake može prijatelj ili netko drugi poduzeti kao pomoć nekome tko je u nasilnoj vezi?

Što ste naučili u ovoj aktivnosti? Jeste li naučili nešto što se može primijeniti u vašem životu i vezama?

?

Ženama koje trpe nasilje može biti vrlo teško govoriti o tome i tražiti pomoć. Neke žene možda strahuju kako će se njihov partner osvetiti ako zatraže pomoć ili pokušaju otići. Druge m ožd a o s j e ć a j u o b ave z u ostanka u nasilnoj vezi, osobito ako su u braku i/ili ako imaju d j e c u . Z a n e k e ž e n e , e k o n o m s k e p o s l j e d i c e napuštanja intimnog muškog p a r t n e r a n a d m a š u j u emocionalne ili tjelesne patnje.

Sve u svemu, postoje različiti čimbenici koji utječu na odgovor žene na nasilje. Važno je ne o s u đ i v a t i ž e n e k o j e n e n a p u š t a j u ve z e u ko j i m a d o ž i v l j a v a j u n a s i l j e , v e ć razmisliti o tome kako možete pomoći ovim ženama, kao i muškarcima, kako bi shvatili posljedice nasilja i važnost stvaranja zajednica u kojima žene mogu živjeti svoje živote bez nasilja.

Zaključak!

43

DODATNA GRAĐA A

Činjenice o nasilju

1. Ljubomora i posesivnost nisu znakovi ljubavi, već sredstvo koje ljudi koriste za kontrolu svojih partnera.

2. Zloporaba droge i alkohola nisu uzrok zlostavljanja žena. Oni se koriste kao izgovor, ali ne izazivaju nasilje.

3. Zlostavljana osoba nije kriva za nasilje, iako se krivica i odgovornost često prenose s nasilnika na žrtvu.

4. Nasilnici obično ne izgledaju kao zanemarene, poremećene osobe. Obično su to ljudi bez vanjskih obilježja koja bi ih učinila prepoznatljivim. Među njima su bogati, siromašni, obrazovani, neobrazovani, ljudi svih vjera, nacija i rasa.

5. 95% prijavljenih napada u intimnim odnosima počinili su muškarci.

6. Više od 70% adolescentnih majki ili trudnica njihovi su partneri tukli.

7. Veliki postotak žena barem se jednom susreo s neželjenim seksualnim primjedbama i vulgarnim komentarima.

8. 71% svih seksualnih napada je planirano.

9. Većina žrtava silovanja imaju između 16 i 24 godine.

10. 60% prijavljenih silovanja su počinili ljudi koje su žrtve poznavale.

11. Nije lako napustiti nasilnu vezu. Osobe u nasilnim vezama ostaju u njima zbog različitih razloga, ali ne zato što to nije loše ili stoga što uživaju biti žrtvama nasilja.

12. Zlostavljanje se može dogoditi u svim vrstama veza – heteroseksualnim, homoseksualnim, prijateljskim itd.

13. Osoba nikada "ne zaslužuje" nasilja ili ga izaziva načinom na koji se oblači ili ponaša.

14. Nasilne osobe rijetko se mijenjaju bez stručne pomoći. Ljubav ih ne može promijeniti.

15. S vremenom nasilje postaje sve češće i ozbiljnije.

16. Posljedice nasilja mogu bili fizičke i psihološke i često su dugotrajne.

44

DODATNA GRAĐA B

Postoje različiti oblici nasilja. Ne morate imati slomljenu ruku ili modricu kao znak zlostavljanja. Pogledajte sljedeće i označite ono što se odnosi na vašu vezu:

1. Ponekad se plašim osobe s kojom sam u vezi.

2. Pristajem na nešto samo zato što se bojim ili mi je bilo neugodno reći ne parteru/ici.

3. Opravdavam sebi ili drugima ponašanje svog partnera/ice kada se loše ponaša prema meni.

4. Privlači me moj partner/ica kada vrši nasilje prema drugima.

5 . F i z i č ko n a s i l j e (u d a ra n j e /š u t a n j e n o g a m a i l i šamaranje/udaranje otvorenim dlanom)

6. Partner/ica navaljuje ili me prisiljava na spolni odnos, ali ja nisam voljna/spremna.

7. Pokušava me navesti na osjećaj krivnje govoreći "Ako me stvarno voliš, ti ćeš ...".

8. Pristajem na spolne odnose samo kako me partner ne bi ostavio.

9. Traži od mene opravdanje za sve što radim, kamo idem i svaku osobu s kojom se sastajem.

10. Bez razloga me optužuje za očijukanje s drugima ili prevaru.

11. Dovodi me u nezgodnu situaciju, omalovažava i ismijava pred drugima.

12. Ljudi kojima vjerujem kažu kako su zabrinuti za mene otkako sam u vezi.

13. Moj partner/ica uzima drogu/alkohol i prisiljava me na isto.

14. Okrivljuje me ako se ne ponaša dobro prema vama i kaže kako sam ja za to kriv/a.

Što činiti ako je vaš prijatelj/prijateljica u nasilnoj vezi

1. Nemojte ignorirati problem i pretvarati se da se ništa ne događa.

2. Recite da to nije njena/njegova krivnja.

3. Recite da je nasilje kazneno djelo.

4. Recite da on/ona to nije zaslužio/la.

5. Poslušajte što on/ona ima reći bez optuživanja ili osuđivanja.

6. Javno pokažite kako vjerujete svom prijatelju/prijateljici i pružite mu/joj podršku.

45

7. Recite lijepe stvari o njemu/njoj kao osobi.

8. Neka on/ona zna da ste tu, ako želi razgovarati o tome, i kako ste zabrinuti za njega/nju.

9. Nemojte širiti priču – to može dovesti tu osobu u opasnost.

10. Ne pokušavajte ju prisiliti na nešto što ne želi – to neće biti uspješno ako to nije njihova odluka.

11. Nemojte kriviti osobu zato što doživljava zlostavljanje ili za odluke koje donosi – prekidanje veze je teško i za to je potrebno dosta vremena.

12. Provjerite je li potrebna medicinska pomoć - osoba možda nije svjesna ozbiljnosti povrede.

13. Pomozite mu/joj doći do informacija o nasilju i potražiti pomoć.

14. Pružite mu/joj podršku u traženju profesionalne pomoći i ponudite svoju prisutnost u tim situacijama.

15. Ohrabrite nju/njega za traženje pomoći i podrške – od prijatelja, obitelji i/ili stručnjaka i institucija.

16. Pomozite mu/joj da shvati koje mogućnosti ima.

17. Dobro je obratiti se svom nastavniku/ci, pedagogu/inji, psihologu/inji ili bilo kojoj drugoj odrasloj osobi u koju imate povjerenje.

KAKO MUŠKARAC OSTVARUJE DUGOROČNO NASILJE NAD ŽENAMA?

IZOLACIJANasilan muškarac različitim metodama izolira ženu od obitelji, prijatelja, vanjskog svijeta... Izolacija ima mnogo oblika: isključivanje telefona, zaključavanje, vrijeđanje njenih prijatelja, oduzimanje dokumenata...

TRENUCI "NJEŽNOSTI"Muškarac koji zlostavlja ženu u nekim je trenucima ljubazan i nježan, sve do sljedećeg čina nasilja. On joj kupuje cvijeće, parfeme, idu u šetnju, kupuje poklone djeci, ljubi je... Ova pozitivna ponašanja i obećanja ženi daju nadu za promjenu. Kako vrijeme prolazi, ti trenuci su sve rijeđi.

POTPUNA KONTROLACilj nasilnika je kontrola žene. Nasilnik je obično kontrolor koji odlučuje u svim situacijama koje se odnose na život žene. On odlučuje što ona treba učiniti, kada i što govoriti, što treba misliti, kada telefonirati, koliko novca joj je potrebno. Ova kontrola je ono što on predstavlja kao svoju ljubav i brigu za nju.

ZASTRAŠIVANJEZastrašivanje je jedna od uspješnijih tehnika kontrole. Nasilnik ostvaruje kontrolu stalnim zastrašivanjem: zapalit ću ti kosu, bacit ću

46

te s krova, isjeći ću te na komade, naći ću te gdje god otišla... Često se ove prijetnje odnose na djecu ili nekog bliskog žrtvi: roditelje, sestre i braću.

ZAŠTO ŽENA OSTAJE SA SVOJIM NASILNIM PARTNEROM?

Zato što smatra da ju nitko ne podržava;

Zato što joj nitko ne vjeruje;

Zato što ju drugi okrivljuju zbog toga;

Zato što pravne procedure traju predugo;

Zato što se boji svog nasilnog partnera;

Zato što nema dovoljno prihoda;

Zato što nema kamo otići;

Zato što ima djecu;

Zato što se boji da će joj oduzeti djecu;

Zato što se srami onoga što će ljudi misliti;

Zato što je emocionalno ovisna o partneru;

Zato što brine o nasilniku;

Zato što vjeruje u poboljšanje…

47

4. Odnosi

Uvod

Poglavlje o odnosima bavi se kako i n t i m n i m , t a ko i d r u g i m va ž n i m društvenim odnosima u koje su uključeni mladi. Vezano uz intimne odnose, naglasak se stavlja na razlikovanje adekvatnih odnosa koji nisu ugrožavajući i promoviraju razumijevanje, slobodu i uzajamno poštivanje prava osoba uključenih u odnos. Posebno je važno s m l a d i m a o b r a d i t i t e m u z d r a v i h partnerskih odnosa kako bi se postiglo bolje razumijevanje kako ljubomora, nasil je i kontrola partnera/ice ne predstavljaju adekvatne obrasce u odnosu te da se zapravo radi o kršenju osobnih prava osobe. Ideja o kontroli partnera/ice i nepovjerenju proizlazi također dijelom iz određenih normi v e z a n i h u z r o d i r o d n e u l o g e ( p a s i v n o s t / a k t i v n o s t , submisivnost/dominacija te moć i kontrola u odnosima). Osim intimnih odnosa, u nastavku priručnika se nalaze i radionice koje se bave razvojem

razumijevanja i vještina interpersonalne komunikacije, pregovaranja, zastupanja vlastitih prava i ineresa te promicanjem nenas i ln ih s t i lova komunikac i je . Navedena znanja i vještine mladi mogu primjenjivati u osobnim odnosima s intimnim partnerima/cama, prijateljima i članovima obitelji, kao i u školskom okruženju gdje uz pedagoško vodstvo i poticaj mogu svoja znanja i vještine dalje razvijati. Pored navedenog, studije pokazuju kako promicanje pozitivnih i č v r s t i h o d n o s a s o b i t e l j i m a i prosocijalnim vršnjacima te pozitivan odnos i stav prema školi predstavljaju snažan zaštitni čimbenik za razvoj čitavog niza rizičnih i štetnih ponašanja kao što su antisocijalno ponašanje ( k r a đ e , n a s i l j e ) , k o n z u m a c i j a ps ihoakt ivnih sredstava, prerano upuštanje u (nezaštićene) seksualne odnose, loš školski uspjeh i ispadanje iz obrazovnog procesa.

49

Radionica 11: Zdravi i

nezdravi intimni odnosi

¤

¤

¤ Cilj: Identificirati karakteristike zdravog odnosa.

Potrebni materijali: Flipchart papir, markeri, škare, ljepilo i preslike Dodatne građe.

Preporučeno vrijeme: 45 minuta

¤ Postupak:

1. Na flipchart papiru nacrtajte dva stupca. Jedan označite sa "zdravi odnosi", a drugi sa "nezdravi odnosi".

2. Podijelite sudionike/ce u tri ili četiri manje skupine i dajte svakoj skupini presliku Dodatne građe.

3. Zamolite svaku skupinu da izreže i razvrsta ponuđene situacije u intimnim odnosima te ih zalijepi u stupac "zdravi odnosi" ili "nezdravi odnosi". Dajte skupinama 15 minuta za odradu zadatka. Recite skupini da, ako to vrijeme dozvoli, mogu koristiti prazna polja na dnu Dodatne građe za osmišljavanje svojih vlastitih scenarija te ih klasificirati kao zdrave ili kao nezdrave.

4. Pregledajte situacije u intimnim odnosima i zamolite svaku skupinu da objasni zašto su određene situaci je okarakterizirali kao "zdrave" ili "nezdrave".

5. Iskoristite sljedeća pitanja za pokretanje rasprave.

¤

Pitanja za raspravu:

Jesu li ove situacije realne?

Jeste li se ikad našli u nekoj od ovakvih situacija? Kako ste se osjećali?

Kako zajednica reagira na ovakve situacije?

Koje su najčešće karakteristike zdravih odnosa?

Koje su najčešće karakteristike nezdravih odnosa?

Imaju li mladi u vašoj zajednici obično zdrave ili nezdrave odnose? Objasnite.

Koje su najveće prepreke u izgradnji zdravih odnosa? Na koji način se suočiti s njima?

Što bi vi trebali učiniti ukoliko mislite da ste u nezdravoj vezi?

Što biste mogli učiniti ukoliko je vaš prijatelj u nezdravoj vezi?

Što ste naučili iz ove vježbe? Kako možete ovo primijeniti u vašim životima i odnosima?

?

50

Zdrav odnos zasniva se na o b o s t ra n o m p o š tova n j u i oslobođen je fizičke i emotivne man ipu lac i je , kont ro le i l i zlouporabe. Važno je znati što c i j e n i t e u r o m a n t i č n i m odnosima i znati kako bit i asertivan (suprotno agresivnom

ili dominantnom ponašanju), te kako slušati druge. Sve što se događa u vezi, bilo da je riječ o izboru što raditi na izlasku ili u koju vrstu fizičkih odnosa se upuštati ili ne upuštati, stvar je o b o s t r a n o g r a z g o v o r a , poštovanja i pristanka.

Zaključak!

DODATNA GRAĐA A

Situacije u intimnim odnosima

Dogovorili ste neke planove s vašim partnerom, ali on/ona otkaže u posljednji trenutak jer misli da vaši planovi ne bi bili jako zabavni.

Kaže joj da je glupa tijekom jedne rasprave.

Naizmjenično birate glazbu koju ćete slušati ili televizijske emisije koje ćete gledati.

Vaš partner je kritičan prema vašim prijateljima.

Zgrabi ju za ruku za vrijeme jedne rasprave.

On vozi brzo, a ona kaže kako se zbog toga osjeća neugodno. Usporava i ispričava joj se zbog toga. Govori svojim prijateljima kako je "dobio" od nje prošlu noć, a u stvari su samo razgovarali.

Vrši pritisak na nju da imaju spolni odnos.

Kada je ljuta na njega, on pažljivo sluša što ona govori.

Čak i ako imate različita uvjerenja i stavove, možete poštovati uzajamne razlike.

Misli kako ona želi spolni odnos ako je obučena u kratku majicu i mini suknju.

Kada jedno od vas ima dobru vijest, zajedno to proslavite.

Ne želi da on izlazi sa svojim prijateljima. Kaže kako mu ne može vjerovati čim joj nestane iz vidokruga.

Zajednički dijelite račun za večeru i ulaznice za kino.

Kada izlaze zajedno, on uvijek pogledava druge žene. Ponekad daje komentare o tome kako su one "dobre".

Naljutite se zbog nečega, ali uvijek razgovarate o tome i saslušate mišljenje svakog od vas.

Kad god ona ima poteškoća u čitanju karte, on koluta očima i kaže: "Oh, pretpostavljam kako je djevojkama urođena lišenost bilo kakvog osjećaja za prostor".

On ju zove sljedećeg dana, nakon važnog izlaska, kako bi joj zahvalio za odličan provod te večeri, s nadom da se dobro naspavala.

Odlučuje ga prevariti kako bi ga učinila ljubomornim.

Vara ga. On joj napravi modricu na oku.

Idu na kampiranje, a prije nego što krenu, prave listu stvari koje su im potrebne, idu u kupovinu i zajedno se spremaju.

Govori mu kako bi mu dobro došla pomoć u izboru odjeće. Također mu govori da bi se mogao bolje ljubiti.

Kada sazna za njegovu prevaru, on kaže da je bio pijan i samim time to nije bila njegova krivica. Vrši pritisak na nju i traži dozvolu kako bi ju mogao slikati golu. Planira fotografije staviti na internet, govoreći joj "O draga, ti jednostavno izgledaš tako dobro i ja želim da te čitav svijet vidi".

Noć uoči predaje važnog eseja, on zahtijeva od nje da mu napiše esej jer on sam nije imao vremena.

Oni se povjeravaju jedno drugom kada prolaze kroz težak period kod kuće ili u školi.

51

Radionica 12: Agresivni,

pasivni ili asertivni

¤

¤

¤ Cilj: Naučiti razliku između asertivne, agresivne i pasivne komunikacije.

Potrebni materijali: Flipchart papir, markeri i preslike Dodatne građe A i B.

Preporučeno vrijeme: 45 minuta

¤

¤

Planiranje: Prije početka radionice, preporučuje se da voditelj/ica prođe kroz ovu aktivnost samostalno i razmisli o načinu na koji on ili ona izražava vlastite emocije.

Postupak:

1. Pregledajte primjere različitih tipova komunikacije predstavljene u Dodatnoj građi A. Obvezno pregledajte definicije termina "agresivno", "pasivno" i "asertivno" i koncepte "komunikator", "primatelj" i "promatrač".

2. Podijelite sudionike u tri skupine i podijelite im primjerke Dodatne građe B.

3. Recite skupinama da popune Dodatnu građu B, bilo korištenjem neposrednih primjera iz svojih života ili stvarajući izmišljene scenarije. Dajte skupinama 15 minuta za izradu zadatka.

4. Zamolite skupine da izaberu jedan od svojih primjera koji će predstaviti drugim skupinama u obliku igrokaza. U svakoj skupini, jedan sudionik/ca preuzet će ulogu Komunikatora, jedan će biti Slušatelj, a ostali će biti Promatrači. Dajte skupinama 10 minuta da uvježbaju svoje igrokaze.

5. Nakon predstavljanja igrokaza, započnite raspravu koristeći sljedeća pitanja.

¤

¤

Pitanja za raspravu:

Jesu li ove situacije realne?

Jeste li se ikad našli u nekoj od ovakvih situacija? Kako ste se osjećali?

Kako zajednica reagira na ovakve situacije?

Koje su najčešće karakteristike zdravih odnosa?

Koje su najčešće karakteristike nezdravih odnosa?

Imaju li mladi u vašoj zajednici obično zdrave ili nezdrave odnose? Objasnite.

Koje su najveće prepreke u izgradnji zdravih odnosa? Na koji način se suočiti s njima?

Što bi vi trebali učiniti ukoliko mislite da ste u nezdravoj vezi?

?

52

Što biste mogli učiniti ukoliko je vaš prijatelj u nezdravoj vezi?

Što ste naučili iz ove vježbe? Kako možete ovo primijeniti u vašim životima i odnosima?

Asertivnost je umijeće jasnog prezent i ranja vaših misl i i o s j e ć a j a u z o b o s t r a n o poštovanje koje se ne koristi krivnjom, ne narušava prava d r u g i h n i t i s e k o r i s t i emocionalnim ucjenjivanjem. S

d r u g e s t r a n e , a g r e s i v n o ponašanje može ušutkati ljude. Važno je znati kako prepoznati i kako se snaći u situacijama kada je ponašanje u romantičnim odnosima i međul judskim odnosima nezdravo.

Zaključak!

53

DODATNA GRAĐA A

TIP KOMUNIKACIJE

SCENARIJ KAKO SE KOMUNIKATOR

PONAŠA?

KAKO SE PRIMATELJ PONAŠA?

ŠTO PROMATRAČ

MOŽE UČINITI/REĆI?

ASERTIVAN/NA

Asertivno:skloni hrabro ili s dosta samopouzdanja iskazivati svoja mišljenja i osjećaje

Ravnatelj škole (Komunikator) govorio mi je (Primatelj) u hodniku kako sam dobro napravio/la svoj projekt iz kemije.

Odnosi se prema meni s poštovanjem.

Priznaje moj naporni rad.

Obratio je pozornost na ono što sam govorio/la i na ono što se sad događalo u hodniku.

Sretan je.

Želi reći ravnatelju koliko voli sate kemije i kako jednog dana želi studirati kemiju.

Sluša.

Ne prekida.

Ponudi riječi ohrabrenja Primatelju.

AGRESIVAN/NA

Agresivno:skloni i spremni pokazivati neprijateljsko, snažno ili destruktivno ponašanje

Goran i Sanja u vezi su oko tri mjeseca. Goran se naljuti kada Sanja mora na sat bez njega i misli kako drugi dečki žele biti s njom.Jednog dana, Sanja dolazi do svog ormara s Damirom. Goran(stojeći prekriženih ruku i ljutitog glasa) kaže "Što zapravo vas dvoje mislite da radite?"

Ponaša se nadmoćno i naređujući.

Misli da posjeduje Sanju.

Ne vjeruje i ne poštuje Sanju.

Uplašena, nesigurna. Ušutkana.Ljuta.

Uhvaćena nespremna. Nesigurna u ono što bi rekla, ali želi ga zaustaviti kako ne bi napravio “scenu“.

Procijeni je li sigurno suprotstaviti se Goranu.

Suprotstaviti se Goranu koristeći "ja" izjave, poput "ja mislim da se loše odnosiš prema Sanji".

Za vrijeme ili poslije incidenta, reći Sanji i Damiru kako smatra da se Goran prema njima ponašao agresivno.

PASIVAN/NA

Pasivan/na: primanje ili podnošenje nečega bez aktivnog, otvorenog ili neposrednog sudjelovanja

Ivana (Komunikator) je član odbora za školski godišnjak. Ona uvijek radi na projektima nakon nastave i za vrijeme svake stanke za ručak. Ana se nudi za pomoć jer zna kako bi i ona trebala raditi na tom projektu s Ivanom. Međutim Ivana se drži povučeno i samo sliježe ramenima kad Ana razgovara s njom o tome.

Nejasna, nesigurna u sebe, čini se pomalo stidljivom.

Ivana se stoga osjeća kao da mora pogađati što Ivana treba.

Nije sigurna što Ivana želi.

Ana traži pojašnjenje, ali Ivana to nerado čini.

Sve to frustrira Anu i ona želi skratiti razgovor.

Ana osjeća kako Ivana nije mjerodavna

Sluša.

Pokuša pogoditi u čemu bi mogao biti problem.

Kaže Ivani kako ne mora sve to raditi sama.

54

DODATNA GRAĐA B

TIP KOMUNIKACIJE

SCENARIJ KAKO SE KOMUNIKATOR

PONAŠA?

KAKO SE PRIMATELJ PONAŠA?

ŠTO PROMATRAČ

MOŽE UČINITI/REĆI?

ASERTIVAN/NA .

AGRESIVAN/NA

PASIVAN/NA

55

Radionica 13: Vjestine

pregovaranja

¤

¤

¤ Cilj: Razgovarati i uvježbavati vještine pregovaranja i sposobnosti rješavanja sukoba.

Potrebni materijali: Flipchart papir, olovke, samoljepljiva traka i dovoljan broj primjeraka Dodatne građe za svakog sudionika/cu

Preporučeno vrijeme: 45 minuta

¤ Postupak:

Prvi dio

1. Prije početka radionice, pripremite dva flipchart papira s podacima iz Dodatne građe.

2. Provedite aktivnost razmjene ideja sa sudionicima/ama o uobičajenim scenarijima sukoba s kojima se suočavaju u svojim vezama i zajednici. Potaknite sudionike na razmiš l jan je o raz l ič i t im vrstama odnosa , npr. djevojka/dečko, roditelj/dijete, direktor/djelatnik i susjedi.

3. Podijelite sudionike/ce u manje skupine i svakoj skupini dodijelite jedan od prikaza sukoba.

4. Pregledajte flipchart papiru s naslovom "Načini rješavanja konflikata" i objasnite kako bi svaka skupina trebala napisati kratki igrokaz te pokazati kako bi se sukob mogao riješiti koristeći se jednom od metoda navedenih na flipchart papiru.

5. Neka skupine prezentiraju svoje igrokaze i na taj način identificiraju različite metode rješavanja sukoba.

6. Započnite raspravu o prednostima i nedostacima različitih metoda.

Drugi dio

Pregledajte flipchart papir s naslovom "Četiri koraka 1.uspješnog pregovaranja s pozitivnim ishodom za obje strane (Win-Win)".

Neka se sudionici vrate u svoje skupine i razgovaraju o 2. nekom primjeru pregovaranja s pozitivnim ishodom za obje strane (Win-Win) te osmisle igru uloga i predstave je.

Neka skupine prezentiraju igre uloga.3.

Iskoristite sljedeća pitanja za sažetak radionice.4.

¤

Pitanja za raspravu:

Zašto je ponekad teško pregovaranjem doći do rješenja sukoba?

Što olakšava pregovaranje? Što ga otežava?

?

56

Koji su primjeri situacija u kojima ne biste bili spremni na kompromis?

Što ste naučili iz ove aktivnosti? Kako možete ovo primijeniti u svojim životima i vezama?

P r e g o v a r a n j e j e ž i v o t n a stvarnost, ali ono nije uvijek lako. Učenje i uvježbavanje vještina pregovaranja može vam pomoći

u rješavanju sukoba u različitim područj ima vašeg života i izgradnji zdravijih i pravednijih odnosa.

Zaključak!

DODATNA GRAĐA A

Načini rješavanja sukoba (prvi dio)

Izbjegavanje sukoba: Jednostavno se povucite iz bilo kakvog sukoba.

Pretvaranje: Pretvarajte se da sukob ne postoji i da je sve u redu.

Pobjeda po svaku cijenu: Uzmite ono što želite, druga osoba gubi.

Kompromis: Odrecite se nečega što želite kako biste dobili nešto drugo što želite.

Pregovaranje s pozitivnim ishodom za obje strane (Win-Win): Koristite kreativno rješavanje problema kako biste objema stranama dali ono što žele ili trebaju.

Četiri koraka uspješnog pregovaranja s pozitivnim ishodom za obje strane (Win-Win) (drugi dio)

Iznesite svoj stav. Koristite "ja" poruke, recite što želite ili trebate.

Saslušajte stav druge osobe. Otkrijte što ta druga osoba želi ili treba. Ponovite stav druge osobe kako biste bili sigurni da ste se dobro razumjeli.

Provedite aktivnost oluje mozgova za rješenja s pozitivnim ishodom za obje strane.

Uzmite u obzir potrebe i želje i jednog i drugog partnera. Budite kreativni.

Dogovorite se o rješenju. Isprobajte ga. Ako ne funkcionira, počnite proces ispočetka.

Struktura "ja" poruke:

Kad ti radiš to (konkretno ponašanje koje mi je neprihvatljivo), ja se osjećam…

Loše se osjećam (smeta mi, ljuti me, bojim se, žalosti me…)

Moram / ne mogu (ne čujem, moram očistiti...)

Želim, očekujem, predlažem…(da razmisliš, učiniš nešto drugačije…)

57

KORELACIJAA k t i v n o s t " Š to r a d i m k a d s a m l j u t /a? " m ože p o m o ć i sudionicima/cama prilikom razmišljanja o tome kako prepoznati kada su ljuti i kako bi to moglo utjecati na način njihove komunikacije.

*

58

5. Drustvo

Uvod

Posljednje poglavlje ovoga priručnika se usmjerava na društvene odnose, ali i na odnose društva prema pojedincu i obrnuto. Cil j je da se naučeno iz prethodnih poglavlja primjeni na širu društvenu razinu. Prethodno dotaknute ideje o društvenim odnosima, moći, normama i očekivanjima u radionicama o moći i odnosima te etiketiranju dobivaju jasniji oblik. Poglavljem o društvu se također stavlja naglasak na mnoge prisutne društvene neravnopravnosti te njihovo kritičko sagledavanje. Sadržaji predstavljeni u radionicama ovog poglavlja upućuju mlade da vlastitim promišljanjem zaključe i prepoznaju

određene društvene nejednakosti i neravnopravnosti vezane uz određena obilježja pojedinih osoba ili čitavih društvenih skupina (nacionalna, etnička, vjerska pripadnost, porijeklo i drugo). Smatramo da je važno da mladima, kao što je i ranije napominjano, predstavimo ideju o tome kako društveni fenomeni kao što su nasilje, rodne norme, odnosi moći i očekivanja posredno i neposredno oblikuju našu svakodnevnicu i utječu na naše životne odabire, vlastiti identitet, (ne)prihvaćanje sebe i drugih te, općenitije govoreći, smjer kojim se krećemo kroz život.

60

Radionica 14: Moc i odnosi

¤

¤

¤ Cilj: Povećati svijest o postojanju moći u odnosima i razmisliti o tome kako komuniciramo o postojanju moći u odnosima i pokazujemo moć u odnosima.

Potrebni materijali: Nije potreban

Preporučeno vrijeme: 45 minuta

¤ Postupak:

Prvi dio - Odraz u ogledalu

1. Zamolite sudionike da se ustanu i podijele u parove. Svaki par zatim treba odlučiti tko će biti "osoba", a tko "odraz". Objasnite kako unutar svakog para "odraz" mora imitirati svaki pokret "osobe". Dajte im dvije minute za aktivnost.

2. Zamolite svaki par da zamijene uloge i ponove postupak.

3. Iskoristite sljedeća pitanja kako biste započeli raspravu:

Kako ste se osjećali u ulozi "osobe"?

Kako ste se osjećali u ulozi "odraza"?

Postoje li u vašem životu trenuci kad se osjećate kao kad ste bili u ulozi "osobe"? Kad?

Postoje li u vašem životu trenuci kad se osjećate kao kad ste bili u ulozi "odraza"? Kad?

Drugi dio - Moć u odnosima

Dajte parovima sudionika/ca zadatak napisati kratak skeč 1. koji oslikava dinamiku moći koja postoji u dolje navedenim odnosima. Ako sudionicima/ama nije ugodno glumiti, neka u parovima rasprave o odnosima u kojima postoji nesrazmjer moći i tipičnim situacijama u kojima se to očituje te podijele to sa skupinom. Voditelj/ica bi trebao dodati i druge tipove veza koje su relevantne za lokalnu zbilju i iskustva sudionika:

Učitelj i učenik

Roditelj i dijete

Muž i žena

Šef i radnik

¤

Pitanja za raspravu:

Jesu li navedene situacije realistične?

Koriste li drugi ljudi u vašem svakodnevnom životu svoju moć na negativan način? Tko? Zašto?

Koristite li vi svoju moć na negativan način? Nad kim? Zašto?

Zbog čega ljudi tretiraju jedni druge na takav način?

?

61

Kakve su posljedice odnosa u kojem jedna osoba može tretirati drugu osobu kao "predmet"?

Na koji način društvo/ kultura održava ili podržava ove vrste odnosa u kojima neki ljudi imaju veću moć nad drugim ljudima?

Kako vam ova radionica može pomoći razmisliti o vašim osobnim odnosima te vas potaknuti da napravite promjene u njima?

Postoji mnogo različitih tipova odnosa u kojima jedna osoba može imati više moći nad d r u g o m o s o b o m . Neravnomjerna raspodjela moći između muškaraca i žena u intimnim vezama može imati ozbiljne posljedice vezane uz rizik od zaraze spolno prenosivim bolest ima te neplan i rane trudnoće. Primjerice, žene često nemaju moć reći hoće li se, kako i kad dogoditi spolni odnos, uključujući i to hoće li biti korišten kondom. To je upravo zbog dugogodišnjeg vjerovanja da bi, kad je riječ o seksu, muškarci trebali biti aktivni a žene pasivne ( i l i da žene "duguju" seks m u š k a r c i m a ) . U d r u g i m slučajevima, žene koje su financ i jsk i ov isne o svom muškom partneru mogu osjećati kako nemaju dovoljno moći reći "ne" seksu. U slučajevima međugeneracijskog seksa, starosne i klasne razlike između

muškaraca i žena mogu još više stvoriti nejednake odnose moći koji posljedično mogu dovesti do rizičnih situacija.

Postoje i drugi primjeri odnosa moći u vlastitim životima i zajednicama. Razmisl i te o odnosima između mladih i odraslih, učenika i profesora, radnika i šefova. Ponekad neravnoteža moći u ovim vezama može dovesti do situacije u kojoj jedna osoba tretira drugu osobu kao predmet. Za raspravu o rodu i vezama između muškaraca i ž e n a v a ž n o j e z a p a m t i t i povezanost između toga kako se možete osjećati podčinjenima u vašim vezama i kako, suprotno tome, možete tretirati druge, uključujući žene, kao "predmete". Razmišljanje o toj povezanosti može motivirati na izgradnju pravednij ih veza s drugim muškarcima i ženama, u vašim domovima i zajednicama.

Zaključak!

62

Radionica 15: Etiketiranje

¤

¤

¤ Cilj: Prepoznati kako etiketiranje ljudi može ograničiti individualni potencijal i utjecati na odnose.

Potrebni materijali: Komadići papira, samoljepljiva traka i olovke.

Preporučeno vrijeme: 45 minuta

¤ Postupak:

Aktivnošću razmjene ideja izdvojite pozitivne i negativne 1. etikete ili stereotipe koji se često koriste za mladiće. To može uključivati i etikete poput: pametan, lijen, stidljiv, nasilan, itd. Pokušajte doći barem do onolikog broja različitih etiketa koliko ima sudionika u grupi.

Napišite ove etikete na komadiće papira te zatim 2.samoljepljivom trakom zalijepite komadiće papira na leđa svakog od sudionika. Kako bi ova aktivnost bila učinkovita, vrlo je bitno da sudionici ne vide etikete koje su zalijepljene na njihovim leđima; trebali bi moći vidjeti samo etikete zalijepljene na leđima drugih.

Nasumičnim odabirom zamolite dvojicu ili trojicu sudionika 3. da izvedu kratku predstavu u kojoj će se odnositi jedni prema drugima u skladu s etiketama koje su im dodijeljene.

Zamolite svakog od sudionika da za trajanja skeča pokušaju 4. pogoditi što piše na njihovoj etiketi na osnovu toga kako su tretirani tijekom predstave, a zatim da razmisle o sljedećim pitanjima:

Kakav je osjećaj kad vas netko tretira sukladno etiketi?

Kakav je osjećaj tretirati nekog drugog sukladno etiketi?

Nakon što sudionici skeča odgovore na ova pitanja, zamolite ostatak grupe da iznesu svoje reakcije na predstavu. Zamolite i ostale da izvedu svoje kratke predstave, dajući im dovoljno vremena da pokušaju odgonetnuti što piše na njihovim etiketama nakon skeča, te se osvrnuti na to kako su se osjećali.

Otvorite raspravu s cijelom grupom.

¤

Pitanja za raspravu:

Kako reagirate kad vas netko tretira sukladno određenoj etiketi?

Kako reagirate kad vi ili netko drugi tretira drugu osobu sukladno etiketi?

Koriste li se ove etikete često u vašoj zajednici? Koje druge primjere etiketa ljudi koriste?

Zašto ljudi etiketiraju druge ljude?

Koje su posljedice etiketiranja pojedinaca? Koje su posljedice na

?

63

odnose? Razmišljajući o aktivnosti o moći i odnosima, postoji li veza između etiketiranja i moći?

Što ste naučili, a što možete primijeniti u osobnim životima i ponijeti sa sobom natrag u svoje zajednice?

Kako možete izbjeći etiketiranje drugih?

Kako možete ohrabriti druge mlade ljude da ne etiketiraju druge?

Etikete i stereotipi utječu na ljude kao pojedince, kao i na njihove veze s drugima. Važno je kritički razmišljati o tome kako se odnosite prema ljudima i načinu na koji se ljudi ponašaju prema vama, te kako možete "odučiti" koristiti neke navedene načine prilikom započinjanja odnosa s drugima.

Primjerice, kako: 1. ne osuđivati nekoga prije nego što ih upoznate; 2 . ne korist i t i et ikete i l i pogrdne nadimke;3. ne diskriminirati nekog na o s n o v u s p o l a , r e l i g i j e , e t n i č k e p r i p a d n o s t i i l i socioekonomskog staleža;

4. ne praviti od nekoga u obitelji i/ili zajednici žrtveno janje;5. ne biti nefleksibilni ili tvrdoglavi u svojim stavovima;6. ne pokazivati ravnodušnost, šutnju ili inat.

Pripadnosti grupi i osjećaj da n a s j e g r u p a p r i h v a t i l a onakvima kakvi jesmo ima temeljni značaj za učenje i r a z v i j a n j e i n d i v i d u a l n i h i kolektivnih potencijala. Kako b u d e t e d a l j e o d m i c a l i s r a d i o n i c a m a i v a š i m s v a k o d n e v n i m ž i v o t i m a trebali biste aktivno pokušati nadjačati etiketiranje i bit i otvoreniji u vašim odnosima prema drugima.

Zaključak!

Napomena za facilitatore/iceVažno je pobrinuti se da nijedan sudionik/ca ne bude uvrijeđen bilo kojom upotrijebljenom etiketom.

*

64

Radionica 16: Sto bih

zelio/zeljela uciniti sa

svojim zivotom? Kako na

mene utjecu drugi?

¤

¤

¤ Cilj: Dati priliku mladim za razmišljanje o svojim stavovima, izborima i životnim planovima i o tome kako na njih utječu njihovi odnosi s drugima.

Potrebni materijali: Papir i olovke

Preporučeno vrijeme: 45 minuta

¤

¤

Planiranje: Za uspjeh aktivnosti važno je utvrditi atmosferu poštivanja i smirenosti prije ove radionice. Zamolite sudionike/ce za iskrenost u razmišljanju o svojim odgovorima i uvjerite ih kako neće morati podijeliti svoje odgovore sa skupinom ako se pri tome ne osjećaju ugodno. Možete pustiti glazbu sudionicima/ama dok rade na svojim odgovorima.

Postupak:

Zapišite dolje navedena pitanja na flipchart papiru. 1. Sudionici/e neka se udobno smjeste i neka svatko za sebe razmisli o pitanjima te odgovori, zapiše ili nacrta. Sudionici/e imaju 10 minuta za ovaj dio.

Kakva osoba želim biti za 10 godina?

Što bih želio/željela učiniti sa svojim životom?

Hoću li studirati i/ili raditi?

Hoću li imati partnera/icu? Djecu?

Hoću li biti dio neke skupine ili aktivnosti?

2. Zamolite sudionike/ce da podijele svoje odgovore i iskoristite sljedeća pitanja za početak rasprave:

Je li lako opisati ono što biste željeli u svojoj budućnost? Zašto da ili zašto ne?

Mislite li da je vaša vizija sebe u budućnosti realna? Zašto?

Što vam je potrebno za ostvarenje života kakvog ste zamislili za sebe?

S kojima preprekama ćete se morati suočiti kako biste ostvarili svoje planove?

Na koji ste način slični drugim sudionicima? Na koji ste način drugačiji? Što mislite, odakle potječu te sličnosti?

Zamolite sudionike da zamisle tri osobe s kojima imaju 3.bliske odnose. Recite im da razmisle o mišljenjima koje te

¤

¤

65

osobe imaju o njima, fokusirajući se na sljedeća pitanja zapisana na flipchart papiru. Dajte sudionicima 10 minuta kako bi napisali svoja razmišljanja na listu papira.

Što oni misle o mojim uvjerenjima i stavovima?

Što oni misle o onome što ja radim?

Što oni misle o mojim planovima u vezi s tim da imam partnera/partnericu i djecu?

Što oni misle o tome što ja želim biti?.

4. Podsjetite sudionike na pitanja na koja su odgovarali u prethodnoj aktivnosti o tome kako vide sebe i svoju budućnost.

5. Nakon što ste im dali nekoliko minuta za razmišljanje o pitanjima, započnite grupnu raspravu koristeći sljedeća pitanja.

Pitanja za raspravu:

Slažu li se ljudi bliski vama s vašim uvjerenjima i stavovima? Koliko su oni utjecali na njih?

Slažu li se s vašim planovima za budućnost? Podržavaju li vas?

Koliko vam je važna njihova podrška? Kako mišljenja ljudi bliskih vama utječu na vaš život?

Na koji način mišljenja drugih mogu biti osnažujuća, odnosno kako vam ona mogu dati snagu i samopouzdanje?

Na koji način mišljenja drugih mogu biti prepreke, odnosno kako vas ona mogu sputavati ili ograničavati? Što možemo učiniti povodom toga?

Kako možete izgraditi veze utemeljene na poštivanju?

Koliko vam je važan vaš status na društvenim mrežama? Koliko to utječe na vaš život i na koji način?

Utječu li mediji na vaša uvjerenja i kako vidite svoju budućnost?

Koji drugi čimbenici utječu na vaše odluke u životu?

Bi li vaši planovi bili drugačiji da ste suprotnog spola? Kako?

Je li uobičajeno za žene imati prijatelje muškarce (odnosno, muške prijatelje s kojima nisu u seksualnoj ili romantičnoj vezi)? Zašto da ili zašto ne? Jesu li ove vrste veza važne?

Jesu li vaši životni planovi "normalni" u vašoj zajednici? Što bi se dogodilo da odstupite od svih normi i pokušate živjeti potpuno drugačiji život od većine?

?

MogućnostOva aktivnost može se izvoditi i s fokusom na određene vrste veza, npr. obitelj, prijatelji ili intimni partneri/ce. Sudionici/e mogu izabrati određene vrste veza o kojima žele razgovarati ili se postupak može ponoviti na način da sudionici/e uzmu u obzir sve ove vrste veza, jednu po jednu.

>

66

Što ste naučili u ovoj aktivnosti? Jeste li naučili nešto što možete primijeniti vlastitom životu i vezama?

Mnogi čimbenici oblikuju našu osobnost i utječu na naše odluke u životu: naše obitelji, drugi bliski ljudi, naše zajednice, društvene mreže, mediji, rodne uloge... Važno je biti svjestan toga kako mišljenja drugih utječu na to kako vidite sebe i na o d l u ke ko j e d o n o s i te . To u k l j u č u j e s p o s o b n o s t rasuđivanja kako vam neka od tih mišljenja mogu pomoći da postanete snažnije osobe s više samopouzdanja, ali i kako vas

drugi mogu ograničavati ili utjecati na to da mislite loše o sebi. U svom životu treba težiti vezama koje vam pomažu razviti se u osobu kakvom želite postati i v e z a m a k o j e v a s č i n e zadovoljnom osobom. Pritom trebate biti svjesni načina na koji vi utječete na druge i kako reciprocitet – tretiranje drugih na način na koji biste htjeli da oni vas tretiraju – predstavlja ključ za izgradnju ispunjavajućih i ravnopravnih veza.

Zaključak!

67

Provedba

radionica

VODITELJI/CE

Ovaj priručnik je namijenjen širokom spektru potencijalnih voditelja/ica – profesorima/nastavnicima i drugim obrazovnim djelatnicima, odgojiteljima u učeničkim i drugim domovima, stručnjacima i studentima pomagačkih i društveno-humanističkih profesija, trenerima i voditeljima kulturno-umjetničkih aktivnosti, volonterima i radnicima s mladima iz civilnog sektora, djelatnicima iz područja zdravstvene i socijalne skrbi, pojedincima iz lokalne zajednice, kao i vršnjačkim edukatorima koji su, primjerice, sami kao korisnici prethodno sudjelovali u radionicama iz ovog priručnika. Također, moguće je da voditelji/ce radionica pripadaju nekoj drugoj skupini koja ovdje nije navedena, ali su zbog određenih razloga dobar izbor da vode radionice iz ovog priručnika s određenom grupom korisnika.

SUDIONICI/CE

Sudionici/e, odnosno grupe s kojima se provode radionice iz ovog priručnika, mogu biti razredi srednjih škola ili na drugi način odabrani učenici, odgojne skupine u domovima ili na drugi način odabrane grupe u učeničkim i drugim domovima, grupe mladih iz lokalne zajednice, polaznici određenih sportskih ili kulturno-umjetničkih aktivnosti, zainteresirani mladi koji se dobrovoljno javljaju i druge skupine mladih.

70

MJESTO, OKOLNOSTI I POTENCIJALNI NACINI

PROVODENJA

S obzirom na to da većina mladih pohađa srednje škole, pretpostavka jest kako su srednje škole najpogodnije i najvjerojatnije okruženje za formiranje i odabir grupe mladih. Međutim, to nikako ne znači kako ostala potencijalna okruženja i organizacije, kao što su učenički i drugi domovi za mlade, nevladine udruge, kulturno-umjetnička, sportska i druga udruženja, kao i prostori javnih organizacija i organizacije lokalnih zajednica predstavljaju manje poželjan ili dobar izbor za okupljanje grupa mladih te provođenje radionica iz ovog priručnika. Važno je samo napomenuti kako provođenje radionica iz ovog priručnika, kao i sama organizacija rada treba biti u skladu s kontekstom mjesta, organizacije, institucije ili drugog okruženja u kojem se radionice provode te da oni koji upravljaju određenom organizacijom o tome trebaju biti obaviješteni. Primjerice, u školama se radionice mogu odvijati unutar razrednih odjela, ali je moguće radionice održavati i u drugim primjerenim prostorima unutar škola, kao što su školske knjižnice, sportske dvorane i druge prostorije. Osim navedenog, radionice je moguće provoditi i na otvorenim prostorima, kao što su školska igrališta ili školska dvorišta, isto kao i za vrijeme školskih izleta u prirodi i slično, uz adekvatan plan u suradnji s upravama škola i uz pristanak roditelja. Prednost je ovoga priručnika da je radionice, prema potrebi, moguće provoditi i u minimalnim tehničkim uvjetima te nije nužna primjena računalne i druge tehnologije i programa. Međutim, eventualna upotreba novih tehnologija svakako može obogatiti provedbu radionica te sadržaje i teme učenicima učiniti još pristupačnijima i zanimljivijima.

71

Voditelj/ica ne treba biti učitelj niti profesor, već netko tko može upravljati grupnim procesom i tko je zainteresiran i postavlja pitanja kako bi bolje razumio sudionike/ce te kako bi se oni međusobno bolje razumjeli.

Voditelj/ica ne treba biti stručnjak za svaku temu koje se obrađuje u radionicama niti znati odgovore na sva pitanja koja se mogu pojaviti tijekom radionica.

Važnije je da voditelj/ica stvori poticajno okruženje koje je sigurno i koje omogućava sudionicima/ama da dijele svoja mišljenja i stavove jedni drugima.

Mnoge teme u ovom priručniku su osjetljive te je pristup potrebno prilagoditi interesima i razini grupe te konkretnoj situaciji.

Ako za vrijeme grupnog procesa dođe do otvaranja ili otkrivanja osobnih problema vezanih uz teme koje se na radionicama obrađuju, sudionika/cu je potrebno uputiti na mjesto gdje mogu dobiti stručnu pomoć.

Ovaj priručnik je namijenjen propitivanju stavova, a promjena vlastitih stavova je dug i složen proces te je važno znati kako vrlo vjerojatno nećemo odmah uočiti promjene kod sudionika/ca.

Važno je da voditelj/ica pitanjima potiče dijalog i grupni proces te da pitanja koja postavlja budu otvorena i procesno orijentirana, kao i da pokušava izbjeći postavljanja zatvorenih pitanja (dobivanje "da" ili "ne" odgovora).

Radionice nije nužno provoditi onako kako su napisane, od riječi do riječi. To znači, primjerice, da neka napisana pitanja za raspravu možemo preskočiti, odnosno umjesto njih postaviti neka druga, a ovisno o potrebama grupe i cilju koji želimo postići pojedinom radionicom. Također, možemo, ako smatramo da je tako bolje, prilagoditi i pojedine grupne aktivnosti, odnosno zamijeniti ih s drugima.

Savjeti za voditelje/ice

¤

¤

¤

¤

¤

¤

¤

¤

72

POKUŠAJTE IZBJEĆI:

Zatvorena pitanja. Važno je da voditelj/ica pokuša postavljati otvorena i procesno orijentirana pitanja: "Što mislite o ovome o čemu smo upravo raspravljali? Kako bi se vi osjećali u takvoj situaciji?" Također je važno da voditelj/ica postavlja jednostavna i razumljiva pitanja (Kako? Što? Kada? Tko? Gdje/u kojoj situaciji?), kao i to da postavlja jedno po jedno pitanje i pokuša zadržati neutralnu poziciju te vodi grupu da sama dođe do zaključka.

Sugestivna pitanja.

Osuđivanje sudionika. Neovisno o njihovim stavovima, budite znatiželjni i postavljajte pitanja.

Potvrđivanje i osnaživanje mitova i stereotipova vezanih uz rod i spol, seksualno nasilje i nasilje općenito, seksualne, nacionalne, etničke i druge manjine.

POKUŠAJTE POSTIĆI/KORISTITI:

Grupna pravila koja je grupa sama donijela te ih se i sami pridržavajte.

Ohrabriti uključivanje svih članova grupe.

Uzmite u obzir konkretne potrebe grupe i odgovorite na njih.

Uzmite u obzir brige/bojazni/strahove koja izražava grupa.

Pokušajte s grupom naći odgovore na njihova pitanja.

Budite informirani o službama i ustanovama koje eventualno mogu pružiti pomoć/podršku pojedincima ili cijeloj grupi (službe i institucije, nevladine organizacije, savjetovališta, organizacije).

Koristite se nenasilnim metodama rješavanje sukoba, aktivnim slušanjem i pozitivnim komunikacijskim vještinama (ja poruke, reflektiranje…).

Budite iskreni i otvoreni na primjeren način te zahvalite sudionicima ako podjele priče iz osobnog života.

Ne prisiljavajte nikoga da podijeli svoje mišljenje ili iskustvo ako to ne želi.

Učinite radionice zanimljivima sudionicima.

¤

¤

¤

¤

¤

¤

¤

¤

¤

¤

¤

¤

¤

¤

73

Koristite se igrama, aktivnostima, ledolomcima i kvizovima, kao i audio-vizualnim materijalima ako za to postoje uvjeti.

Dobro upravljajte vremenom i planirajte.

Redovito pitajte grupu za povratne informacije o temama koje su obrađene u radionicama.

Vodite računa o zaštiti i sigurnosti sudionika/ca te ako je potrebno konzultirajte se i podijelite svoje brige s nadležnim osobljem u institucijama u kojima radite (npr. stručna pedagoško-psihološka služba u školama).

Vodite računa o pravilima i običajima u institucijama u kojima provodite radionice (škole, odgojni ili učenički domovi…).

Prilagodite teme i pristup određenim temama pojedinoj grupi ne način da teme budu konkretne i povezive sa životom sudionika/ca.

Svojim ponašanjem promičite dijalog, toleranciju, empatičnost te uvažavanje mišljenja i stavova drugih.

¤

¤

¤

¤

¤

¤

¤

74