nelli

Download nelli

If you can't read please download the document

Upload: nilsia-elizabeth-cabrera-silva

Post on 22-Oct-2014

143 views

Category:

Documents


8 download

TRANSCRIPT

Amoe

Che rymbakura Moki guasu aguereko che rgape, haekura isaraki ha oomua, okaru kaavo, opo ha oani. Avei aguereko mbohapy ryguasu, okaru avati ha omboa. Mbae aguereko: Moki guasu ha mbohapy ryguasu.

Amo papapy oikohaguicha. (Ordeno las secuencias). A- (........) mbae aguereko: moki guasu ha mbohapy ryguasu. B- (........) okaru avati ha omboa. C- (........) avei aguereko mbohapy ryguasu. D- (........) okaru kaavo, opo ha oani. E- (........) haekura isaraki ha oomua. F- (........) moki guasu aguereko che rgape.

Ahaiguy mbohovi o porva. (Subrayo las respuestas correctas). 1. Mbapa aguereko che rgape. A- Aguereko moki kavaju. B- Aguereko mbohapy kure. C- Aguereko moki guasu. 2. Mbapa ojapo guasu. A- Guasu oike kotpe. B- Guasu okaru kaavo, opo ha oani. C- Guasu ojahu. 3. Mbapa ojapo ryguasu. A- Ryguasu okaru avati ha omboa. B- Ryguasu oani. C- Ryguasu oeno huppe.

Ambosay pytngpe ko' e' heisva. (Pinto el significado de estas palabras en rosado). 1- Guasu. 2- Saraki.

Gallina.

Jugar.

Venado.

Llorar.

Corre.

Travieso.

Ahai H tr Nahniri. (Escribo S o No).

A- Aguereko mbohapy ryguasu. (.....................)

B- Guasu okaru avati. (....................) Jehupytyvoirite Tero: e ojeporva oembohra haua ava, mymba, kaavo ha mbae. Sustantivo: Es la palabra que se utiliza para nombrar persona, animal, vegetal y cosa.

Techapyr Kure. Vaka. Yvoty. Guyra. Ryguasu.

Ahaiguy tero. (Subrayo sustantivos).

1. Kalo okopi. 2. Panambi oveve. 3. Hae okaru saporo.

Amongora tero. (Encierro en crculo los sustantivos).

1. Pe mit oguata. 2. Pe ga tuicha. 3. Amo vaka ikyra.

Aiporavo tero amomba haua ejoaju. (Selecciono sustantivos para completar las oraciones).

yvoty - por - mbarakaja - y - sy - vai - mit 1. Luis ojogua................................ 2. Carmen oguereko heta.......................

3. Kuehe ouah nde .......................... 4. Nendive ou pe .............................

Ambosay pytngpe tero ajuhva. (Pinto en rosado los sustantivos que encuentro).

Jasy. Vai.

Por. Kavaju.

Yvoty. H.

Jehupytyvoirite Aikuaa mbapa teroja ha aipuru tembiaporme.

Teroja: e' omoirva terpe. Adjetivo: Es la palabra que acompaa al sustantivo.

Techapyr Vaka kose. ga morot. Apyka karape. Mit por.

Ahaiguy teroja. (Subrayo los adjetivos).

A- Mit kyra hou mandio. B- Che sy por oho kotpe. C- Kame piru hoa. D- Jagua vai okese.

Aiporavo teroja amomba haua ejoajpe. (Selecciono adjetivos para completar las oraciones).

karape kuarahy yvate vaka por haiha juky

1. Pe kavaju...................oani.

2. Amo karai...................oke.

3. Che sy........................oguapy.

4. Lorena.......................ojeroky.

Ambosay teroja. (Pinto adjetivos).

Luis. Tuicha.

Karape. Mit.

Kure. Mich.

Amongora teroja. (Encierro en crculo los adjetivos). A - Lili por okaru B - Mit kyra kokue C - Vaka sy vai

Jehupytyvoirite etva: e ohechaukva mbapa ojejapo. Avei ohechauka oeandva. Verbo: Es la palabra que indica accin. Tambin demuestra sentimientos.

Techapyr e oembosava etva hna. (Las palabras pintadas son verbos). A- Kame oipota yvoty. B- Che ru oke tuppe. C- Lili oguapy apyka ri.

Amongora mbohovi o porav. (Encierro en crculo la respuesta correcta).

A- Kure ojahu yvoty

B- Ryguasu ra okaru

Ambosay hovyngpe etva. (Pinto en celeste los verbos).

Opopo. Mitkua.

Typycha. Ojahu.

Oani. Rora.

Aiporavo etva amomba haua ejoaju. (Selecciono verbos para completar las oraciones). okaru kora ojahu yvy oeno kygua oho

1. Pe ryguasu ............... avati.

2. Luis

............... ysyrpe.

3. Amo kure

............... korappe.

4. Che sy

............... tuppe.

Aiporavo etva amomba haua ejoaju. (Selecciono verbos para completar las oraciones). okaru kora ojahu yvy oeno kygua oho

1. Pe ryguasu ............... avati.

2. Luis

............... ysyrpe.

3. Amo kure

............... korappe.

4. Che sy

............... tuppe.

Jehupytyvoirite Ahechakuaa ha aipuru terarngue ejoajpe. Terarngue: e ojepurva tra rekovia. Pronombre: Es la palabra que se utiliza para reemplazar al nombre. Terarnguete: Ohechauka mvapa oe, mvapa ohendu tr mvarepa oee. Pronombres personales: Demuestra quin habla, escucha o de quin se habla.

Techapyr Che ajeroky. Nde resapuki. Hae omaa. ande japuka. Ore romaa. Pe peguapy. Haekura oke.

Amongora terarngue. (Encierro en crculo los pronombres).

A- Che ha Lili roho tuppe. B- Nde reke kotpe. C- Hae hou chipa.

Ahaiguy terarngue. (Subrayo los pronombres).

Lili. Che. Ru.

Luchi. Nde. Vaka.

Kame Yvoty. Ha'e.

Ambosay hovyngpe terarngue ajuhva. (Pinto en verde limn los pronombres que encuentro).

ande jajayhu ane ret.

Che aipytyv che rapichpe. Che. Haiha. ande.

Pe.

Yvoty.

Nde.

Ambohuy terarngue ejoaju ndive. (Uno con flecha los pronombres con las oraciones)

Hae

romoe' mombe'ur.

ande

haa yvpe.

Che

jau sandia.

Ore

oke tuppe.

Jehupytyvoirite Ahai ejoaju momorva guaranme.

e'joaju momorva : Oeva omombae pe heva. Oracin exclamativa: El hablante manifiesta admiracin por lo que dice.

Techapyr

Iporite pe yvoty! Tuichaite pe kure!

Ambosay pytngpe ejoaju momorva. (Pinto en rosado las oraciones exclamativas).

A- Che ru okaru.

B- Iporite pe jasy!

C- Mbae ogueru Luis?

D- Ipukuete pe mbi!

Jehupytyvoirite Ahai ejoaju porandva guaranme.

ejoaju porandva: Oeva omba'eporandu, o oikuaasva. Oipuru e'pehtai "pa" tr "piko". Oracin interrogativa: El hablante pregunta, quiere saber algo. Emplea las partculas "pa o "piko".

Techapyr Mopiko oho Cristhian. Mbapa ojapo Jsica.

-Mba'pa ojapo Jsica. - Jsica oembiso.

Ahaiguy ejoaju porandva. (Subrayo oraciones interrogativas).

A- Mbarepiko ovya pe mit. B- Che sy ovya. C- Mirna oipuru typycha. D- Mbapa oipota Luchi.

Amongurusu ejoaju porandva. (Marco con una X las oraciones interrogativas). A - Mopa oguapy pe mit. C - Mbapa ojapo Carmen.

B - Luis ogueru chipa.

D - Che aha kotpe.

Ahaiguy ejoaju momorva ha amongora ejoaju porandva. (Subrayo oraciones exclamativas y encierro en crculo las oraciones interrogativas). A- Mopa oime nde sy. B- Iporite pe kuarahy! C- Mbapiko ojapo Kalo. D- Tuichaite pe mit!

Tema 1: Lectura y Escritura en segunda lengua - emoe' ha jehai e'mokihpe e'peh apokuaa: e'peh oiko pundie ha pu'ae oondivgui tr pu'ae agui. Silabacin: la slaba se construye con consonantes y vocales, o con vocal sola. Techapyr

aguata: a - gua - ta kure: ku - re

Pundieki: (ch - mb - nd - ng - nt - rr) ndojeri ojuehegui oemopehvo e. Digramas: (ch - mb - nd - ng - nt - rr) no se separan al separar las palabras.

Techapyr

Mainumby: Mai nu mby Anguja: A ngu ja

Puso: ( ' ) oemopehvo e puso ohova'er pu'ae hapykuerigua ndive. Puso: ( ' ) al separar en slabas las palabras, el puso va

acompaado con la vocal que lo sigue.

Techapyr kai: ka - i jui: ju -i Ahaiguy e oemopeh porva. (Subrayo las separaciones en slabas correctas). 1. mesa: A- m-esa B- me-sa C- mes-a

2. jagua: A- jag-ua B- ja-gu-a C- ja-gua

3. jasy: A- ja-sy B- jas-y C- j-as-y

4. oke: A- ok-e B- o-ke C- o-k-e

Amongora epeh o porva. (Encierro en crculo las slabas separadas correctamente).

1. kavaju: A- kav-aju B- ka-va-ju C- ka-vaju 2. kure: 3. pira: 4. kai: A- ku-re A- p-ira A- ka-i B- kur-e B- pir-a B- k-ai C- k-ure C- pi-ra C- ka-i