levan ukasgelio segun - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos...

55
EVANGELIO SEGUN L UKAS INTRODUKSHON Un maestro den e arte di konta kuenta a skibi Evan- gelio di Lukas. Algun di su relatonan ta hopi bunita i nan ta enkantá e lesadó di un manera no usual. Algun ehèmpel di esaki ta e nasementu di Hesus (1:26-38) i e enkuentro di Señor resusitá ku su siguidónan na ka- minda di Emaus (24:13-35), ku ta dos di e historianan di mas bunita ku hende a yega di konta. E evangelio akí ta bon pa lesa no solamente pa su bunitesa i enkanto, pero spesialmente pasobra e ta un buki tokante Hesus i nos fe ta dependé di Hesus for di kuminsamentu te fin. 1. KONTENIDO E evangelio di Lukas ta skibí pa proklamá i fortale- sé fe kristian. Meskos ku e otro evangelistanan Lukas tambe a skucha relatonan i a pone informashon huntu ku e meta pa proklamá e mensahe prinsipal di iglesia kristian: Hesus di Nazarèt ta e Mesias, e Salba- dor ku Dios a primintí di manda. Generalmente ora Lukas ta relatá e akontesimentu- nan di bida públiko di Hesus tantu na Galilea komo na Hudea, e ta sigui e sekuensia di e evangelio di Marko, ounke ku en bes di kuminsá ku predikashon di Huan Boutista e ta kuminsá ku Zakarías, e saser- dote di edat avansá, i su esposa Elisabèt, ku ta ma- yornan di Huan Boutista. E dos promé kapítulonan ta konta simultáneamente e historianan di nasementu di Huan Boutista i di Hesus i e sekshon ta terminá ku Hesus den tèmpel na edat di diesdos aña (2:41-52). E ministerio di Huan Boutista (3:1-20) ta introdusí e bida públiko di Hesus, ku tin e mesun sekuensia ku e órden den e evangelio di Marko ku eksepshon di algun diferensia. Un di e diferensianan ta ku final di e aktividat públiko di Hesus ta aparesé muchu mas trempan, esta den kapítulo 9: ‘E tempu pa Dios tuma Hesus serka djE den shelu tabata aserkando, El a disidí firmemente di kohe kaminda pa Herusalèm.’ (9:51) Djei padilanti, i te na 19:27, Hesus tabata na kaminda pa Herusalèm (13:22, 31, 33; 17:11; 18:31, 35; 19:1, 11). Hopi siñansa di Hesus ku ta aparesé den e sekshon akí ta Lukas so ta konta. Por bisa ku pa Lukas Herusalèm tabata e sentro ku Dios a skohe di antemano pa su obra di salbashon. E evangelio ta kuminsá ku saserdote Zakarías kumplien- do ku su debernan saserdotal den tèmpel (1:5-22); presentashon di Hesus den tèmpel (2:22-38); ku dies- dos aña Hesus ta bishitá tèmpel (2:41-52), i e último di e tres tentashonnan ta tuma lugá den tèmpel (4:9-13). Hesus su biahe di Galilea pa Herusalèm ta kumin- sá na 9:51 i manera El a yega den siudat El a keda pa duna siñansa den tèmpel (24:52-53). Tambe e ta laga Hesus bisa ku e disipelnan mester keda He- rusalèm te ora nan risibí Spiritu Santu (Luk 24:49; Echo 1:4). 2. LUKAS I E OTRO EVANGELIONAN Pa sa kon tin ku relashoná Lukas ku e evangelionan di Marko i Mateo, wak e Introdukshon di e evange- lionan. Ta parse ku Lukas a usa, meskos ku Mateo, e evangelio di Marko i otro dokumentonan pa skibi su evangelio. No ta posibel pa sa si e fuentenan ei taba- ta dokumentonan skibí òf testimonio di personanan ku ‘a mira ku nan propio wowo’ (1:2). Tur kos ta indi- ká ku ta for di e fuentenan ei a haña e parábolanan di e bon samaritano (10:25-37), di e yu pèrdí (15:11-32) i di Lázaro i e hòmber riku (16:19-31). Meskos ta konta pa e enkuentro di Hesus ku e muhé di bida na kas di e fariseo Simon (7:36-50); e enkuentro di Hesus ku Zakeo (19:1-10); i e enkuentro di Hesus ku e disipel- nan na kaminda pa Emaus (24:13-35). 3. E HISTORIA E outor tin intenshon pa skibi na un manera ordená (1:3) ‘un kompilashon di e kosnan ku a sosodé mei- mei di nos’ (1:1). Pa motibu di e palabranan ku Lukas ta skohe i di e estilo kronológiko den su introdukshon (1:1-4), e ta parse un historiadó di époka helenista. Realmente e ke konta kon e fe kristian a nase i krese, i tambe kon el a plama i yega ta asta na Roma. E ta kuminsá su historia ku nasementu di Huan Boutista i e ta sigui kuné den e buki Echonan di e apòstelnan te na yegada di apòstel Pablo na Roma mas o ménos 65 aña despues. Aki ta bon pa kòrda ku despues di e historia di Hesu-Kristu, ta bini e buki di Echonan, skibí pa e mesun outor. Echonan ta konta e historia di na- sementu di Iglesia kristian i su promé trinta añanan di aktividat den e imperio romano. E evangelio di Lukas i e buki di Echonan ta forma huntu e teksto di mas largu di TN skibí pa e mesun outor.

Upload: others

Post on 20-Oct-2019

1 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

EVAN GE LIO SEGUNLUKAS

IN TRO DUK SHONUn maes tro den e arte di konta kuen ta a skibi Evan-

ge lio di Lukas. Algun di su re la to nan ta hopi bu ni ta i nan ta en kan tá e le sa dó di un ma ne ra no usual. Algun ehèm pel di esaki ta e na se men tu di Hesus (1:26­38) i e en kuen tro di Señor re su si tá ku su si gui dó nan na ka­min da di Emaus (24:13­35), ku ta dos di e his to ria nan di mas bu ni ta ku hende a yega di konta.

E evan ge lio akí ta bon pa lesa no so la men te pa su bu ni te sa i en kan to, pero spe sial men te pa so bra e ta un buki to kan te Hesus i nos fe ta de pen dé di Hesus for di ku min sa men tu te fin.

1. KON TE NI DOE evan ge lio di Lukas ta skibí pa pro kla má i for ta le­

sé fe kris tian. Mes kos ku e otro evan ge lis ta nan Lukas tambe a sku cha re la to nan i a pone in for ma shon huntu ku e meta pa pro kla má e men sa he prin si pal di igle sia kris tian: Hesus di Na za rèt ta e Mesias, e Sal ba­dor ku Dios a pri min tí di manda.

Ge ne ral men te ora Lukas ta re la tá e akon te si men tu­nan di bida pú bli ko di Hesus tantu na Ga li lea komo na Hudea, e ta sigui e se kuen sia di e evan ge lio di Marko, ounke ku en bes di ku min sá ku pre di ka shon di Huan Bou tis ta e ta ku min sá ku Za ka rías, e sa ser­do te di edat avan sá, i su es po sa Eli sa bèt, ku ta ma­yor nan di Huan Bou tis ta. E dos promé ka pí tu lo nan ta konta si mul tá nea men te e his to ria nan di na se men tu di Huan Bou tis ta i di Hesus i e sek shon ta ter mi ná ku Hesus den tèm pel na edat di dies dos aña (2:41­52). E mi nis te rio di Huan Bou tis ta (3:1­20) ta in tro du sí e bida pú bli ko di Hesus, ku tin e mesun se kuen sia ku e órden den e evan ge lio di Marko ku ek sep shon di algun di fe ren sia. Un di e di fe ren sia nan ta ku final di e ak ti vi dat pú bli ko di Hesus ta apa re sé muchu mas trem pan, esta den ka pí tu lo 9: ‘E tempu pa Dios tuma Hesus serka djE den shelu ta ba ta aser kan do, El a di si dí fir me men te di kohe ka min da pa He ru sa lèm.’ (9:51) Djei pa di lan ti, i te na 19:27, Hesus ta ba ta na ka min da pa He ru sa lèm (13:22, 31, 33; 17:11; 18:31, 35; 19:1, 11). Hopi si ñan sa di Hesus ku ta apa re sé den e sek shon akí ta Lukas so ta konta.

Por bisa ku pa Lukas He ru sa lèm ta ba ta e sen tro ku Dios a skohe di an te ma no pa su obra di sal ba shon. E evan ge lio ta ku min sá ku sa ser do te Za ka rías kum plien­

do ku su de ber nan sa ser do tal den tèm pel (1:5­22); pre sen ta shon di Hesus den tèm pel (2:22­38); ku dies­dos aña Hesus ta bi shi tá tèm pel (2:41­52), i e úl ti mo di e tres ten ta shon nan ta tuma lugá den tèm pel (4:9­13). Hesus su biahe di Ga li lea pa He ru sa lèm ta ku min­sá na 9:51 i ma ne ra El a yega den siu dat El a keda pa duna si ñan sa den tèm pel (24:52­53). Tambe e ta laga Hesus bisa ku e di si pel nan mes ter keda He­ru sa lèm te ora nan ri si bí Spi ri tu Santu (Luk 24:49; Echo 1:4).

2. LUKAS I E OTRO EVAN GE LIO NANPa sa kon tin ku re la sho ná Lukas ku e evan ge lio nan

di Marko i Mateo, wak e In tro duk shon di e evan ge­lio nan. Ta parse ku Lukas a usa, mes kos ku Mateo, e evan ge lio di Marko i otro do ku men to nan pa skibi su evan ge lio. No ta po si bel pa sa si e fuen te nan ei ta ba­ta do ku men to nan skibí òf tes ti mo nio di per so na nan ku ‘a mira ku nan pro pio wowo’ (1:2). Tur kos ta in di­ká ku ta for di e fuen te nan ei a haña e pa rá bo la nan di e bon sa ma ri ta no (10:25­37), di e yu pèrdí (15:11­32) i di Lá za ro i e hòm ber riku (16:19­31). Mes kos ta konta pa e en kuen tro di Hesus ku e muhé di bida na kas di e fa ri seo Simon (7:36­50); e en kuen tro di Hesus ku Zakeo (19:1­10); i e en kuen tro di Hesus ku e di si pel­nan na ka min da pa Emaus (24:13­35).

3. E HIS TO RIAE outor tin in ten shon pa skibi na un ma ne ra or de ná

(1:3) ‘un kom pi la shon di e kos nan ku a so so dé mei­mei di nos’ (1:1). Pa mo ti bu di e pa la bra nan ku Lukas ta skohe i di e esti lo kro no ló gi ko den su in tro duk shon (1:1­4), e ta parse un his to ria dó di époka he le nis ta. Real men te e ke konta kon e fe kris tian a nase i krese, i tambe kon el a plama i yega ta asta na Roma. E ta ku min sá su his to ria ku na se men tu di Huan Bou tis ta i e ta sigui kuné den e buki Echo nan di e apòs tel nan te na ye ga da di apòs tel Pablo na Roma mas o ménos 65 aña des pues. Aki ta bon pa kòrda ku des pues di e his to ria di Hesu­Kristu, ta bini e buki di Echo nan, skibí pa e mesun outor. Echo nan ta konta e his to ria di na­se men tu di Igle sia kris tian i su promé trin ta aña nan di ak ti vi dat den e im pe rio ro ma no. E evan ge lio di Lukas i e buki di Echo nan ta forma huntu e tek sto di mas largu di TN skibí pa e mesun outor.

Page 2: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

1425 LUKAS

4. MEN SA HE4.1. E bon no ti sia pa tur hendeLukas ta in sis tí ku mes ter anun siá e bon no ti sia na

tur hende. E angel ta anun siá ‘pas na tera pa hende di bon bo lun tat’ (2:12). Si meon ta afir má den su ala ban­sa na Dios, ku e re ve la shon ku el a mira ku su pro pio wowo ta ‘pa… pa ga no nan’ (2:32). Den Lukas 3:6 tin e si guien te sita di pro fe ta Isaías: ‘tur hende di mundu lo mir'É pareu’ (Isa 40:5). E lista di an te pa sa do di Hesus ta yega te na Set, yu di Adam, yu di Dios (3:38), pa mus tra asina ku e mi shon di Hesus ta eks ten dé na tur pue blo di mundu.

Lukas ta papia di vá rios grupo i klase di per so na ku den e tempu ei ta ba ta des pre siá i mal tra tá dor di esnan ku tin poder. Algun sa ma ri ta no ta nenga di ri si bí Hesus (9:51­56), pero E sí ta kura un le pro­so sa ma ri ta no (17:11­19) i ta elo giá un sa ma ri ta no bon i ho nes to den un di su pa rá bo la nan (10:30­37). E ko bra dó nan di be las ting ku ta ba ta kon si de rá komo la dron i trai dor di pa tria, ta apa re sé di fe ren te bia (3:12­13; 5:27­32; 7:34; 15:1). Un ehèm pel bibu di loke ta ni fi ká are pen tí sin se ra men te ta loke Zakeo, hefe di e ko bra dó nan di be las ting, a hasi (19:1­10; tambe 18:9­14). Asina mes per so na nan di ‘mal re pu­ta shon’ ku no ta ba ta sigui lei i tra di shon nan hudiu li te ral men te, ta apa re sé den evan ge lio di Lukas mas bia ku den esun di Marko òf di Mateo (5:30, 32; 7:34; 15:1­2; 19:7).

Lukas ta re fe rí na hende muhé mas tantu ku ta e kaso den Mateo, Marko òf Huan. Ounke Hesus a biba den un tempu, ku ta ba ta kon si de rá muhé komo ménos ku hòm ber, E no a hasi nin gun dis tin shon: E ta trata hòm ber i muhé ku e mesun de li ka de sa i amor. Entre e mu hé nan men sho ná tin Eli sa bèt, mama di Huan Bou tis ta (1:5­7, 26­56); e pro fe ta Ana (2:36­38); e biuda di Nain (7:11­17); e muhé ku lomba doblá i ku Hesus a kura den un snoa (13:10­17); Maria Mag­da le na, Huana, Su sa na i hopi otro muhé ku ta ba ta sos te né Hesus i su di si pel nan ku nan pro pio re kur so­nan (8:1­3), pero tambe e mu hé nan ku ta ba ta yora i la men tá mién tras nan ta ba ta sigui Hesus te na krus (23:27­31).

Den e pa rá bo la nan di Hesus tambe mu hé nan ta ba­ta apa re sé (18:1­8). Den e pa rá bola di e mo ne da ku a pèrdè (15:8­10) Hesus ta kom pa rá e ak shon di Dios ku e ak shon di un muhé. I ma ne ra ta so so dé den e otro evan ge lio nan, Lukas tambe ta konta ku e mu hé­nan ta ba ta e pro mé nan ku a sa ku Hesus a re su si tá, mes kos tambe nan ta ba ta e pro mé nan pa anun siá e bon no ti sia na e otro si gui dó nan di Hesus (24:1­10).

4.2. Ale gria i him no nan di ala ban saDen e evan ge lio akí tin him no nan bu ni ta di ala­

ban sa; por ehèm pel e himno di ala ban sa na Dios di an gel nan ku a anun siá na se men tu di Hesus (2:14); e kanto di Maria, mama di Hesus (1:46­55); e pro­fes ia di Za ka rías (1:67­69) i e pa la bra nan di ala ban sa

di Si meon (2:29­32). Vá rios bia e evan ge lio ta papia di per so na nan ku ta kanta himno di ala ban sa (2:20), nan ta glo ri fi ká Dios (18:43) i alab'É (1:64; 2:28; 5:25­26; 7:16; 13:13; 17:15; 18:43). Zakeo ta ri si bí Hesus kon ten tu (19:6) i tin hopi le gria na tera i na shelu ora pe ka dó nan kom ber tí (15:6­7, 9­10, 24, 32). E evan ge­lio ta kaba ku re gre so di di si pel nan di Hesus na He ru­sa lèm ‘yen di le gria’ i ‘nan ta ba ta kon ti nua men te den tèm pel, ka min da nan ta ba ta alabá Dios’ (24:52­53).

4.3. Ri ke saTantu Huan Bou tis ta komo Hesus a siña ku ta ne­

se sa rio pa sa kon ta anda ku ri ke sa ma te rial. Hesus ta kon de ná ava ri sia (12:13­21; tambe 12:32­34; 16:14), i E ta konta pa rá bo la nan ka min da ri ke sa i pro pie dat ta hunga un papel im por tan te: e dos de be dó nan (7:40­42); e ku nu ke ro riku ku a hasi kos di bobo (12:13­21); e mo ne da pèrdí (15:8­10); e at mi nis tra dó des ho nes to (16:1­12) i Lá za ro i e hòm ber riku (16:19­31).

4.4. Ora shonBanda di e ora shon nan di Hesus, ku bo ta haña

den e otro evan ge lio nan tambe, Lukas ta re gis trá shete otro kaso ka min da Hesus a resa: na mo men­to di su bou tis mo (3:21); des pues di e sa na shon nan ku El a hasi (5:16); promé ku El a skohe e dies dos apòs tel nan (6:12); promé ku Pedro su de kla ra shon ku Hesus ta Mesias (9:18); riba seru ku Moi ses i Elías (9:29); promé di a siña su di si pel nan e ‘ora shon ku ta sirbi komo mo de lo’ (11:1) i ora E ta ba ta na krus (23:34, 46). El a resa na fabor di Pedro (22:32) i El a konta tres pa rá bola to kan te ora shon ku e otro evan­ge lio nan no a re gis trá: e amigu ku ta yega mei mei di ano chi (11:5­8); e biuda i e hues (18:1­8) i e fa ri seo i e ko bra dó di be las ting (18:9­14).

4.5. Spi ri tu SantuSpi ri tu Santu ta ri si bí muchu mas peso den e evan­

ge lio akí ku den esnan di Mateo i Marko. Spi ri tu Santu ta ku Eli sa bèt (1:41­45), ku Za ka rías (1:67) i ku Si meon (2:25­27). Spi ri tu Santu ta baha riba Hesus na mo men to ku ta ba ti s'É (3:22), i E ta kunÉ ora dia­bel tent'É (4:1) i ora El a ku min sá ku su tra bou pú bli­ko (4:14). Na sier to mo men to Spi ri tu Santu ta yena Hesus ku ale gria (10:21) i E ta bisa banda di esei ku Spi ri tu Santu ta entre e kos nan bon ku Dios ta duna (11:13). Hesus ta pri min tí su di si pel nan ku Spi ri tu Santu lo ta ku nan ora ku hiba nan di lan ti go ber nan te i ou to ri dat nan (12:12) i ora El a des pe dí di nan El a pri min tí di manda Spi ri tu Santu pa nan (24:49).

5. OUTOR, FECHA I LUGÁE outor no ta iden ti fi ká su mes den e tek sto di evan­

ge lio. E tí tu lo ‘di Lukas’ ta bini for di un tra di shon an ti guo for di fin di siglo 2 dK, ku ta bisa ku Lukas, mé di ko i kom pa ñe ro di Pablo (Kol 4:14; 2Tim 4:11; Flm: 24), a skibi e Evan ge lio.

Page 3: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

LUKAS 1426

Re sú men di kon te ni do

1. IN FANSIA DI HUAN BOU TIS TA I DI HESUS (1–2)

In tro duk shon 1:1-4 Anun sio di na se men tu di Huan Bou tis ta

i di Hesus 1:5-38 Kanto di Maria 1:39-56 Na se men tu di Huan Bou tis ta;

pro fes ia di Za ka rías 1:57-80 Na se men tu di Hesus 2:1-21 Pre sen ta shon di Hesus den tèm pel 2:22-39 Hesus komo mucha den tèm pel 2:41-52 Huan Bou tis ta ta pre di ká;

bou tis mo di Hesus 3:1-22 An te pa sa do nan di Hesus 3:23-38 Hesus ta vense ten ta shon 4:1-13

2. HESUS NA GA LI LEA (4:14–9:50) Hesus ta ku min sá su mi nis te rio;

na Na za rèt 4:14-30 Hesus ta kura hende malu;

e promé di si pel nan 4:31–6:49 Hesus tin do mi nio riba mal spi ri tu,

ma le sa i morto 7–8 Hesus ta manda su di si pel nan bai pre di ká;

E ta duna sinku mil hende di kome 9:1-17 Pedro ta de kla rá ku Hesus ta e Mesias; Hesus

ta konta di su morto i re su rek shon 9:18-27 Hesus riba seru ku Moi ses i Elías; E ta bolbe

konta di su morto i re su rek shon 9:28-50

3. HESUS NA KA MIN DA PA HE RU SA LÈM (9:51–19:27)

Kon mes ter sigui Hesus; Hesus ta manda e 72 di si pel nan bai pre di ká 9:51–10:24

Pa rá bola di e bon sa ma ri ta no; Hesus ta bi shi tá Marta i Maria 10:25-42

Si ñan sa to kan te ora shon; kon Hesus por saka mal spi ri tu 11:1-28

Dis kur so di ri gí na e mul ti tut, e fa ri seo nan i e di si pel nan 11:29–12:59

Di fe ren te dicho, sa na shon i pa rá bola di Hesus 13–14

Pa rá bola di e karné pèrdí; pa rá bola di e mo ne da ku a pèrdè 15:1-10

Pa rá bola di e yu pèrdí; pa rá bola di e at mi nis tra dó deshonesto 15:11–16:18

Pa rá bola di Lá za ro i e hòm ber riku; algun si ñan sa; Hesus ta kura dies le pro so 16:19–17:19

Bi ni da di e reino 17:20-37 Pa rá bola di e biuda i e hues; pa rá bola di e

fa ri seo i e ko bra dó di be las ting 18:1-14 Kon por dren ta reino di Dios 18:15-30 Hesus ta konta di su morto i re su rek shon pa

di tres be; Hesus ta kura un siegu 18:31-43 Hesus i Zakeo; pa rá bola

di e dies mo ne da nan di oro 19:1-27

4. HESUS NA HE RU SA LÈM (19:28–21:38) Hesus ta dren ta He ru sa lèm i ta dren ta

den ak shon den tèm pel 19:28-48 Kon fron ta shon ku fa ri seo nan, sa du seo nan

i dòk tor nan di lei 20 Hesus ta papia riba des truk shon di tèm pel,

fin di tempu i bi ni da di reino di Dios 21

5. SU FRI MEN TU I RE SU REK SHON (22–24) Kòm plòt pa mata Hesus 22:1-6 Sena di Señor i su úl ti mo kon se ho nan 22:7-38 Hesus den hòfi di Olei fi; nan ta kohe Hesus

prezu 22:39-62 Hesus di lan ti di Kon se ho Su pre mo,

Pi la to i He ró des 22:63–23:12 Nan ta kon de ná Hesus na morto;

nan ta kru si fi ká Hesus 23:13-43 Hesus ta muri na krus;

nan ta dera Hesus 23:44-56 Hesus ta re su si tá 24:1-12 Hesus ta apa re sé na dos di si pel

ku ta na ka min da pa Emaus 24:13-35 Hesus ta apa re sé na su di si pel nan;

Hesus ta subi bai shelu 24:36-53

E outor ta de di ká su obra na Teó filo, kende e ta yama ‘dis tin gui do’ (1:3; Echo 1:1). No tin nada mas ko no sí di Teó filo. Pa mo ti bu ku ta ba ta usa e tí tu lo ‘dis tin gui do’ ora bo ta di ri gí bo na ou to ri dat nan ro­ma no (Echo 23:26; 24:3; 26:25), ta su po né ku Teó­filo ta ba ta un di e ou to ri dat nan ei. Niun hende no sa sigur si Teó filo ta ba ta kris tian òf nò. E frase ‘tur loke bo a siña’ (1:4) por re fe rí me ra men te na in for ma shon­nan to kan te re li gion kris tian, ounke e por tin di aber tambe ku un tu ma men tu di in struk shon mas na serio

den e fe kris tian. Si ta e úl ti mo ei ta e kaso anto Teó­filo lo ta ba ta un kris tian.

No ta sigur unda a skibi e evan ge lio. Pro ba ble men te a ski bié pafó di He ru sa lèm. E lu gá nan mas men sho ná ta An tio kia na Siria, Se sa rea (na Is rael) i Akaya (na Gre sia).

Ma yo ria di eru di to bí bli ko ta su ge rí ku a skibi e Evan ge­lio di Lukas i e buki di Echo nan des pues di e des truk shon di He ru sa lèm, ku a tuma lugá na aña 70 dK. Tin ta pensa ku a skibi e dos bu ki nan promé ku e epi so dio ei, pero ma yo ria ta opta pa un fecha entre aña nan 80 i 90 dK.

Page 4: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

1:1 Dis tin gui do E mesun pa la bra akí nan ta ba ta usa ora ta papia di go ber na dor Fe liks (Echo 23:26; 24:3) i di Fes tos (Echo 26:25). Esei ta mus tra ku Teó filo ta ba ta apa ren te men­te un fun sho na rio altu den e im pe rio ro ma no.txt 1:1 Teó filo E nòm ber Teó filo ta ni fi ká: amigu di Dios.1:1 hopi hende Niun hende no sa kuan tu re la to a skibi to­kan te Hesus promé ku e evan ge lio akí. Tur kos ta in di ká ku e evan ge lio di Marko ta skibí promé ku esun di Lukas.1:3 un his to ria or de ná Spe sial men te e se kuen sia di tur loke a so so dé.1:3 for di un prin si pio For di e tempu ku Huan Bou tis ta a ku min sá pre di ká.1:5 For di aki te na ka pí tu lo 3 Lukas ta usa e grie go­se mí ti ko di Sep tua gin ta. Tin hopi re fe ren sia i re kuer do di TB. Lukas ta des kri bí e his to ria nan to kan te na se men tu i in fansia di Huan i Hesus den forma di un díp ti ko (un kua dro ku ta kon sis tí di dos parti). E ta konta nan for di punta di bista di Maria, mién­tras Mateo ta konta nan for di punta di bista di Hosé.1:5 He ró des Aki ta trata di He ró des Magno ku ta ba ta rei di hen ter e pais Is rael di aña 37 te ku 4 pK (wak e ar tí ku lo to kan te He ró des).1:5 Hudea Den algun pa sa shi di Lukas, Hudea ta aka pa rá hen ter e pais i no so la men te e re gion ku ta situá na sur di e pais (Luk 4:44; 7:17).1:5 e grupo di sa ser do te di Abías E sa ser do te nan di e

pue blo di Is rael ta ba ta partí den 24 grupo, di kua kada un ta ba ta kon sis tí di di fe ren te famia (1Kron 24:7­18). E grupo di Abías ta ba ta e di 8 grupo.1:8 e grupo di Za ka rías ta ba ta na warda Ge ne ral men te kada grupo ta ba ta sirbi dos bia pa aña den tèm pel du ran te un siman kada bia (1Kron 24:19; 2Kron 23:8).1:9 san tua rio E altá di sen sia ta ba ta den e Lugá santu, di­lan ti di e kor ti na ku ta se pa rá e Lugá santu for di e Lugá san­tí si mo. E sa ser do te ta ba ta kima sen sia riba e altá ei promé ku e sa kri fi sio di main ta i des pues di e sa kri fi sio di atar di (Eks 30:6­8). Pa Lukas e tèm pel na He ru sa lèm ta e sen tro di en kuen tro di Dios ku su pue blo (wak Intro 1. Kon te ni do).1:9 skohe é pa dren ta kima sen sia den san tua rio di Señor Esaki ta ba ta un pri vi le gio spe sial, algu ku un sa ser do­te por hasi poko bia du ran te su bida.1:10 pafó Riba plen chi di e tèm pel.1:14 goso i le gria No so la men te pa na se men tu di e yu sino tambe pa so bra esaki ta re pre sen tá e ini sio di kum pli men tu di e pro me sa nan di Dios pa loke ta trata e Mesias (Luk 1:44, 47).1:15 lo e no bebe biña ni ser bes Mes kos ku Sam son (Hue 13:4­7) i Sa muel (1Sam 1:11), e yu akí lo ta de di ká na Dios komo un na zi reo.1:17 pro fe ta Elías Mal 4:5­6 ta papia to kan te re gre so di pro fe ta Elías ku lo pre pa rá e pue blo di Dios pa bi ni da di e Mesias (Mat 11:14; 17: 10­3).

1 tur… bèr dat Otro po si bel tra duk shon: tur in for ma shon ku bo a haña ta bèr dat a 1:1 Echo 1:1 b 1:5 1Kron 24:10 c 1:15 Num 6:3 d 1:17 Mal 4:5­6; Sir 48:10

ElíasElías ta ba ta un pro fe ta im por tan te den TB. El

a aktua komo pro fe ta den tempu di rei Ahab (1Rei 17–2Rei 2). Du ran te e trans fi gu ra shon di Hesus riba seru (Mat 17:1­13) Moi ses ta ba ta re­pre sen tá lei, i Elías e pro fe ta nan. A base di un pro­fes ia di Ma la kías, hu diu nan ta ba ta spera Elías bini bèk pa anun siá bi ni da di e Mesias (Mal 3:1; 4:5). E pro fes ia di Ma la kías a keda kum plí ora Huan Bou tis ta a bini (Mat 11:14; 17:10­15; Luk 1:17).

1427 LUKAS 1

In tro duk shon

1 1 Dis tin gui do Teó filo, a Hopi hende a hasi es­fuer so pa traha un kom pi la shon di e kos nan ku

a so so dé mei mei di nos. 2 E hen de nan akí a ra por tá e echo nan di akuer do ku loke tes ti gu a konta nos; nan ta ba ta tes ti gu for di un prin si pio i des pues a bira pre di ka dó di e men sa he. 3 Ami tambe a haña bon di skibi un his to ria or de ná pa bo, des pues di a in ves ti gá tur kos kui da do sa men te for di un prin si pio. 4 Asina bo por ta sigur ku tur loke bo a siña ta bèr dat. 1

Anun sio di na se men tu di Huan Bou tis ta5 Den tempu di rei He ró des di Hudea ta ba tin un

sier to sa ser do te, yamá Za ka rías, ku ta ba ta per te­ne sé na e grupo di sa ser do te di Abías. b Su kasá Eli­sa bèt tambe ta ba ta un de sen dien te di Aaron. 6 Nan tur dos ta ba ta hende hustu den bista di Dios i nan ta ba ta biba den un forma ire pro cha bel, di akuer do ku tur Dios su lei nan i su man da men tu nan. 7 Nan no ta ba tin yu, pa so bra Eli sa bèt no por a haña yu i nan tur dos ta ba ta di edat avan sá kaba.

8 Un bia e grupo di Za ka rías ta ba ta na warda i Za ka rías ta ba ta kum pli ku su de ber nan sa ser do tal den san tua rio na He ru sa lèm. 9 Segun kus tum ber di e sa ser do te nan, a tira lòt i skohe é pa dren ta kima sen sia den san tua rio di Señor. 10 Du ran te e ora di kima sen sia hen ter e mul ti tut ta ba ta resa pafó.

11 Den esei un angel di Señor a apa re sé na Za ka rías; e angel ta ba ta pará na man dre chi di e altá di kima sen sia. 12 Za ka rías a bira tur arí ba bou, ora el a mira e angel i miedu a po de rá di dje. 13 Ma e angel a bis’é: ‘No span ta Za ka rías, pa so bra Dios a sku cha bo ora­shon: bo kasa Eli sa bèt lo duna bo un yu hòm ber. Bo mes ter yam’é Huan. 14 Lo e ni fi ká goso i le gria pa bo, i su na se men tu lo hasi hopi hende kon ten tu. 15 Pa so bra lo e ta gran di den bista di Señor; lo e no bebe biña ni ser bes. c For di den ba ri ka di su mama lo e ta yená kaba ku Spi ri tu Santu i 16 lo e pone hopi is rae li ta bai bèk serka Señor, nan Dios. 17 Lo e bai Señor su di lan ti ku e ak ti tut i poder di pro fe ta Elías. Anto su in ten shon lo ta di trese pas entre tata i yu d i di hiba e re bel de nan bèk riba e ka min da rekto.

Page 5: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

1:18 Kon mi por sa ku loke bo ta bisa ta bèr dat? Za ka rías ta pidi un señal. Pidi un men sa he ro di Dios ma­ne ra Ga briel un señal ta igual na no kere loke e ta bisa (v. 20).1:19 Ga briel Tin es tu dio so ta re mar ká ku Ga briel ta e mesun angel ku Dios a en kar gá pa spli ka Da niel e vi shon­nan to kan te fin di tempu. Ke men ku den evan ge lio di Lukas na se men tu di Huan Bou tis ta ta marka ku min sa men tu di fin di tempu. (Luk 1:17)1:21 e hen de nan ta ba ta warda Za ka rías E sa ser do te ta sali i e ta ben di sho ná e pue blo (Num 6:24­26).1:23 kas Za ka rías ta ba ta biba den un stat situá den e parti mon ta ño so di Hudea.1:24 el a apar tá su mes sinku luna largu. Te ora ku e angel a konta Maria su se kre to (Luk 1:26, 36) òf mihó bisá te ora Maria a bi shit'é (Luk 1:39­40). Loke a so so dé i lo bai so so dé ku e dos mu hé nan akí mes ter ta ko men tá entre nan dos promé.1:25 kita mi bèr gwen sa pú bli ko Den e tempu ei nan ta­ba ta pensa ku si un muhé no por haña yu, ku esei ta ba ta kas ti gu di Dios (Gen 30:23; 1Sam 1:5­8; Sal 113:9).1:26 Dios a manda angel Ga briel Wak v. 19, n. Vá rios tek­sto di TB a in spi rá pre sen ta shon di e even to akí, par ti ku lar­men te apa ri shon di angel na Gi deon (Hue 6:11­24); anun sio di na se men tu di Sam son (Hue 13:2­7).1:26 Na za rèt Un stat chi ki tu den re gion di Ga li lea, parti nort di e pais. Na za rèt ta ba ta situá mas o ménos 26 km na parti zùit wèst di Lago di Ga li lea.1:27 kom pro me té Segun kus tum ber hudiu den e tempu ei, esnan ku ta bai kasa ta ba ta firma un promé kom pro mi so

di ma tri mo nio, ku so la men te por a keda anulá pa medio di di vor sio.txt 1:28 Mi ta sa lu dá bo! Na grie go chaire, ku li te ral men­te ta ni fi ká ‘ale grá bo’. Esaki ta un ku min da men tu mas for mal ku e ku min da men tu komun eireine, esta sha lom (pas). Ta ba ta us'é hopi, pero no eks klu si va men te ku per so na nan di honor ma ne ra go ber nan te nan, li der nan mi li tar, in klu so rei nan. Uso di pa la bra ‘re go si há, sea kon­ten tu’, ta un alu shon na e tek sto nan me siá ni ko ma ne ra Zak 9:9.txt 1:28 Señor a fa bo re sé bo ku su gra sia Na grie go tin kecharitomené ku ta ni fi ká ‘yen di gra sia’. Na v. 30­33 e angel ta spli ka kiko e gra sia ta kon te né.1:32 Al tí si mo Tí tu lo di Dios ku ta afir má su ou to ri dat i poder riba hen ter mundu.1:32 trono di su an te pa sa do David E idio ma di v. 32­33 ta bai bèk na 2Sam 7:12­13, 16; Isa 9:7. E yu di Maria lo ta e Mesias, e rei pri min tí (Sal 89:33, 36; 132:11).1:34 Kon esaki por so so dé Otro po si bel tra duk shon ta: ‘Kon esaki por bira po si bel?’ E reak shon di Maria no ta re la­sho ná ku falta di fe. E no ta pidi un señal ma ne ra Za ka rías a hasi (v. 18). Tòg e angel di su mes ta duna Maria un sorto di señal (v. 36).1:35 e angel a kon test'é E kon testa di e angel (v. 35­37) ta de­mos trá ku na se men tu di Hesus ta obra di Spi ri tu Santu (Mat. 1:18).1:35 santu De di ká na ser vi sio di Dios.1:35 Yu di Dios Hesus ta Yu di Dios for di mo men to ku su bida komo ser hu ma no a ku min sá i no for di mo men to ku el a ba ti sá òf re su si tá, ma ne ra algun hende eró nea men te a afir má den pa sa do.

e 1:19 Dan 8:16; 9:21; Tob 12:15 f 1:27 Mat 1:18 g 1:31 Mat 1:21 h 1:32-33 2Sam 7:12, 13, 16; Isa 9:7

LUKAS 1 1428

Anun sio di Hesus su na se men tu26 Den e di seis luna ku Eli sa bèt ta ba ta na esta­

do, Dios a manda angel Ga briel bai Na za rèt, un siu dat na Ga li lea, 27 pa bi shi tá un sier to bír gen ku ta ba ta kom pro me té pa kasa ku Hosé, un de­sen dien te di David. f E mucha muhé ta ba ta yama Maria. 28 E angel a dren ta serka Maria i bis’é: ‘Mi ta sa lu dá bo! Señor a fa bo re sé bo ku su gra sia. E ta ku bo!’ 29 Maria a bira tur arí ba bou ora el a tende e pa la bra nan akí i a pun tra su mes ta kiko e sa lu­do akí ta ni fi ká. 30 Pero e angel a bis’é: ‘No span ta, Maria, pa so bra bo a kai na agra do di Dios. 31 Mira, lo bo sali na esta do i duna lus na un yu hòm ber ku bo mes ter yama Hesus. g 32 Lo E ta un gran hòm ber i nan lo yam’É “Yu di Al tí si mo”. Señor Dios lo dun’É trono di su an te pa sa do David; 33 te den eter ni dat lo E ta rei di e de sen dien te nan di Yakob i na su reino lo no tin fin.’ h 34 Maria a pun­tra e angel: ‘Kon esaki por so so dé? Pa so bra mi ta bír gen.’ 35 E ora ei e angel a kon test’é: ‘Spi ri tu Santu lo baha riba bo i poder di Al tí si mo lo tapa bo ma ne ra un som bra. P’esei e yu ku lo bo trese na mundu lo ta santu i nan lo yam’é “Yu di Dios”.

Asin’ei lo e pre pa rá un pue blo ku ta kom ple ta men te kla pa Señor.’

18 Za ka rías a kon test’é: ‘Kon mi por sa ku loke bo ta bisa ta bèr dat? Mi ta un hòm ber bieu kaba i mi kasá tambe ta hende gran di.’ 19 E angel a kon­test’é: ‘Ami ta Ga briel, e e angel ku ta para di lan ti di Dios. El a manda mi papia ku bo pa duna bo e bon no ti sia akí. 20 Pero tende, ya komo bo no a kere e kos nan ku mi a bisa bo, lo bo pèrdè abla i lo bo no por papia mas te dia nan so so dé! Nan lo so so dé na e mo men to des ti ná.’

21 Mien tras tan tu e hen de nan ta ba ta warda Za­ka rías; nan ta ba ta asom brá ku el a tarda asina tantu den tèm pel. 22 Ma ora el a sali pafó i ta ba­ta muda, nan a bin kom pron dé ku ta un vi shon el a haña den san tua rio. Za ka rías di su parti ta ba ta hasi seña ku nan, ma el a keda sin por a papia. 23 Ora su tem po ra da pa sirbi den tèm pel a pasa, el a bai kas. 24 Des pues di un tempu su kasá Eli sa­bèt a sali na esta do i el a apar tá su mes sinku luna largu. 25 El a bisa: ‘Ta Señor a hasi esaki pa mi! Awor El a mira mi ku bon wowo i a kita mi bèr­gwen sa pú bli ko.’

Page 6: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

1:36 famia E pa la bra no ta in di ká e grado ek sak to di famia.1:39 Huda Re gion den parti zùit di e pais. No ta ko no sí den kua siu dat Za ka rías ta ba ta biba. Hopi ta esnan ku ta kere ku ta den e stat Ain­Karim, situá mas o ménos 10 km na parti wèst di He ru sa lèm. Maria mes ter a hasi un biahe di mas ku 100 km.1:41 yená ku Spi ri tu Santu Esaki ta spli ka kon, sin ku niun hende a bisa Eli sa bèt algu, e sa ku e yu di Maria lo ta su Señor (v. 43). Wak Luk Intro 4.5.1:43 mi Señor Eli sa bèt ta e promé ku a yama e Mesias ‘mi Señor’ (1Kor 12:3).1:45 Felis ta esun ku a kere Den e kaso akí Maria ta un ber da de ro yu di Abra ham (Gen 15:6). E ta mo de lo di fe pa e fin di tempu ku a ku min sá ku na se men tu di e Mesias.1:46 Maria a bisa Den e kanto di gra di si men tu akí ta usa, for di ku min sa men tu te na fin, e idio ma di TB. E ta eks pre sá

e gra ti tut per so nal di Maria komo mama di Hesus (v. 46­50) i esun di hen ter pue blo di Dios pa e kum pli men tu di pro me­sa nan di e alian sa.1:52 El a basha go ber nan te Job 12:19; Dan 5:18­20; Abd 4; Hag 2:221:54 i no a lu bi dá di trat'é ku mi ze ri kòr dia Wak e pro­me sa ku Dios a hasi Abra ham (Gen 22:17; Mik 7:20)1:56 Maria… a bai kas bèk No ta ko no sí si esaki a so so dé promé òf des pues di na se men tu di Huan, pero pro ba ble­men te ta des pues.1:59 Ora e yu ta ba tin ocho dia, nan a bin sir kun si d'é Asina lei ta ba ta or de ná (Luk 2:21).1:62 nan a hasi seña… pa puntr'é Esaki ta in di ká ku ade­mas di ta ba ta muda (v. 20, 22), Za ka rías ta ba ta surdu tambe.

2 kere, pa so bra Otro po si bel tra duk shon: kere ku

i 1:37 Gen 18:14; Yer 32:16, 27 j 1:42 Hue 5:24; Jud 13:18 k 1:46-55 1Sam 2:1­10; Sal 113:5­9 l 1:46-47 Isa 61:10 m 1:48 1Sam 1:11 n 1:52 Job 5:11; Eze 21:26 o 1:52 Sir 10:14 p 1:54-55 Gen 17:7 q 1:59 Lev 12:3

1429 LUKAS 1

50 E ta mus tra esnan ku ta res pe t’É su mi ze ri kòr dia,

ge ne ra shon tras di ge ne ra shon. 51 El a hisa su man po de ro so i a plama esnan or gu yo so di ku ra son. 52 El a basha go ber nan te for di nan trono i El a alsa e hu mil de nan. n, o

53 El a duna esnan ku tin ham ber kos bon na abun dan sia

i kore ku esnan riku, laga nan bai man bashí. 54 El a sali na yu dan sa di Is rael, su sir bi dó, i no a lu bi dá di trat’é ku mi ze ri kòr dia. 55 T’asina El a pri min tí nos an te pa sa do nan, Abra ham p i tur su fu tu ro de sen dien te nan.’

56 Maria a keda mas o ménos tres luna serka Eli­sa bèt i des pues el a bai kas bèk.

Na se men tu di Huan Bou tis ta57 Eli sa bèt su ora a yega i el a haña un yu hòm­

ber. 58 Bi si ña i famia a tende kon Señor ta ba tin mi­ze ri kòr dia kuné i nan a kom par tí su le gria. 59 Ora e yu ta ba tin ocho dia, nan a bin sir kun si d’é q i ker a dun’é nòm ber di su tata, Za ka rías. 60 Ma e mama a bisa: ‘Nò, su nòm ber mes ter ta Huan!’ 61 Nan a kon test’é: ‘Ma no tin niun hende den bo famia ku e nòm ber ei!’ 62 Anto nan a hasi seña ku su tata pa puntr’é kua nòm ber e ker a duna e yu. 63 El a pidi un tabla di skibi i riba dje el a pone: ‘Su nòm ber ta Huan.’ Tur hende a keda asom brá. 64 Di ri pien te Za ka rías por a papia atro be i el a ku min sá alabá Dios. 65 Miedu a po de rá di tur bi si ña. Tur hende den tur parti di e re gion di seru na Hudea ta ba­ta papia to kan te loke a pasa. 66 Tur hende ku a tende loke a pasa, a grab’é den nan me mo ria; nan

36 Bo ta kòrda Eli sa bèt, bo famia? Maske ta ba tin papiá ku e no por haña yu, tòg den su behes el a sali na esta do, anto awor e ta den su di seis luna kaba! 37 Pa so bra pa Dios nada no ta im po si bel.’ i 38 E ora ei Maria a kon tes tá: ‘Ata sir bi dó di Señor; laga so so dé ku mi loke bo a bisa.’ I e angel a kita bai for di dje.

Maria ta bi shi tá Eli sa bèt39 Un poko tempu des pues Maria a sali purá, bai

bi shi tá un sier to pue blo den e se ru nan di Huda. 40 Ora el a yega, el a dren ta kas di Za ka rías i ku­min dá Eli sa bèt. 41 Na mo men to ku Eli sa bèt a tende e ku min da men tu di Maria, e yu den su ba ri ka a bula. Eli sa bèt mes a keda yená ku Spi ri tu Santu. 42 El a dal un gritu duru i bisa: ‘Dios a ben di sho ná bo mas ku tur muhé i ben di sho ná ta e yu ku bo ta karga den bo ba ri ka. j 43 Na kiko mi ta debe e honor ku mama di mi Señor ta bi shi tá mi? 44 Tende, na mo men to ku bo a ku min dá mi, e yu den mi ba ri ka a bula di le gria. 45 Felis ta esun ku a kere, pa so bra 2 loke Señor a bis’é, lo keda kum plí.’

Kanto di Maria46 Maria a bisa:

‘Di hen ter mi ku ra son mi ta alsa Señor, k

47 mi ta kon ten tu di mi alma ku Dios, mi Sal ba dor. l

48 Pa so bra El a mira ami, su sir bi dó hu mil de m, ku bon wowo.

For di awor tur ge ne ra shon lo yama mi felis, 49 pa mo ti bu di e kos nan gran di ku

Dios po de ro so a hasi pa mi. Su nòm ber ta santu!

Page 7: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

1:71 nos ene mi gu nan Ta sigur ku esaki ta in kluí ene mi gu­nan eks ter no, e pue blo nan ku den di fe ren te époka, a opri mí Is rael. Pero mas ku tur kos ta re fe rí na tur esnan ku no ta tuma na serio ni ke asep tá e sal ba shon ku Dios a pre pa rá pa Is rael i pa tur na shon na mundu i ku p'esei ta per si guí e pue blo di Dios.1:76 pro fe ta Wak Isa 40:3; Mal 3:1; Luk 1:17; 3:4; 7:27.1:76 Al tí si mo Wak Luk 1:32.1:77-78 e solo di shelu ta sòru pa nos Isa 9:2; 58:8; 60:1­2; Mat 4:16.1:80 E yu hòm ber a krese i a bira spi ri tual men te fuer­te Algu mes kos asina nan ta bisa di Hesus (Luk 2:40, 52). Wak tambe Hue 13:24­25; 1Sam 2:26.1:80 den de sier to Re gion no ha bi tá, na kosta ost di riu Yor dan, serka ka min da e ta des em bo ká den Laman Morto. Lukas no ta bisa ku Huan a biba den de sier to for di mucha.2:1 Den e tempu ei Te mas o ménos aña 500 dK ta ba ta konta e aña nan desde fun da shon di siu dat Roma (753 pK). A asep tá banda di aña 500 e pro po si shon di e monhe Dio ni­sio Exi guo pa ku min sá konta e aña nan desde na se men tu di Kristu. Pero el a ki bu ká den algun aña, ku kon se kuen sia ku mes ter pone na se men tu di Kristu algun aña promé ku aña 1. Nunka no a ko re gí e ki bu ka shon ei.

2:1 Au gus to Gaio Oc ta vio Au gus to, em pe ra dor ro ma no di 29 pK te 14 dK.2:3 kada ken den su mes siu dat Esei ta e siu dat di su an te pa sa do nan.2:4 Ga li lea Re gion na parti nort di e pais Is rael.2:4 Bet le hèm, e siu dat di David 1Sam 16:1­13; 20:6. Di Na za rèt pa Bet le hèm ta un dis tan sia di aprok si ma da men te 110 km (wak Luk 1:26, n.)2:7 su promé yu, un yu hòm ber Aki e én fa sis ta un re fe­ren sia na e de di ka shon na Dios i des krip shon legal ku Lei ta­ba ta duna e yu hòm ber mayó, esta e pri mo gé ni to (Eks 13:2; Num 3:12­13; 18:15­16; Deu 21:15­17).2:7 i pon'é den un pe se bre Esaki parse ta in di ká ku Maria i Hosé a ako mo dá nan mes den e stal. Den e tempu ei e stal nor mal men te ta ba ta pegá ku e kas.txt 2:7 no ta ba tin lugá pa nan den po sa da Na lugá di po­sa da (pandocheion: Luk 10:34) e pa la bra kataluma (ku Lukas ta usa aki) por ni fi ká un sala òf kam ber (wak 1Sam 9:22 i Luk 22:11), ka min da famia di Hosé ta ba ta keda. Si esaki ta­ba ta su lugá di biba na Bet le hèm, por spli ka mihó pa ki ko Hosé a re gre sá ei pa senso i tambe pa ki ko el a trese su es­po sa hóben, ku ta ba ta na esta do, einan.

r 1:76 Mal 3:1 s 1:79 Isa 9:2 t 1:80 Luk 3:2­3

LUKAS 1–2 1430

77-78 Lo bo siña su pue blo kon Dios den su gran mi ze ri kòr dia

ta por do ná nan piká i asina duna nan sal ba shon. Di e forma akí e solo di shelu

ta sòru pa nos; 79 lo e bria pa esnan ku ta biba den ti nie bla i som bra di morto; s

lo e guia nos p’e ka min da di pas.’80 E yu hòm ber a krese i a bira spi ri tual men te

fuer te. El a bai biba den de sier to te dia el a pre sen tá pú bli ka men te di lan ti di Is rael t.

Na se men tu di Hesus(Mateo 1:18-25)

2 1 Den e tempu ei em pe ra dor Au gus to a duna òrdu pa tene un senso den hen ter su im pe rio.

2 E promé senso akí a tuma lugá tempu ku Qui ri nio ta ba ta go ber na dor di Siria. 3 Tur hende a bai skibi nòm ber, kada ken den su mes siu dat. 4 Komo Hosé ta ba ta de sen dien te di David, e mes ter a sali for di Na za rèt na Ga li lea pa bai skibi nòm ber na Bet le­hèm, e siu dat di David na Hudea. 5 El a bai huntu ku Maria, ku kende e ta ba ta kom pro me té pa kasa; Maria ta ba ta na esta do. 6 Mién tras nan ta ba ta aya, e ora a yega pa Maria duna lus.

7 Maria a haña su promé yu, un yu hòm ber. El a lor’é den paña i pon’é den un pe se bre, pa so bra no ta ba tin lugá pa nan den po sa da.

a pensa: ‘Kiko e mucha akí lo bira den fu tu ro?’ Pa­so bra Señor ta ba ta kuné di bèrdè.

Pro fes ia di Za ka rías67 Za ka rías, tata di Huan, a keda yená ku Spi ri tu

Santu i el a pro fe ti sá lo si guien te: 68 ‘Ben di sho ná sea Señor, Dios di Is rael, pa so bra El a sòru pa su pue blo i a libr’é. 69 El a lanta un sal ba dor po de ro so pa nos, de sen dien te di David, su sir bi dó, 70 ma ne ra El a pri min tí hopi

tempu pasá kaba, pa boka di su pro fe ta nan santu. 71 El a pri min tí ku lo E salba nos di

nos ene mi gu nan i di gara di tur esnan ku ta odia nos. 72 El a bisa ku lo E tin mi ze ri kòr dia ku

nos an te pa sa do nan i lo kòrda su alian sa santu. 73 El a pri min tí nos tata Abra ham bou

di hu ra men tu, 74 ku, librá for di gara di nos ene mi gu nan, nos lo por sir biÉ sin miedu, 75 ku de di ka shon i ho nes ti dat, hen ter

nos bida largu. 76 Abo tambe, mi yu, nan lo yama bo “pro fe ta

di Al tí si mo”. Pa so bra lo bo bai di lan ti di Señor,

pa bo pre pa rá ka min da p’E. r

Page 8: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

2:8 war da dó di karné E war da dó nan ku nan kar né nan ta kòrda nos atro be riba David, ku a keda yamá for di tras di su kar né nan pa guia e pue blo di Dios (1Sam 16:11­13). Asina Hesus, de sen dien te di David i nasí den su stat, ta bira un señal di ale gria i spe ran sa pa so bra e ta e Mesias pri min tí.2:10 mi a bin duna boso un bon no ti sia Esaki lo bai ta un tema im por tan te den e evan ge lio di Lukas i tambe den e buki di Echo nan (Luk 4:18, 43; 7:22; 8:1; 20:1; Echo 5:42; 8:4, 25, 35; 10:36)2:11 Señor Den TB e nòm ber ‘Señor’ no ta so la men te un tí tu lo di Dios (wak tambe v. 15), sino ta e forma di re fe rí na e nòm ber santu di Señor: YHWH (wak Gen 2:4, n.; Eks 3:2, n.).2:11 siu dat di David Bet le hèm (v. 4).2:12 e señal E señal ta un yu lorá den paña i drumí den un pe se bre. E Mesias i Sal ba dor ta un yuchi pober i in de fen so. Esei ta bai kon tra di loke hudiu i pa ga no nan di e tempu ei i di tur tempu ta ba ta spera. Na final, e prue ba de fi ni ti vo lo ta e krus (Echo 2:36; 4:10; 5:30).2:14 i pas na mundu Ku forsa di su ehér si to nan, em pe ra­dor Au gus to ta ba ta im poné riba mundu e asina yamá pas ro ma no. P'esei nan ta ba ta vener'é ma ne ra un dios. Pero aki

Lukas ta laga mira bon kla ku e ber da de ro pas ta esun ku ta bini di Dios, i esun ku ta dun'é ta e Mesias i Señor (v. 11).2:15 Ban Bet le hèm antó E war da dó nan di karné a kom ber tí nan mes den mo de lo nan di fe. Nan ta tuma e men sa he ku nan lo ri si bí na serio, nan ta bai Bet le hèm i nan no a keda stra ño ora nan haña e prue ba di loke ku e angel a bisa (v. 12, 16).2:20 Nan a glo ri fi ká i alabá Dios Na tera e war da dó nan ta uni ku otro den ala ban sa na Dios ku e an gel nan di shelu a ini siá (v. 13­14).2:22 di akuer do ku lei di Moi ses Segun Lev 12:2­4, 6­8, e hende muhé mes ter pu ri fi ká su mes pa mo ti bu di san ger ku e ta pèrdè.2:24 dos tòr tel dùif òf dos pi chon Esa ki nan ta ba ta ofren­da di hende pober, per so na nan ku no ta ba tin moda pa ofre­sé un karné (Lev 12:8).2:30 ku mi mes wowo Si meon, huntu ku e war da dó nan di Bet le hèm (Luk 2:15, 17) ta ba ta un di e per so na nan felis ku Hesus ta men sho ná mas di lan ti den Lukas (Luk 10: 23­24).2:32 i glo ria pa Is rael, bo pue blo Pa mo ti bu di e Mesias, e pa ga no nan ta duna glo ria na e pue blo di Is rael.

3 pa… Dios Otro ma nus kri to tin: bon bo lun tat serka hende.

a 2:21 Lev 12:3 b 2:21 Luk 1:31 c 2:23 Eks 13:2, 12 d 2:22-24 Lev 12:6­8 e 2:31 Isa 40:5 f 2:32 Isa 42:6; 49:6; 52:10

1431 LUKAS 2

Pre sen ta shon di Hesus den tèm pel22 E mo men to a yega pa nan pu ri fi ká nan mes

di akuer do ku lei di Moi ses. Hosé i Maria a hiba Hesus He ru sa lèm pa ofres’É na Señor. 23 Esaki ta ba ta kua dra ku loke lei di Señor ta bisa: ‘Tur promé yu hòm ber mes ter ta de di ká na Señor.’ c 24 Tambe nan a bai ofre sé un sa kri fi sio di pu ri fi­ka shon ku segun lei di Moi ses, ta ‘dos tòr tel dùif òf dos pi chon’. d

25 Den e tempu ei ta ba tin un sier to hòm ber, yamá Si meon, ta biba na He ru sa lèm. E ta ba ta un hende hustu i de bo to, ku ta ba ta warda riba esun yamá ‘kon sue lo di Is rael’. Spi ri tu Santu ta ba ta kuné. 26 Spi ri tu Santu a re ve l’é ku lo e no muri promé ku e mira e Mesias ku Señor a pri min tí. 27 Guiá pa Spi ri tu Santu el a dren ta tèm pel. Ora e ma yor nan di e yu Hesus a dren ta tèm pel kunÉ pa nan hasi loke lei ta ek si gí en re la sho n ku su na­se men tu, 28 Si meon a tuma e yu den su brasa i a alabá Dios bi san do: 29 ‘Awor Bo por laga bo kriá bai na pas, Señor, di akuer do ku bo pro me sa. 30 Pa so bra ku mi mes wowo mi a mira e sal ba shon, 31 ku bo a pre pa rá den bista di tur pue blo e; 32 e lus ku lo trese re ve la shon pa e pa ga no nan, f

i glo ria pa Is rael, bo pue blo.’33 Su mama i tata a keda asom brá di tende loke

Si meon a bisa to kan te e yu. 34 Si meon a ben di sho­ná nan i bisa Maria, su mama: ‘E mucha akí ta des­ti ná pa pone hopi hende na Is rael kai i hopi otro lanta. Lo E sirbi komo un señal kon tro ver sial. 35 Pa

E war da dó nan i e an gel nan8 Den bi sin da rio di Bet le hèm ta ba tin algun war­

da dó di karné ku ta ba ta pasa ano chi den ku nu ku pa wak nan kar né nan. 9 Un angel di Señor a apa­re sé na nan i splen dor di glo ria di Señor a ron do ná nan. Nan a span ta mashá! 10 E angel a bisa nan: ‘No span ta, pa so bra mi a bin duna boso un bon no ti sia. E no ti sia akí lo hasi hen ter pue blo mashá kon ten­tu. 11 Awe boso Sal ba dor, e Mesias, Señor, a nase den e siu dat di David. 12 Esaki ta e señal pa boso sa, ku mi ta papia bèr dat: boso lo topa un yu lorá den paña, drumí den un pe se bre.’ 13 Di ri pien te un ehér­si to gran di di angel for di shelu a apa re sé banda di e angel. Nan ta ba ta alabá Dios bi san do: 14 ‘Glo ria na Dios den al tura i pas na mundu pa e hen de nan ku ta agra dá Dios.’ 3

15 Ora e an gel nan a bai shelu bèk, e war da dó nan a bisa otro: ‘Ban Bet le hèm antó, pa nos mira loke a pasa, loke Señor a anun siá na nos.’ 16 Nan a bai lihé i a haña Maria, Hosé i e yu. E yu ta ba ta drumí den un pe se bre. 17 Ora nan a mir’É, nan a konta loke e angel a bisa nan di djE. 18 Tur hende ku a tende loke e war da dó nan a konta, a keda asom brá. 19 Maria a warda tur loke e angel a bisa den su ku ra son i a me­di tá riba dje. 20 Ora e war da dó nan a bai bèk, nan a glo ri fi ká i alabá Dios pa tur loke nan a tende i mira; tur kos a so so dé ma ne ra e angel a bisa nan.

21 Riba e di ocho dia, ora e mo men to pa sir kun si dá e yu a a yega, nan a yam’É Hesus, e nòm ber ku e angel a dun’É b promé ku su mama sali na esta do di djE.

Page 9: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

2:35 un spada ta tras pa sá bo ku ra son Esaki lo ta e re sul­ta do di e re cha so di parti di Is rael (Huan 19:25).2:36 pro fe ta Hana Banda di Simon pro fe ta Hana ta un di dos tes ti gu.2:37 e ta ba ta un biuda pa 84 aña kaba Pro ba ble men te, si el a kasa ku 14 aña lo e ta ba tin e or'ei 105 aña. Tambe ta po si bel pa tra du sí: e ta ba ta biuda i e ta ba tin 84 aña.2:38 pa Dios li be rá He ru sa lèm He ru sa lèm ta pa Lukas e sen tro ku Dios a skohe di an te ma no pa su obra di sal ba­shon (9:31, 51, 53; 13:22, 23; 17:11; 18:31; 19:11; 24:47­49; Echo 1:8).2:40 E yu… yená ku sa bi du ria Ma ne ra e his to ria ku ta bai sigui lo de mos trá. (Luk 2: 42­52)2:42 dies dos aña Den e si guien te aña, ora Hesus lo tin dies tres aña di edat, e lo mes ter bai He ru sa lèm obli ga to ria­men te. Na e edat ei un mucha hòm ber hudiu ta bira ‘yu di Lei’ i lo mes ter ku min sá kum pli ku algun di e ek si gen sia nan di Lei di Moi ses.2:43 e mucha hòm ber Hesus a keda He ru sa lèm Esaki ta ba ta e promé ak shon di Hesus, segun Lukas. Su promé pa la bra nan ta apa re sé den v. 49.2:48 tur anshá Esaki ta ku min sa men tu di e kum pli men tu di e pa la bra di Si meon.2:49 mi Tata E promé bia ku Hesus ta papia den Lukas E ta

men sho ná Tata. Ora e ta ba ta mu rien do na krus, El a en tre gá Su spi ri tu na Tata (Luk 23:46).2:49 den kas di mi Tata Mi mes ter ta Esaki ta promé bia ku Hesus ta papia den e evan ge lio di Lukas i E ta papia to­kan te di e ne se si dat di ta den e kas di su Tata. Ta promé bia tambe ku Hesus ta kon sien te ku E ta ‘e Yu’. E tin ku sigui ku bo lun tat di Dios, ku ta de ter mi ná su bida i lo kon du siÉ na e krus (Luk 4:43; 9:22; 13:33; 17:25; 22:37; 24:7, 26, 44).2:52 krese… den sa bi du ria Wak Luk 1:80, n.3:1 Ti be rio Ta ba ta em pe ra dor ro ma no for di 14 te ku 37 dK. Dies sin ku aña des pues nos ta den aña 28 òf 29 dK.3:1 Pon sio Pi la to Ta ba ta go ber na dor ro ma no di e re gion­nan Hudea, Sa ma ria i Idu mea, di 26 te ku 36 dK.3:1 He ró des Ta trata aki di He ró des An ti pas, go ber na dor di Ga li lea i Perea, di 4 pK te ku 39 dK.3:1 Fi li po Go ber na dor di dos dis tri to na parti nort ost di e pais.3:2 Anas i Kai fas E gran sa ser do te ta ba ta Kai fas ku ta ba ta okupá e mesun pues to di 18 pa 36 dK. Promé ku Kai fas ta su suegu Anas ta ba ta e gran sa ser do te. Ta ba ta kus tum ber pa sigui yama esun ku a yega di okupá e pues to ei ‘gran sa ser do te’.3:2 Dios a papia ku Huan E pa la bra nan akí ta laga nos bai bèk na TB (Yer 1:2­3; Eze 1:3) i ta usa nan pa de mos trá ku Huan ta un pro fe ta.3:2 de sier to Wak Luk 1:80, n.

g 2:39 Mat 2:23 h 2:41 Eks 12:1­27; Deu 16:1­18 i 2:51 a warda tur e kos nan akí Luk 2:19 j 2:52 1Sam 2:26; Prov 3:4

LUKAS 2–3 1432

biaha hen ter un dia. Des pues nan a bai busk’É serka nan famia i ko no sí nan. 45 Komo nan no por a hañ’É, nan a bira bèk bai busk’É na He ru sa lèm. 46 Riba di tres dia nan a bin hañ’É den tèm pel, sintá mei mei di e maes tro nan di lei. E ta ba ta sku cha nan i hasi nan sier to pre gun ta. 47 Tur ku ta ba ta skuch’É, a keda ba­bu ká di su ko no se men tu i di tende su kon tes ta nan. 48 Ora su ma yor nan a mir’É, nan a keda asom brá i su mama a bis’É: ‘Mi yu, ta kiko e kos ku bo a hasi ku nos akí? Ami ku bo tata a buska Bo tur anshá.’ 49 Hesus a bisa nan: ‘Pa ki ko boso a buska Mi? Boso no sa ku ta den kas di mi Tata Mi mes ter ta?’ 50 Ma nan no a kom pron dé loke El a bisa nan.

51 Hesus a bai Na za rèt bèk ku nan i E ta ba ta obe de­si du na nan. Su mama a warda tur e kos nan akí i den su ku ra son. 52 Hesus a bira gran di i a krese tambe den sa bi du ria; E ta ba ta bon mirá tantu serka Dios komo serka hende. j

Huan Bou tis ta ta pre di ká(Mateo 3:1-12; Marko 1:1-8; Huan 1:19-28)

3 1 Den e di dies sin ku aña ku Ti be rio ta ba ta em­pe ra dor, Pon sio Pi la to ta ba ta go ber na dor di

Hudea, He ró des ta ba ta go ber na dor di Ga li lea, su ruman Fi li po ta ba ta na kabes di e dis tri to Itu rea i Tra go ni tis, i Li so nia ta ba ta na kabes di Abi le ne. 2 Anas i Kai fas ta ba ta gran sa ser do te. Den e tempu ei Dios a papia ku Huan, yu di Za ka rías, den de sier­to. 3 El a pasa pre di ká den hen ter e re gion rònt di

asin’ei pen sa men tu di hopi hende sali na kla. I abo lo sufri doló komo si fuera un spada ta tras pa sá bo ku ra son.’

36 Tambe ta ba tin un sier to pro fe ta Hana, yu di Fa nuel, di tribu Asher. E ta ba ta di edat hopi avan­sá. Shete aña so el a biba ku su kasá den su hu ben­tut; 37 anto awor e ta ba ta un biuda pa 84 aña kaba. Nunka e no ta ba ta sali for di tèm pel, ma e ta ba ta sirbi Dios di dia i ano chi, ku ora shon i ayuno.

38 Awor Hana tambe a yega na e mo men to ei i el a yama Dios danki pa loke a so so dé. Des pues el a konta tur hende, ku ta ba ta an he lá pa Dios li be rá He ru sa lèm, di e yu.

Re gre so pa Na za rèt39 Des pues ku nan a hasi tur kos ne se sa rio pa

kum pli ku lei, nan a bai nan pue blo Na za rèt, na Ga­li lea, bèk. g 40 E yu a krese i a bira dia pa dia mas fuer­te, yená ku sa bi du ria; gra sia di Dios ta ba ta kunÉ.

Hesus komo mucha den tèm pel41 Ma yor nan di Hesus ta ba tin kus tum ber di bai

He ru sa lèm tur aña pa se le brá fies ta di Pésag. h 42 Tempu E ta ba tin dies dos aña nan a bolbe bai He­ru sa lèm, di akuer do ku nan kus tum ber. 43 Ora e dia­nan di fies ta a pasa i su ma yor nan ta ba ta na ka min da pa bai kas bèk, e mucha hòm ber Hesus a keda He ru­sa lèm sin nan sa. 44 Nan a su po né ku Hesus ta ba ta huntu ku e otro kom pa ñe ro nan di biahe i nan a sigui

Page 10: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

3:4 Isaías su buki di pro fes ia E pa la bra nan sitá den v. 4­6 ta di Isa 40:3­5, segun e ver shon di Sep tua gin ta.3:6 Tur hende lo mira e sal ba shon Luk 2:14, 31­32; 4:16­27; 24:47; Echo 1:8; 28:283:7 Rasa di ko le bra Un ma ne ra pa re fe rí na mal dat (Mat 12:34; 23:33) i as tu sia di e pue blo (Gen 3:1; Mat 10:16).3:8 Nos ta de sen dien te di Abra ham Hu diu nan no mes­ter pensa ku pa e úniko echo ei nan ta e pue blo di Dios (Gen 17:7­8; 22:17­18). Loke real men te ta konta ta ku bo mes ter ta de sen dien te spi ri tual di Abra ham.3:9 ma che te… kan de la Fi gu ra nan di kas ti gu di Dios.3:12 ko bra dó nan di be las ting Hu diu nan den ser vi sio di ou to ri dat nan ro ma no. E otro hu diu nan ta ba ta kon si de rá nan komo trai dor, p'esei nan ta ba ta des pre siá nan.3:13 No kobra mas di loke ta sti pu lá pa boso Huan no ta ek si gí di hende pa ban do ná nan tra bou pa hasi algu mas noble òf digno. E no ta ek si gí esei tam po ko di e ko bra dó nan di be las ting. Al kon tra rio, tur hende, unda ku nan ta, mes ter tene kuen ta ku ne se si dat i de re chi di otro nan, tambe prak­ti ká amor i hus ti sia. Esei ta loke e ko bra dó nan di be las ting a hasi (Luk 7:29).3:14 E sòl dá nan Esa ki nan ta pro ba ble men te sòl dá nan

hudiu ku ta ba ta traha komo polis den ser vi sio di ou to ri dat­nan ro ma no. Ta po si bel ku nan ta ba ta yuda e ko bra dó nan di be las ting i duna nan pro tek shon.3:16 lòs stri bu di su san da lia Esaki ta ba ta tra bou hu mil­de di un ka ti bu òf sir bien te.3:16 den Spi ri tu Santu i kan de la Pro fe ta Yoel a bisa ku den e úl ti mo dia nan, Dios lo drama su Spi ri tu riba su pue blo (Yoel 2:28­29; Echo 2:16­18).3:16 kan de la Ta re pre sen tá e des truk shon total di esnan ku no ta are pen tí di nan pi ká nan (v. 17).3:19 kasá di He ró des su mes ruman He ró des An ti pas (wak v. 1) a kasa ku He ró dias kende ta ba ta se ño ra di su ruman hòm ber djafó Fi li po (Mar 6:17), esun ku ta ba ta biba na Roma. Esaki no ta e mesun Fi li po ku ta apa re sé den Luk 3:1, ounke ku esun ei tambe ta ba ta ruman djafó di He ró des.3:20 a hinka Huan den pri zòn Real men te nan a sera Huan un tiki mas des pues (Mar 6:17­18). Aki Hesus ainda no a ba ti sá (Luk 3:21). Lukas ta sera e mi nis te rio di Huan Bou­tis ta promé ku Hesus a haña e un shon pa su mi nis te rio na oka shon di su bou tis mo.

a 3:4-6 Isa 40:3­5; Bar 5:7 b 3:7 Mat 12:34; 23:33 c 3:8 Huan 8:33 d 3:9 Mat 7:19 e 3:12 Luk 7:29 f 3:19-20 Mat 14:3­4; Mar 6:17­18

Kai fasKai fas (Mat 26:3, 57; Luk 3:2; Huan 11:49;

18:13, 14, 24, 28; Echo 4:6) ta ba ta gran sa ser do­te for di 18 te 36 dK. E ta ba ta kasá di Anas su yu muhé. Kon se ho Su pre mo di hu diu nan a bini huntu den su kas pa e in te ro ga shon di Hesus, pa so bra Kai fas komo gran sa ser do te ta ba ta pre si­den te di e Kon se ho Su pre mo.

1433 LUKAS 3

pa Abra ham for di e piedra nan aki bou. 9 Ya a pone ma che te kla na tron kon di e pa lu nan, pa kòrta tur palu ku no karga bon fruta i tira nan afó den kan de­la.’ d 10 E hen de nan a pun tra Huan: ‘Kiko nos tin ku hasi anto?’ 11 Huan a kon tes tá: ‘Esun ku tin dos paña, kom par tí ku un ku no tin nada. Esun ku tin di kome, hasi mes kos.’ 12 E ko bra dó nan di be las ting e tambe a bini serka dje pa ba ti sá i a puntr’é: ‘Maes tro, kiko nos mes ter hasi?’ 13 El a bisa nan: ‘No kobra mas di loke ta sti pu lá pa boso.’ 14 E sòl dá nan tambe a puntr’é: ‘Anto nos, kiko nos mes ter hasi?’ El a kon tes tá nan: ‘No chika plaka saka for di niun hende, ni bou di pre­tek sto falsu, ma sea sa tis fe cho ku boso pago!’

15 E pue blo ta ba ta biba den gran eks pek ta ti va i tur hende ta ba ta pun tra nan mes si ta Huan ta ba ta e Mesias. 16 Ma Huan a duna nan tur e kon testa akí: ‘Ami ta ba ti sá boso ku awa, ma Esun ku ta bini ta mas po de ro so ku mi. Mi no ta sirbi ni pa lòs stri bu di su san da lia. É lo ba ti sá boso den Spi ri tu Santu i kan de la. 17 E tin e zefta pa ben cha trigo kla den su man i lo E lim pia su plen chi di bati trigo. Lo E warda e trigo den su man ga si na, ma e bagas E ta kima den un kan de la ku no ta kaba nunka!’ 18 Asin’akí i na hopi otro forma, Huan ta ba ta pre di ká e bon no ti­sia se ria men te pa e hen de nan. 19 Ma ora el a skual go ber nan te He ró des to kan te e asun tu di He ró dias, kasá di He ró des su mes ruman, i tambe to kan te tur su sobrá ma li sia nan, 20 He ró des, pa ko ro ná obra, a hinka Huan den pri zòn. f

Yor dan. E ta ba ta bisa e hen de nan ku nan mes ter kom ber tí i ba ti sá pa Dios por do ná nan pi ká nan. 4 Ma ne ra ta skibí den Isaías su buki di pro fes ia: Un hende ta grita den de sier to: Pre pa rá ka min da pa Señor, hasi ka min da kor ko bá règt pa E pasa. 5 Tur vaye lo ta yená, kada seru i se ri tu bahá. Lo hasi ka min da kor ko bá règt i lo paria te re no ku no ta kore pareu. 6 Tur hende lo mira e sal ba shon, ku ta bini di Dios. a

7 Huan a bisa e gran kan ti dat di hende ku ta ba ta bin ba ti sá serka dje: ‘Rasa di ko le bra, b ken a at ver­tí pa hui pa e hui sio be ni de ro di Dios? 8 Mihó boso pro du sí fruta ade kuá pa mus tra boso kom ber shon. No bisa otro: “Nos ta de sen dien te di Abra ham”, c pa­so bra laga ami bisa boso: Dios por traha de sen dien te

Page 11: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

3:21 Du ran te Hesus su ora shon Ta Lukas so ta bisa ku na e mo men to ei Hesus ta ba ta re san do (wak Intro 4.4.).3:22 Spi ri tu Santu a baha Bi san do esaki e evan ge lis ta ta en fa ti sá ku no ta trata di un vi shon ku Hesus a haña.txt 3:22 A zona un stèm for di shelu E stèm for di shelu a de kla rá ku Hesus ta e Sir bi dó di Dios (Isa 42:1) i e Yu di Dios (Gen 22:2; Sal 2:7; Luk 9:35)3:23 trin ta aña Otro per so na he bí bli ko tambe a ku min sá nan mi nis te rio ku trin ta aña (Gen 41:46; 2Sam 5:4.)3:23 Segun e hen de nan… yu di Hosé Hesus ta kom ple ta­

men te hu ma no, pues e tin un lista di an te pa sa do ku ta bai di Hosé te Adam. Tòg e eks pres hon ‘segun e hen de nan’ ta laga e le­sa dó kòrda ku bida di Hesus a ku min sá na un ma ne ra no komun.3:24-38 Ge nea lo gia di Hesus: komo Lukas ta bai bèk te promé ku Abra ham, te na Adam, su ge nea lo gia tin un ka­rak ter mas uni ver sal ku esun di Mateo. Komo de sen dien te di Adam i mes kos kuné, sin tata te re nal (1:35), Hesus ta inou gu­rá un hu ma ni dat nobo; kisas Lukas, di si pel di Pablo, ta pensa riba e Adam nobo (Rom 5:12). To kan te e ko nek shon nan ku ge nea lo gia di Mateo, wak Mat 1:1­17, n.

4 yu di Admin… Hès ron Otro ma nus kri to tin: yu di Aram; Aram ta ba ta yu di Hès ron.

g 3:22 Gen 22:2; Sal 2:7; Isa 42:1; Mat 3:17; Mar 1:11; Luk 9:35

LUKAS 3 1434

Kosam ta ba ta yu di El ma dan;El ma dan ta ba ta yu di Er;29 Er ta ba ta yu di Yozue;Yozue ta ba ta yu di Elie zer;Elie zer ta ba ta yu di Yorim;Yorim ta ba ta yu di Matat;Matat ta ba ta yu di Levi;30 Levi ta ba ta yu di Si meon;Si meon ta ba ta yu di Huda;Huda ta ba ta yu di Yosef;Yosef ta ba ta yu di Yonam;Yonam ta ba ta yu di El ya kim;31 El ya kim ta ba ta yu di Melea;Melea ta ba ta yu di Mena;Mena ta ba ta yu di Ma ta ta;Ma ta ta ta ba ta yu di Natan;Natan ta ba ta yu di David;32 David ta ba ta yu di Ishai;Ishai ta ba ta yu di Obed;Obed ta ba ta yu di Boaz;Boaz ta ba ta yu di Salma;Salma ta ba ta yu di Nag shon;33 Nag shon ta ba ta yu di Ami na dab;Ami na dab ta ba ta yu di Admin;Admin ta ba ta yu di Arni;Arni ta ba ta yu di Hès ron; 4

Hès ron ta ba ta yu di Pèrès;Pèrès ta ba ta yu di Huda;34 Huda ta ba ta yu di Yakob;Yakob ta ba ta yu di Isak;Isak ta ba ta yu di Abra ham;Abra ham ta ba ta yu di Tèrag;Tèrag ta ba ta yu di Nahor;35 Nahor ta ba ta yu di Serug;Serug ta ba ta yu di Reú;Reú ta ba ta yu di Pèlèg;Pèlèg ta ba ta yu di Ebèr;Ebèr ta ba ta yu di Shè lag;

Bou tis mo di Hesus(Mateo 3:13-17; Marko 1:9-11)

21 Ora Huan ta ba ta ba ti sá tur hende, Hesus tambe a lag’é ba ti s’É. Du ran te Hesus su ora shon, shelu a habri 22 i Spi ri tu Santu a baha riba djE den forma fí si ko di un pa lom ba. A zona un stèm for di shelu: ‘Abo ta Mi Yu stimá; Bo ta le gria di mi ku­ra son.’ g

E an te pa sa do nan di Hesus(Mateo 1:1-17)

23 Hesus ta ba tin mas o ménos trin ta aña tempu ku El a ku min sá ku su ak ti vi dat nan. Segun e hen de­nan, E ta ba ta yu di Hosé;

Hosé ta ba ta yu di Eli;24 Eli ta ba ta yu di Matat;Matat ta ba ta yu di Levi;Levi ta ba ta yu di Melki;Melki ta ba ta yu di Yanai;Yanai ta ba ta yu di Hosé;25 Hosé ta ba ta yu di Ma ta tías;Ma ta tías ta ba ta yu di Amos;Amos ta ba ta yu di Nahum;Nahum ta ba ta yu di Hesli;Hesli ta ba ta yu di Nagai;26 Nagai ta ba ta yu di Maat;Maat ta ba ta yu di Ma ta tías;Ma ta tías ta ba ta yu di Se mein;Se mein ta ba ta yu di Yosek;Yosek ta ba ta yu di Yoda;27 Yoda ta ba ta yu di Yoa nan;Yoa nan ta ba ta yu di Resa;Resa ta ba ta yu di Ze ru ba bel;Ze ru ba bel ta ba ta yu di Sheal tiel;Sheal tiel ta ba ta yu di Neri;28 Neri ta ba ta yu di Melki;Melki ta ba ta yu di Adi;Adi ta ba ta yu di Kosam;

Page 12: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

4:1 yená ku Spi ri tu Santu Lukas no ta mus tra su in te res par­ti ku lar pa Spi ri tu Santu so la men te den e promé dos ka pí tu lo­nan (Luk 1:15, 35, 41, 67, 80; 2:25, 26, 27), pero mas des pues tambe den su evan ge lio, ka min da e ta men sho n'É vá rios bia, kon tra rio na Mateo i Marko (Luk 4:1, 14, 18; 10:21; 11:13). Den Echo nan tambe e ta papia hopi bia di djE (Echo 2:18). Komp. Mat 4:1.4:2 dia bel Dia bel ta e ‘ten ta dó’, esun ku ta buska pa hende des obe de sé Dios.4:2 E no a kome nada Ma ne ra Moi ses (Eks 34:28; Deu 9:9, 18) i Elías (1Rei 19:8) ku tambe a pasa kua ren ta dia sin kome.4:3 bisa e piedra ei bira pan E ten ta shon no ta so la men­te ku Hesus mes ter sasia su pro pio ham ber sino tambe ku e, komo Mesias, ta usa su poder di bi no pa sasia ham ber di e pue blo di Dios.4:4 Skri tu ra ta bisa Hesus ta sita e tek sto di Deu 8:3, pa mus tra ku e ser hu ma no no so la men te mes ter di ali men to ma te rial, sino mas ku tur kos e ali men to spi ri tual ku ta bini di e men sa he di Dios.4:5 Dia bel a subi bai ariba kunÉ E tek sto no ta bisa na unda dia bel a hiba Hesus. Mat 4:8 ta papia di ‘un seru mashá altu’. E di dos ten ta shon akí ta apa re sé komo esun di tres den Mateo (Mat 4:8­10).

4:6 a en tre gá nan na mi Dia bel ta afir má ku ta Dios a dun'é e poder pa manda na mundu (Luk 22:53; Huan 12:31; 14:30; 16:11; Echo 26:18; 2Kor 4:4; Rev. 13:1­9). Dios a pri min tí di duna su Yu, e Rei di Is rael, do mi nio riba hen ter mundu (Sal 2:7­9). Dia bel ta afir má ku e mes por kum pli ku e pro me sa ei i duna Hesus ‘tur poder i ri ke sa di e rei no nan akí’.4:8 Skri tu ra ta bisa Hesus ta sita e tek sto di Deu 6:13 pa mus tra ku lo E ta fiel na Dios. Den su mi shon komo Mesias lo E no sigui deseo di hende sino so la men te e bo lun tat di Dios (Huan 6:14­15). Ado ra shon di bèr dat ta di sirbi Dios so.4:9 El a bisa Hesus Dia bel ta sita aki Sal 91:11­12 pa proba ku Hesus, pa so bra e ta Yu di Dios, lo ta pro te gé pa Dios i lo no keda he ri dá. I ora e mul ti tut di hende riba e plen chi nan di tèm pel mira e mi la ger ei, nan lo pro kla má Hesus komo Mesias (Mal 3:1).4:12 No pone Señor bo Dios na prue ba Hesus a ros­pon dé dia bel bi san do e ku E lo no hasi ma ne ra is rae li ta nan a hasi den de sier to, esta ek si gí pa Dios hasi un mi la ger pa proba ku di bèrdè E ta stima su Yu (Deu 6:16).4:15 E ta ba ta siña e hen de nan den nan snoa Hu diu­nan ta reuní tur sabat pa adorá Dios i stu dia Santa Skri tu ra (TeNaK). Den e kul tu ra di snoa por a in vi tá kual ke hòm ber hudiu pa lesa i spli ka e pa sa shi nan den Skri tu ra.

5 di pan so Otro ma nus kri to tin: di pan so, ma dor di kada pa la bra ku Dios ta papia. a 4:4 Deu 8:3 b 4:8 Deu 6:13 c 4:10 Sal 91:11 d 4:11 Sal 91:12 e 4:12 Deu 6:16

1435 LUKAS 3–4

no nan di mundu den un frega di wowo. 6 El a bisa Hesus: ‘Lo mi duna Bo tur poder i ri ke sa di e rei no­nan akí, pa so bra a en tre gá nan na mi i mi por duna ken ku mi ke nan. 7 Ke men si Bo hinka rudia pa mi i adorá mi, tur e kos nan akí lo bira di Bo.’ 8 Hesus a kon test’é: ‘Skri tu ra ta bisa: Señor, bo Dios, so bo mes ter adorá i t’E so bo mes ter sirbi.’ b

9 Des pues dia bel a bai He ru sa lèm kunÉ i a pon’É riba e punta di mas altu di tèm pel. El a bisa Hesus: ‘Si Bo ta Yu di Dios, bula abou for di aki, 10 pa so bra Skri tu ra ta bisa tòg ku: Lo E duna su an gel nan òrdu pa nan pro te gé bo, c

11 i tambe: Riba nan man nan lo karga bo, pa bo no dal bo pia kon tra piedra.’ d

12 Hesus a kon test’é: ‘Skri tu ra ta bisa tambe: No pone Señor bo Dios na prue ba.’ e 13 Ora dia bel a kaba di purba tur ma ne ra pa lag’É kai den ten ta­shon, el a bai lag’É pa un tempu.

Hesus ta ku min sá pre di ká(Mateo 4:12-17; Marko 1:14-15)

14 Hesus a re gre sá Ga li lea yená ku poder di Spi ri­tu Santu. Su fama a plama den hen ter e bi sin da rio ei. 15 E ta ba ta siña e hen de nan den nan snoa i nan tur ta ba ta gab’É.

36 Shè lag ta ba ta yu di Kenan;Kenan ta ba ta yu di Ar pak shad;Ar pak shad ta ba ta yu di Sèm;Sèm ta ba ta yu di Noe;Noe ta ba ta yu di Lamèk;37 Lamèk ta ba ta yu di Me tu sa lem;Me tu sa lem ta ba ta yu di Henok;Henok ta ba ta yu Yèrèd;Yèrèd ta ba ta yu di Ma ha la lel;Ma ha la lel ta ba ta yu di Kenan;38 Kenan ta ba ta yu di Enosh;Enosh ta ba ta yu di Sèt;Sèt ta ba ta yu di Adam;i Adam ta ba ta yu di Dios.

Hesus ta vense ten ta shon(Mateo 4:1-11; Marko 1:12-13)

4 1 Hesus a re gre sá for di Yor dan, yená ku Spi ri tu Santu, ku a gui’É hiba de sier to. 2 Ei

dia bel a purba lag’É kai den ten ta shon du ran te kua ren ta dia largu. E no a kome nada du ran te e dia nan ei i na final El a haña ham ber. 3 Dia bel a bini serka djE i bis’É: ‘Si Bo ta Yu di Dios, bisa e piedra ei bira pan!’ 4 Hesus a kon test’é: ‘Skri tu ra ta bisa: Hende no ta keda na bida di pan so.’ 5, a

5 Dia bel a subi bai ariba kunÉ i mustr’É tur e rei­

Page 13: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

4:17 a haña Aki ta parse ku Hesus a skohe e tek sto ei (Isa 61:1­12) in ten sho nal men te. Ku otro pa la bra, no ta djis un tek sto ku nan a pidiÉ pa lesa pa so bra ta tek sto marká pa e sabat ei.4:18 i pa esnan opri mí, li ber tat E frase akí ta bini di Isa 58:6 i no di Isa 61.4:19 e era di Señor su gra sia Esaki ta pone nos kòrda e aña di hu bi leo (Lev 25:8­17, 23­55), ku mes ter se le brá kada sin kuen ta aña. Du ran te e aña di hu bi leo hende ta por do ná falta di otro, te re no nan ku nan a bende ta bai bèk pa nan promé doño òf nan de sen dien te nan i ta laga e ka ti bu nan di Is rael liber. E mi shon di Hesus ta, pa poder di Spi ri tu Santu, inou gu rá e tempu di sal ba shon ku ta trese li ber tat i bida pa pober, prezu, siegu i esnan opri mí (v. 18).4:20 kai sinta Den e tempu ei, esun ku lesa e tek sto sa gra­do ta hasié pará (v. 16); e kus tum ber ta ba ta pa sinta ora di spli ka e tek sto.

4:21 Awe… a keda kum plí Hesus ta bi san do ku e tempu me siá ni ko a ku min sá.4:27 hopi le pro so Loke Bei bel ta yama ‘lepra’ ta in kluí tur otro ma le sa di kueru (Lev 13­14). E ma le sa nan ei ta hasi un per so na ri tual men te im pu ru. Ta te des pues ku nan sana nan por bolbe par ti si pá na bida so sial i re li gio so di e ko mu ni dat.4:27 e sirio Naa man Tantu Naa man komo e biuda ku ta­ba ta biba na Sa rep ta (v. 26) ta ba ta pa ga no. Re fe rien do na nan Hesus ta laga kom pron dé ku Dios ta stima i kuida pa­ga no nan tambe. Esaki ta sali na kla den e buki di Echo nan di apòs tel nan, ku ta e di dos parti di e obra li te ra rio di Lukas.4:29 sak'É fo'i siu dat Di sier to ma ne ra mirá esaki ya ta mus tra riba loke ta bai so so dé mas di lan ti: Hesus lo bai muri pafó di siu dat.4:30 Hesus a kana pasa mei mei di e mul ti tut, bai Ku esaki Hesus ta de mos trá su ou to ri dat (Huan 18:6)

f 4:18-19 Isa 61:1­2 g 4:24 Huan 4:44 h 4:25 1Rei 17:1 i 4:26 1Rei 17:8­16 j 4:27 2Rei 5:1­14

UngiTa ba ta ungi un hende ku zeta di olei fi òf basha

zeta di olei fi riba un hende. Un shon a haña un ni fi ka shon spe sial. Ta ba ta ungi un rei ora ta ba ta kon sagr'é (1Sam 10:1). Asina ta ba ta kon fir má e gran sa ser do te den su pues to i des pues e sa ser­do te tambe (Eks 29:7; Lev 4:3). Asta un shon di pro fe ta ta so so dé algun bia (1Rei 19:16). E un­shon anto ta e señal ku un hende ta keda yamá pa un tarea òf pues to spe sial, i ku pa hasi tal kos ta ba ta dun'é forsa di bi no. Den hu dais mo i kris­tia nis mo uso di e pa la bra akí ta sigui biba den e pa la bra ‘Esun ungí’, esta Mesias na ara meo i Kristu na grie go.

Bista pa no rá mi ko di He ru sa lèm

LUKAS 4 1436

Nan ta re cha sá Hesus na Na za rèt(Mateo 13:53-58; Marko 6:1-6)

16 Hesus a bai Na za rèt, ka min da El a lanta komo mucha, i riba sabat El a bi shi tá snoa ma ne ra kus­tum ber. El a lanta para pa E lesa Skri tu ra. 17 Nan a dun’É e ròl di buki di pro fe ta Isaías pa lesa. Hesus a habri e ròl di buki i a haña e troso ku ta bisa: 18 ‘Spi ri tu di Señor ta riba Mi, p’esei El a ungi Mi pa anun siá e bon no ti sia na po ber nan. El a manda Mi pro kla má

li ber tat pa pre zu nan; bista pa sie gu nan; i pa esnan opri mí, li ber tat. 19 Mi mes ter anun siá e era di Señor su gra sia.’ f

20 Hesus a lora e ròl ser’é bèk, dun’é na e asis­ten te di snoa i kai sinta. Tur hende den snoa a keda ku nan bista fihá riba djE. 21 E ora ei El a ku min sá papia ku nan; El a bisa: ‘Awe e pa la bra­nan ku boso a tende, a keda kum plí.’ 22 Tur hende a eks pre sá ku nan ta ba ta di akuer do kunÉ; nan a keda asom brá di tende e pa la bra nan bu ni ta ku Hesus ta ba ta papia i nan a bisa: ‘N’ ta Hesus, yu di

Hosé, esei ta?’ 23 Hesus a de kla rá: ‘Sigur boso lo bisa Mi: “Dòk ter, kura bo mes antó!” Tambe boso lo bisa: “Nos a tende tur e kos nan ku Bo a hasi na Ka fár nao, hasi e kos nan ei aki den bo mes pue­blo, no!” ’ 24 El a sigui bisa nan: ‘Mi ta si gu rá boso: Nin gun pro fe ta no ta bon bi ní den su mes siu dat. g 25 Mi ta bisa boso: En ber dat ta ba tin hopi biuda na Is rael den tempu di Elías, tempu áwa se ru a stòp di kai pa tres aña i mei i un ham ber gran di a plama rònt pais. h 26 Tòg no a manda Elías serka niun di nan, ma serka un biuda di e pue blo Sar fat na Sidon. i 27 Tambe ta ba tin hopi le pro so na Is rael tempu di pro fe ta Eli seo. Niun di nan no a kura, ta e sirio Naa man sí a haña su kura.’ j 28 Ora nan a tende loke Hesus a kaba di bisa, e hen de nan den snoa a bira fu rio so. 29 Nan a bula lanta kohe Hesus tene, sak’É fo’i siu dat i hib’É riba kabes di e seru, ka min da a traha nan siu dat. Nan ker a bent’É for di e su bi da, 30 ma Hesus a kana pasa mei mei di e mul ti tut, bai.

Page 14: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

4:31 Ka fár nao Un siu dat na e rant nort ost di Lago di Ga­li lea.4:31 E ta ba ta siña e hen de nan riba sabat Hesus ta ba ta lesa Skri tu ra i duna in struk shon den snoa nan (v. 16).4:32 nan a keda ba bu ká di su ma ne ra di siña Wak e mesun reak shon akí di sku cha dó nan na Mat 7:28­29.4:33 mal spi ri tu Ta ba ta kon si de rá de mo ño òf spi ri tu nan malu komo sir bi dó di sa ta nas (Luk 11:15) i nan por a do mi ná hende. Nan ta ba ta yama nan malu pa so bra nan ta kousa sier to tras tor no nan ku ta laga hende bira im pu ru for di e punta di bista ri tual, ke men eks kluí for di bida so sial i re li­gio so di e ko mu ni dat. Te des pues ku e per so na sana e por bolbe na bida nor mal.4:34 ta kiko Bo ke di nos E de mo ño nan sa ku Hesus por des truí nan i ta p'esei nan ta pidi Hesus pa laga nan na pas.4:34 Hesus di Na za rèt Hopi bia por ko no sé un per so na pa nòm ber di su siu dat di orí gen. P'esei ta ba ta yama Hesus ‘Hesus di Na za rèt’.4:34 e Santu di Dios Esun ku Dios a skohe pa un sir bi shi spe sial. Ta trata aki di un ma ne ra spe sial di papia di e Mesias (wak Luk 1:35, n.; 2:23, n.; Huan 6:69)

4:38 kas di Simon Na Ka fár nao (v. 31). Mas des pues, na Luk 5:1­11 Hesus ta yama e di si pel akí pa bira su di si pel.4:39 skual e kein tura Esaki ta igual na or de ná e de mo ño malu (v. 35). Otro tra duk shon ta bisa: El a me na sá i or de ná e de mo ño malu.4:40 ano chi, ora solo a baha Ora sabat ta pa san do.4:41 Abo ta yu di Dios E de mo ño nan sa bon ken Hesus ta.4:42 e mul ti tut Ainda no ta men sho ná e di si pel nan; nan lo haña ya ma da den e si guien te ka pí tu lo (Luk 5:1­11)4:44 Hudea Wak Luk 1:5, n.5:1 lago di Ge ne sa rèt Tambe yamá ‘Lago di Ga li lea’. E lago akí di awa dushi tin mas o ménos 21 km di lar gu ra i 13 km den su parti mas han chu.5:1 pa la bra di Dios E men sa he di Hesus to kan te e reino di Dios.5:3 Hesus a subi den un di e bo to nan… i ta ba ta siña e hen de nan Tambe na otro oka shon Hesus a siña e hen de­nan kantu di lago (Mar 3:9­10; 4:1; Mat 13:1­2).5:4 bo reda Un reda gran di ku ta ba ta ser las tra pa dos barku. Esaki ta ba ta un otro tipo di reda for di esnan mas chikí men sho ná den Mar 1:16; Mat 4:18.

6 Hudea Otro ma nus kri to tin: Ga li lea.

k 4:32 Mat 7:28­29 a 5:1-3 Mat 13:1­2; Mar 3:9­10; 4:1 b 5:5 Huan 21:3

1437 LUKAS 4–5

nan. 41 For di hopi hende de mo ño ta ba ta sali; nan ta ba ta grita: ‘Abo ta Yu di Dios!’ Hesus ta ba ta skual e de mo ño nan; E no ta ba ta laga nan papia, pa so bra nan ta ba ta sa ku E ta ba ta e Mesias.

Hesus ta biaha rònt pa pre di ká(Marko 1:35-39)

42 Ora di dia a habri, Hesus a sali for di e siu dat ei i bai un lugá so li ta rio. E mul ti tut ta ba ta busk’É i ora nan a hañ’É, nan no ker a lag’É bai. 43 El a bisa nan: ‘Mi mes ter pre di ká e bon no ti sia to kan te reino di Dios den e otro pue blo nan tambe, p’esei a manda Mi!’ 44 I Hesus ta ba ta pre di ká den e snoa nan di Hudea. 6

Hesus ta yama su promé di si pel nan(Mateo 4:18-22; Marko 1:16-20)

5 1 Un dia Hesus ta ba ta pará kantu di lago di Ge ne sa rèt i e mul ti tut ta ba ta pusha bini riba

djE pa tende pa la bra di Dios. 2 El a mira dos boto kantu di awa; e pis ka dó nan a sali bai lim pia nan reda. 3 Hesus a subi den un di e bo to nan, i pidi Simon, doño di e boto, pa hala e boto un poko for di kantu. El a kai sinta i ta ba ta siña e hen de nan. a 4 Ora Hesus a kaba di papia, El a bisa Simon: ‘Na­be gá bai afó ka min da e awa ta hundu i tira bo reda pa bo kohe piská.’ 5 Simon a kon test’É: ‘Señor, hen ter ano chi nos a traha duru, sin kohe nada. b Ma pa so bra t’Abo ta bisa asina, p’esei mi ta hasié

Hesus ta saka mal spi ri tu for di un hòm ber(Marko 1:21-28)

31 Hesus a bai Ka fár nao, un siu dat na Ga li lea, ka­min da E ta ba ta siña e hen de nan riba sabat. 32 Nan a keda ba bu ká di su ma ne ra di siña, pa so bra E ta­ba ta papia ku ou to ri dat. k 33 Ta ba tin den snoa un hòm ber ku ta ba tin mal spi ri tu den dje. El a ku min­sá grita: 34 ‘Ei, ta kiko Bo ke di nos, Hesus di Na­za rèt? Akaso Bo a bini pa kaba ku nos? Mi sa bon bon ta ken Bo ta; Bo ta e Santu di Dios!’ 35 E ora ei Hesus a skual e spi ri tu i El a or de n’é: ‘Keda ketu i sali for di e hòm ber ei!’ E spi ri tu a hisa e hòm­ber benta mei mei di e snoa i a sali for di e hòm ber sin hasié niun daño. 36 Tur hende a keda asom brá i un ta ba ta pun tra otro: ‘Ta ki e pa la bra nan ei? E hòm ber akí ta ko man dá mal spi ri tu ku poder i ou­to ri dat i nan ta sali bai tambe!’ 37 E no ti sia to kan te Hesus a plama tur ka min da den bi sin da rio.

Hesus ta kura hopi hende(Mateo 8:14-17; Marko 1:29-34)

38 Hesus a sali for di snoa i a bai kas di Simon. Sue­gra di Simon ta ba tin kein tura hopi altu i nan a pidi Hesus yud’é. 39 Hesus a bùig riba dje, skual e kein tura i e kein tura a baha. Me so ra e sue gra a lanta i a ku min­sá sirbi nan.

40 Ano chi, ora solo a baha, tur hende a trese nan hende ma lu nan, ku tur sorto di ma le sa, serka Hesus. E ta ba ta pone man riba kada un di nan i kura

Page 15: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

5:6 asina tantu piská Un otro pis ka men tu fra kasá ku a ter­mi ná bon ta apa re sé den Huan 21:6.5:8 Bai for di mi, Señor… pe ka dó Simon ta re ko no sé e ou to ri dat di bi no di Hesus.txt 5:10 for di awor ta hende lo bo piska Pis ka men tu ta zona un poko ne ga ti vo pa so bra e ta im pli ká morto di e piská. Ta p'esei ta im por tan te pa kòrda ku e por tra du sí e verbo ‘piska’ tambe pa ‘kohe na bida’. Sep tua gin ta ta usa e pa la bra grie­go pa ‘piska’ tambe pa eks pre sá e ni fi ka shon ‘salba un bida’ ora ta trata di hende.5:12 sana mi Lit. pu ri fi ká. Komo lepra no so la men te ta ba­ta un ma le sa di kurpa pero tambe ta ba ta im pli ká im pu re sa ri tual, e sa na shon no ta so la men te di kurpa sino tambe den re la sho n ku tèm pel i ku lei.5:13 mishi No tin mag di mishi ku un hende ku lepra; esun ku hasi esei tambe ta bira im pu ru. Tòg Hesus a mishi ku e hòm ber ku lepra.5:14 Bai serka sa ser do te, lag'é wak bo E sa ser do te ei kisas ta ba ta sirbi den e siu dat ei òf den e tèm pel di He ru sa­lèm, loke ta mas pro ba bel.5:16 pa hasi ora shon Lukas ta en fa ti sá ku Hesus tin kus­tum ber di hasi ora shon (wak Intro 4.4.).5:17 poder di Dios E poder ei ta ma ni fes ta shon di Spi ri tu Santu, ku Hesus ta ba ta yená di dje (Luk 3:22; 4:1, 14, 18; 6:19; 8:46).

5:19 dak Via di un trapi pafó di e kas nan por a subi bai riba e dak ka min da tin un pida bal kon (wak Mar 2:4, n; 13:15, n.).5:20 nan fe den djE E hòm ber nan ku ta ba ta hiba e hòm­ber lam i sigur sigur e hòm ber lam mes, ta ba tin fe den Hesus.5:20 bo pi ká nan ta por do ná Ku e ou to ri dat ku Dios a duna Hesus, Hesus ta por do ná pi ká nan di e hòm ber lam. Den e tempu ei nan ta ba ta kere ku piká ta ba ta kousa di ma­le sa (Huan 9:2­3); p'esei por do n ta ba ta sana e per so na.5:21 E fa ri seo nan i e dòk tor nan di lei Esaki ta promé bia den Lukas ku Hesus ta dis ku tí ku e ou to ri dat nan re li gio so di e pue blo.5:23 mas fásil Den sier to sen ti do ta ba ta mas fásil pa bisa ku e pi ká nan ta por do ná, pues kual ke hende por a bisa esei sin ku bo por proba ku ta di bèr dat el a hasié. Di otro banda e sa na shon ta ba ta ‘mas di fí sil’, pues tur hende por mira si real men te el a so so dé. Fi nal men te Hesus ta hasi tur dos: por do ná piká di e hòm ber i san'é.5:24 tin ou to ri dat pa por do ná piká riba mundu Pa Lukas por do n di piká ta e parti di mas im por tan te di e men­sa he di Hesus i su si gui dó nan (Luk 1:77­78; 5:27­32; 7:34, 36­50; 15; 19:1­10; 24:47; Echo 2:38; 3:19; 5:31; 10:43; 13:38).5:25 glo ri fi kan do Dios Lukas tin e ten den sia di laga e ala ban­sa na Dios re sal tá (Luk 1:46, 64, 68; 2:13, 20, 28; 7:16; 19:37; 23:47; 24:53; tambe Echo 2:47; 3:8­9; 4:21; 10:46; 11:18; 13:48; 21:20).

c 5:6 Huan 2:16 d 5:8 Job 7:19­20; Sal 39:13 e 5:14 Lev 14:1­32

LUKAS 5 1438

Hesus ta kura un hòm ber lam(Mateo 9:1-8; Marko 2:1-12)

17 Un dia ku Hesus ta ba ta siña e hen de nan, ta­ba tin fa ri seo i maes tro di lei einan. Nan a bini for di tur pue blo di Ga li lea i Hudea i tambe for di He­ru sa lèm. Hesus ta ba tin poder di Dios den djE pa kura hende.

18 Algun hòm ber a bini serka Hesus ku un hòm­ber lam, riba un drag bar. Nan ta ba ta buska moda di pon’é paden di lan ti di Hesus. 19 Komo ta ba­tin muchu hende, nan no por a hib’é paden serka Hesus. P’esei nan a subi riba dak, habri un bu ra ku, laga e drag bar ku e hòm ber lam ariba, baha mei­mei den e kren rònt di Hesus. 20 Ora Hesus a mira nan fe den djE, El a bisa e hòm ber lam: ‘Amigu, bo pi ká nan ta por do ná.’ 21 E fa ri seo nan i e dòk tor nan di lei ku ta ba t’ei, a ku min sá de li be rá ku otro: ‘Ta ken e hòm ber akí? Loke e ta bisa ta blas fe mia! No ta Dios so tin poder pa por do ná piká?’ 22 Hesus a sa me so ra riba kiko nan ta ba ta de li be rá. El a bisa nan: ‘Pa ki ko boso ta pensa asina? 23 Kiko ta mas fásil? Bisa: Bo pi ká nan ta por do ná, òf bisa: Lanta para i kana bai? 24 Mi ta bai laga boso mira ku e Yu di hende tin ou to ri dat pa por do ná piká riba mundu.’ E ora ei El a bisa e hòm ber lam: ‘Ami ta bisa bo: Lanta para, kohe bo drag bar i bai kas.’ 25 Me so ra e hòm ber lam a lanta para, den bista di tur hende, kohe e drag bar ku e ta ba ta drumí ariba i kana sali bai kas, glo ri fi kan do Dios. 26 Nan tur a keda

tòg.’ 6 Nan a tira nan reda i a kohe asina tantu piská c ku nan re da nan a ku min sá kibra. 7 Nan a hasi seña ku nan kom pa ñe ro nan den e otro bo to nan pa duna nan un man. E kom pa ñe ro nan a bini i yena tur dos boto ku asina tantu piská ku nan a hera di senk.

8 Ora Simon a mira loke a pasa, el a kai na rudia di­lan ti di Hesus i bis’É: ‘Bai for di mi, Señor; mi ta un pe ka dó!’ d 9 El a bisa asina pa so bra e i su kom pa ñe­ro nan a keda asom brá di mira kuan tu piská nan a kohe. 10 Su so sio nan, Ha ko bo i Huan, yu di Ze be deo, tambe a keda asom brá. Hesus a bisa Simon: ‘No span ta, for di awor ta hende lo bo piska!’ 11 Nan a hiba e bo to nan na kantu, ban do ná tur kos i sigui Hesus.

Hesus ta kura un le pro so(Mateo 8:1-4; Marko 1:40-45)

12 Un bia Hesus ta ba ta bi shi tá un di e siu dat­nan. Ei ta ba tin un hòm ber ku kurpa tur na lepra. Ora el a mira Hesus, el a tira su kurpa abou i roga Hesus: ‘Señor, si Bo ke, Bo por sana mi.’ 13 Hesus a rèk mishi kuné i bisa: ‘Mi ke, sea saná.’ Me so ra e lepra a kita. 14 Hesus a dun’é òrdu pa no konta niun hende i El a bis’é: ‘Bai serka sa ser do te, lag’é wak bo i ofre sé e sa kri fi sio ku Moi ses a or de ná, e pa bo pu ri­fi ka shon. E ora ei tur hende tin prue ba ku segun lei bo ta saná.’ 15 Ma e his to ria to kan te Hesus a plama tur ka min da i mul ti tut gran di ta ba ta bini huntu pa tend’É i haña sa na shon. 16 Hesus ta ba ta apar tá su mes na lu gá nan so li ta rio pa hasi ora shon.

Page 16: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

5:27 Levi Aki i na Mar 2:13­17 e ta yamá Levi; pero nan ta yam'é Mateo na Mat 9:9­13.5:28 ban do ná tur kos Ma ne ra otro nan ya a hasi kaba (Luk 5:11).5:30 hende ku no ta kum pli ku lei Otro tra duk shon ta bisa ‘pe ka dó nan’. E li der nan re li gio so ta ba ta usa e eks pres­hon akí pa re fe rí na hu diu nan ku no ta obe de sé tur lei hudiu, spe sial men te e lei nan ku ta pro hi bí hende pa kome sier to ku min da i pa reuní ku pa ga no (Luk 15:1­2).5:32 Mi no a bini pa yama… ma pa yama pe ka dó Hesus ta duna pre fe ren sia na esnan ku ta at mi tí ku nan mes­ter ta spi ri tual men te sano (Luk 18:9­14).5:35 lo kita e brùi de hòm Hesus ta re fe rí na su mes komo ‘brùi de hòm’ (Huan 3:29); des pues di su morto su di si pel nan lo yuna komo señal di tris te sa.5:36 un kom pa ra shon Tantu e kom pa ra shon di e bistí nobo (v. 36) komo esun di e biña nobo (v. 37) ta siña lo si­guien te: no por kom bi ná e no ve dat ku ta kom pa ñá e reino di Dios ku e for ma nan re li gio so di pa sa do. Hesus ta at ver tí kon tra e en ga ño di ke kom pron dé reino di Dios segun e

sis te ma bieu. Ku ye ga da di Hesus, e brùi de hòm, (v. 34), algu nobo ta apa re sé, esta e reino di Dios. Esei ta e spli ka shon di kon e di si pel nan no ta ba ta yuna na e mo men to ei.5:37 biña nobo E biña ku ainda ta den pro se so di fer men­ta shon lo sker un saku di kueru bieu.5:39 E afir ma shon kòr ti ku akí di Hesus, ku no ta apa re sé den e otro evan ge lio nan, ta mus tra kon di fí sil ta pa ban do ná kus tum ber bieu i asep tá kus tum ber nobo. Esnan kus tum­brá ku si ñan sa i tra di shon nan di nan re li gion, den e kaso akí esun hudiu, lo no asep tá e men sa he di Hesus to kan te reino di Dios fá sil men te.6:1 Su di si pel nan ta ba ta piki ta pu shi di trigo E di si pel­nan no ta ba ta hòrta ya ku Lei di Moi ses ta ba ta pèr mi tí pa piki ta pu shi di trigo pa kome, maske esa ki nan ta per te ne sé na ku nu ku di otro hende. E fa ri seo nan a pro tes tá komo ku nan ta kom pron dé ku bo no por hasi algu asina riba sabat.6:2 loke no ta pèr mi tí riba dia di sabat E ko se cha di trigo (Eks 24: 21).6:4 kas di Señor Den tempu di David esei ta ba ta e tènt di en kuen tro (Eks 36:8­38).

7 Tin ma nus kri to ku ta añadí: i tur dos ta keda kon ser vá.

f 5:30 Luk 15:1­2 a 6:1 Deu 23:25 b 6:3 1Sam 21:1­6

Ta baha e hòm ber lam dor di dak

1439 LUKAS 5–6

Tempu di yuna òf tempu di fies ta?(Mateo 9:14-17; Marko 2:18-22)

33 Awor e hen de nan a bisa Hesus: ‘Di si pel nan di Huan ta yuna i resa hopi, i esnan di e fa ri seo nan tambe, ma bo di si pel nan ta kome i bebe so.’ 34 Hesus a ros pon dé: ‘Akaso bo por laga amigu di brùi de hòm yuna du ran te fies ta di ka sa men tu, mién tras brùi de­hòm ta huntu ku nan? 35 Pero ta yega un tempu ku lo kita e brùi de hòm for di nan, anto e ora ei nan lo yuna.’

36 Hesus a sigui ku un kom pa ra shon: ‘No sa sker pida di un paña nobo pa lapi un bistí bieu. Pa so bra e ora ei e paña nobo ta sker i ta re sul tá ku e paña bieu no ta pas ku e lapi. 37 Tam po ko no sa basha biña nobo den saku di biña bieu. Pa so bra e biña nobo lo sker e sa ku nan habri i e ora ei e biña lo basha abou i e sa ku nan lo bai pèrdí. 38 Mes ter basha biña nobo den saku nobo. 7 39 Niun hende ku bebe biña bieu no ta haña gana di bebe biña nobo. E ta bisa: “E biña bieu akí ta dushi!” ’

Hesus i sabat(Mateo 12:1-8; Marko 2:23-28)

6 1 Riba un dia di sabat Hesus ta ba ta kana dor di e ku nu ku nan di trigo. Su di si pel nan ta ba ta piki

ta pu shi di trigo, frega den nan plan ta di man pa kita bagas i nan ta ba ta kome e pi pi ta nan. a 2 Algun fa­ri seo a bisa: ‘Pa ki ko boso ta hasi loke no ta pèr mi tí riba dia di sabat?’ 3 Hesus a kon tes tá nan: ‘Boso no a lesa loke David a hasi b ora e ku su kom pa ñe ro nan ta ba tin ham ber? 4 El a dren ta kas di Señor kohe e

ba bu ká; nan a glo ri fi ká Dios i bisa yen di miedu: ‘Awe nos a mira algu ma ra vio so!’

Hesus ta yama Levi(Mateo 9:9-13; Marko 2:13-17)

27 Des pues ku Hesus a sali bai, El a mira un ko bra­dó di be las ting, yamá Levi, sintá na e lugá di kobra be las ting. El a bis’é: ‘Sigui Mi.’ 28 Levi a lanta, ban­do ná tur kos i si guiÉ.

29 Des pues Levi a tene un ko me men tu gran di pa Hesus na su kas. Hopi ko bra dó di be las ting i otro hende ta ba ta sintá na mesa huntu ku nan. 30 E fa­ri seo nan i e dòk tor nan di lei di nan grupo a bai mur mu rá serka su di si pel nan i bisa: ‘Pa ki ko boso ta kome i bebe huntu ku hende ku no ta kum pli ku lei i ku ko bra dó di be las ting?’ f 31 Hesus a kon tes tá nan: ‘Hende bon di salú no mes ter di dòk ter, hende malu sí. 32 Mi no a bini pa yama hustu ma pa yama pe ka­dó pa nan kom ber tí.’

Page 17: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

6:4 e pan kon sa grá Komo un ofren da na Dios ta ba tin dies dos pan poné riba e mesa di oro puru den e Lugá santu (Heb 9:2). So la men te e sa ser do te nan por a kome e pan nan ku ta ba ta kon sa grá (Lev 24:5­9).6:11 kiko nan lo por a hasi ku Hesus Nan no ta bisa di­rek ta men te ku nan ker a mata Hesus (Mar 3:6). E promé per­so na den Lukas ku ta papia to kan te morto di Hesus ta Hesus mes (Luk 9:22, 44).6:12 Hen ter ano chi El a pasa den ora shon Wak Luk 5:16, n.6:15 Simon, yamá e Ze lo so Simon ta ba ta per te ne sé ainda òf a per te ne sé na e grupo di Ze lo so nan. Nan ta ba ta dis pues to pa usa arma pa eks pul sá e ro ma no nan.6:16 Hudas, yu di Ha ko bo Echo 1:13. Na Mat 10:3 i Mar 3:18 e ta apa re sé komo Tadeo.6:17 hende… Sidon i Tiro Siu dat nan na kosta di Laman Me di te rá neo, pafó di e pais Is rael. Esaki ta un señal mas ku lo anun siá e men sa he di e evan ge lio na pa ga no nan tambe (Luk 2:31­32; 3:6; 4:25­27; 24:47; Echo 1:8), ma ne ra ta so so dé en ber dat den e buki Echo nan di Apòs tel nan.6:19 forsa E poder di Dios (wak Luk 5:17, n.; 8:46).

6:20 i bisa Aki ta ku min sá (i ta ter mi ná na v. 49) e asina yamá ‘pre di ka shi riba vèlt’. Kom pa rá ku e pre di ka shi riba seru (Mat 5–7) ku tin 107 ver sí ku lo, e pre di ka shi akí pro­nun siá riba un vèlt, tin 30 ver sí ku lo. Algun si ñan sa ku tin den e pre di ka shi riba seru den Mateo ta bini bèk den otro pa sa shi nan di Lukas (Luk 11:1­13, 33­36; 12:22­34; 13:22­27; 14:34­35). E pre di ka shi ei ta di ri gí na esnan ku a tende Hesus (v. 18). Ta so la men te esnan ku a ri si bí sal­ba shon di Hesus por pone den prák ti ka loke E ta pidi (v. 27­42). Lukas ta laga afó e ele men to nan tí pi ko hudiu, ku no ta toka su le sa dó nan no hudiu, ma ne ra den Mat 5:17­38 i 6:1­6, 16­18. Wak Mat 5:3, n.6:20 Felis boso ku ta E fe li si dat akí ta per te ne sé na e si­gui dó nan di Mesias.6:20 pober Den Mat 5:3 Hesus ta papia di e spi ri tu di po bre sa òf di hu mil dat. Aki E ta papia di esnan ku ta ma­te rial men te pober, ku sa mihó ku tur hende, ku nan tin mes ter di yu dan sa di Dios.6:21 boso ku tin ham ber Mat 5:6 ta papia to kan te ham­ber i set pa hasi bo lun tat di Dios.

8 Ze lo so Ta pro ba ble men te nòm ber pa un at ver sa rio di e go bièr nu ro ma no ku ta ba ta okupá Pa les ti na. Den e aña nan djis promé ku e re bel dia ku a kousa kaida di He ru sa lèm, e Ze lo so nan a ku min sá mus tra nan opo si shon na un forma or ga ni sá.

c 6:4 Lev 24:9 d 6:3-4 1Sam 21:1­6 e 6:14 Mat 16:17­18; Huan 1:42

LUKAS 6 1440

dies dos ku El a yama 'apòs tel’. 14 E dies dosnan ta ba­ta: Simon, ku El a yama Pedro e, i su ruman An dreas; Ha ko bo i Huan; Fi li po i Bar to lo meo; 15 Mateo i Tomas, Ha ko bo, yu di Alfeo, i Simon, yamá e Ze lo­so; 8 16 Hudas, yu di Ha ko bo i Hudas Is ka riot, esun ku des pues lo trai sho ná Hesus.

Hesus ta siña e mul ti tut i kura e en fer mo nan(Mateo 4:23-25)

17 Hesus a baha for di seru bai un poko mas abou, na un lugá plat ka min da ta ba tin un grupo gran di di di si pel. Ei ta ba tin tambe un mul ti tut gran di di hende for di hen ter re gion di Hudea, He ru sa lèm, i di e siu dat nan di kosta, Sidon i Tiro. 18 E hen de­nan a bini pa tende Hesus papia i pa lag’É kura nan di nan en fer me dat. Esnan tor men tá pa mal spi ri tu, tambe ta ba ta kura. 19 Tur hende ta ba ta buska moda di mishi kunÉ, pa so bra ta ba tin un forsa ta sali for di djE i E ta ba ta kura tur hende.

Pre di ka shi riba vèlt(Mateo 5:1-12)

20 Anto Hesus a fiha su bista riba su di si pel nan i bisa: ‘Felis boso ku ta pober; reino di Dios ta pa boso. 21 Felis boso ku tin ham ber awor akí; boso ba ri ka lo ta yená. Felis boso ku ta yora awor akí; boso lo hari.

pan kon sa grá ku sa ser do te so mag kome i kome di dje. c El a duna su kom pa ñe ro nan tambe di e pan ei.’ d 5 Hesus a sigui bisa nan: ‘Yu di hende tin ou to­ri dat riba sabat.’

Hesus ta kura hende riba dia di sabat(Mateo 12:9-14; Marko 3:1-6)

6 Riba un otro dia di sabat, Hesus a bai snoa i siña e hen de nan. Den snoa ta ba tin un hòm ber ku su man dre chi man ka ron. 7 E fa ri seo nan i e dòk tor nan di lei ta ba ta blo wak Hesus pa mira si E ta kura un hende riba dia di sabat, pa haña algu pa akus’É di dje. 8 Hesus, ku ta ba ta sa kiko nan ta ba ta pensa, a bisa e hòm ber: ‘Lanta bai para mei mei.’ I e hòm ber a lanta bai para aya.

9 Hesus a bisa e hen de nan: ‘Mi ke pun tra boso: kiko ta pèr mi tí riba dia di sabat? Hasi bon òf hasi malu? Salba bida di un hende òf akaso mata un hende?’ 10 Hesus a drei wak nan tur i bisa e hòm ber: ‘Rèk bo man.’ E hòm ber a rèk su man i su man a bira bon atro be. 11 E hen de nan a bira fu rio so i ku min sá dis ku tí kiko nan lo por a hasi ku Hesus.

Hesus ta skohe dies dos di si pel komo apòs tel

(Mateo 10:1-4; Marko 3:13-19)12 Un bia den e tempu ei, Hesus a subi seru pa resa.

Hen ter ano chi El a pasa den ora shon na Dios. 13 Ora ku di dia a habri, El a yama su di si pel nan i skohe

Page 18: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

6:23 No ta asin'ei mes nan an te pa sa do nan a trata e pro fe ta nan Nan ta ba ta per si guí e pro fe ta nan mashá hopi (2Kron 36:16; Echo 7:52; Heb 11:32­38). Desde e per se ku­shon di An tío ko IV na 167 pK (2Mak 6–7) hu dais mo a en fa ti­sá hopi bia e per se ku shon nan di pro fe ta nan i nan mar tirio. Hesus tambe ta men sho ná hopi bia e mar tirio di pro fe ta nan (Luk 11:47­51; 13:33­34)6:24 Ma ai di boso Ta sigui kua ter de kla ra shon, pa ra le lo na e kua ter biena ven tu ran sa nan, ku ta mus tra riba un pro me sa, pero tambe riba un ek si gen sia. Nan no ta ni mal di sho ná ni kon de ná, sino nan ta keho i me na sa: un ya ma men tu fuer te pa kom ber shon (10:13; 11:42­52; 17:1; 21:23; 22:22).6:24 riku Hen de nan riku i pober ta apa re sé hopi bia den Lukas (Luk 1:51­53: 4:18­19; 11:41; 12:13­21; 16:18­31; 18:18­27; 19:8).6:26 pro fe ta nan falsu Per so na nan ku ta ba ta gaña ku nan men sa he ta bini di Dios.6:28 resa pa esnan ku mal tra tá boso Pablo ta bisa algu si mi lar na Rom 12:14.

6:31 ma ne ra bo ke pa nan trata bo Wak Mat 7:12, n.6:32 Pe ka dó nan Wak Luk 5:30, n.6:35 di Al tí si mo Wak Luk 1:32, n.6:36 mi ze ri kor dio so Mién tras Mat 5:48 ta usa e ter mi no­lo gia di lei hudiu ‘per fek to’, Lukas ta de fi ní Dios komo mi ze ri­kor dio so (yen di kom pa shon). Esaki ta un eks pres hon tra di­sho nal den TB (Eks 34:6; Deu 4:31; Sal 78:38; 86:15) i e ta kisas e pa la bra ori gi nal di Hesus. E ta re fle há bon kla e idea klave di hen ter e sek shon di v. 36­42.

txt 6:40 Un di si pel no ta riba su maes tro Niun si gui dó di Hesus mes ter pensa ku e por ta mas im por tan te ku e Maes­tro. Esei ta ni fi ká tambe ku e ko mu ni dat di e di si pel nan no mag di asep tá niun lider ku ke ta mas ku Hesus, spe sial men­te si el a stòp di stima su pró hi mo i ene mi gu nan, loke ta kon tra li na loke Hesus a siña (Luk 6:27­36) i prak ti ká.6:41 ruman E ruman ta e per so na, hòm ber òf muhé, ku tambe ta sigui Kristu.

f 6:22 1Ped 4:14 g 6:23 2Kron 36:16; Echo 7:52 h 6:31 Tob 4:15; Mat 7:12 i 6:35 Sir 4:10 j 6:39 Mat 15:14 k 6:40 Mat 10:24­25; Huan 13:16; 15:20

1441 LUKAS 6

sé? Pe ka dó nan ta hasi mes kos! 34 Anto si boso ta fia sèn na hende ku por paga bèk so, ki danki boso me re sé? Pe ka dó nan tambe ta fia otro pe ka dó pa nan haña bèk loke nan duna komo fian sa. 35 Al kon tra rio! Stima boso ene mi gu nan, hasi bon i fia sin spera nada bèk. E ora ei lo tin un bon re kom­pen sa pa boso: boso lo ta yu di Al tí si mo. Pa so bra E ta bon pa hende in gra to i mal ba do tambe. i 36 Sea mi ze ri kor dio so, ma ne ra boso Tata ta mi ze ri kor­dio so.

Si ñan sa to kan te hus ga men tu(Mateo 7:1-5)

37 No husga i Dios lo no husga boso; no kon de ná i Dios lo no kon de ná boso. Por do ná i Dios lo por­do ná boso. 38 Duna i Dios lo duna boso; un bon midí, bon primí, bon sa ku dí, ku ta basha over, lo kai den boso sko chi. Pa so bra ku e midí ku boso midi otro hende, ku e mesun midí ei Dios lo midi boso.’

39 Tambe Hesus a duna nan un kom pa ra shon: ‘Un siegu por guia un otro siegu? N’ ta tur dos ta kai huntu den bu ra ku e ora ei? j 40 Un di si pel no ta riba su maes tro, k ma un di si pel bon in struí lo bira ma ne ra su maes tro. 41 Di kon bo ta wak e splen ter den wowo di bo ruman i e balki den bo mes wowo sí bo no ta ri pa rá? 42 Kon bo por bisa bo ruman: “Ruman, laga mi saka e splen ter for di bo wowo”, mién tras bo mes no ta mira e balki den bo wowo? Hi pó kri ta, saka e balki for di bo mes wowo promé, anto e ora ei bo por mira bon pa saka e splen ter for di wowo di bo ruman.

22 Felis boso ta ora hende odia boso, re cha sá boso, zun dra i papia malu di boso, pa mo ti bu di e Yu di hende. f 23 Ora e kos nan akí pasa, bula di le­gria; den shelu tin un re kom pen sa gran di pa boso. No ta asin’ei mes nan an te pa sa do nan a trata e pro­fe ta nan? g

24 Ma ai di boso, boso ku ta riku, ya boso a haña boso kon sue lo! 25 Ai di boso ku ta kana ku ba ri ka yen, boso lo pasa ham ber! Ai di boso ku awor akí ta hari, boso lo tene rou i yora!

26 Ai di boso, ora tur hende ta papia bon di boso, pa so bra ta asin’ei mes nan an te pa sa do nan ta ba ta papia di e pro fe ta nan falsu!’

Si ñan sa to kan te ven gan sa(Mateo 5:38-48; 7:12)

27 Hesus a sigui bisa: ‘Boso ku ta sku cha, Mi ta bisa: Stima boso ene mi gu nan; hasi bon na esnan ku ta odia boso. 28 Ben di sho ná esnan ku mal di­sho ná boso; resa pa esnan ku mal tra tá boso. 29 Si un hende dal bo wanta riba un banda di kara, ofres’é e otro banda tambe. Anto si un hende kita bo bachi fo’i bo, dun’é bo ka mi sa tambe. 30 Duna tur hende ku pidi bo algu, loke nan pidi bo; si un hende kohe un kos di bo, no pi dié le bèk. 31 Trata otro hende ma ne ra bo ke pa nan trata bo. h 32 Si boso stima so la men te hende ku ta stima boso, ki danki boso me re sé? Pe ka dó nan tambe ta stima esnan ku ta stima nan. 33 I si boso hasi bon pa esnan ku ta hasi bon pa boso, ki danki boso me re­

Page 19: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

7:2 ka pi tan Un ofi sial ro ma no ku ta manda riba un grupo di sòldá.7:4 me re sé Aki tin un re pre sen tan te di e pa ga no nan ku, asta den opi nion di hu diu nan, me re sé di ri si bí sal ba shon i per te ne sé na e pue blo nobo di Dios. E ofi sial akí ta pone nos kòrda Kor ne lio, kende mas des pues den Echo 10, ta ba ta e promé pa ga no ku a keda ofi sial men te asep tá komo miem­bro di igle sia (Echo 10).7:5 nos pue blo Ta hu diu nan ta papia ku un otro hudiu, den e kaso akí, Hesus.7:6 a manda algun amigu bis'É Den Lukas e ka pi tan no ta ba ta per so nal men te huntu ku Hesus, ma ne ra sí ta e kaso

den Mat 8:5, pero e ta manda li der nan hudiu i ami gu nan pa papia kunÉ.7:6 mi no ta digno E ka pi tan ta trata Hesus komo su su pe­rior. P'esei e no ta me re sé ku Hesus ta dren ta su kas.7:11 Nain Un stat ku ta keda 10 km na parti zùit ost di Na za rèt.7:13 Señor Pa promé bia Lukas ta usa e tí tu lo akí pa re fe rí na Hesus (Luk 10:1; 11:1, 39; 12:42; 13:15).7:13 su ku ra son a yena ku mi ze ri kòr dia pa e muhé Tambe pa so bra e muhé ta biuda. E muhé ta kai bou di e po ber nan felis (Luk 6:20).7:14 mishi kuné Ora Hesus a mishi ku e kama di morto, el a kore e ries go di keda im pu ru, segun Lei di Moi ses (Num 19:11, 16).7:17 e lu gá nan den bi sin da rio Wak Luk 1:5, n.

l 6:44 Mat 12:33 m 6:45 Mat 12:34

LUKAS 6–7 1442

pue blo i a laga traha un snoa aki pa nos!’ 6 Anto Hesus a bai ku nan. E no ta ba ta muchu leu for di e kas, ora ku e ka pi tan a manda algun amigu bis’É: ‘Señor, no mo les tiá, pa so bra mi no ta digno pa Bo dren ta mi kas. 7 P’esei tam po ko mi no a kon si de rá mi mes digno di bini serka Bo; djis bisa un pa la­bra i mi kriá lo kura. 8 T’asina ku mi tambe ta un hòm ber bou di ou to ri dat di mi su pe rior nan i ami tin sòldá bou di mi. Si mi bisa un di nan: “Bai!”, e ta bai; i un otro mi ta bisa: “Bini!”, anto e ta bini tambe. Mi ta bisa mi kriá: “Hasi tal i tal kos!”, i e ta hasié tambe.’ 9 Ora Hesus a tende esaki, El a keda asom brá pa loke e hòm ber a bisa i El a bira wak e mul ti tut ku ta ba ta si guiÉ i bisa: ‘Mi ta bisa boso: ni na Is rael mi no a haña un fe gran di asina.’ 10 Ora ku esnan ku a bin trese e ros pon di a bai kas bèk, nan a haña e kriá bon di salú.

Hesus ta lanta yu di e biuda di Nain for di morto

11 Djis des pues Hesus a bai un siu dat yamá Nain, i su di si pel nan a kom pañ’É huntu ku un gran mul­ti tut. 12 Nèt ora El a yega na porta di siu dat, nan ta ba ta karga un morto hiba san ta na; e morto ta­ba ta úniko yu di su mama biuda. Un grupo gran­di di hende di e siu dat ta ba ta kom pa ñá e mama. 13 Ora Señor a mir’é, su ku ra son a yena ku mi ze­ri kòr dia pa e muhé i El a bis’é: ‘No yora!’ 14 Anto Hesus a hala serka e kama di morto i mishi kuné; e kar ga dó nan di morto a stòp. E ora ei Hesus a bisa: ‘Hóben, Ami ta bisa bo: lanta riba!’ 15 E morto a lanta sinta règt i a ku min sá papia. Hesus a en treg’é na su mama. 16 Miedu a po de rá di tur hende i nan a glo ri fi ká Dios bi san do: ‘Un pro fe ta gran di a lanta mei mei di nos!’ i: ‘Dios a sòru pa su pue blo!’ 17 E no ti sia akí to kan te Hesus a plama rònt Hudea i e lu gá nan den bi sin da rio.

Bo ta ko no sé un palu na su fruta(Mateo 7:17-20; 12:34-35)

43 Un bon palu no ta pari mal fruta i un mal palu no ta pari bon fruta. 44 Bo ta re ko no sé kada palu na su mes fruta. l No por piki figo for di un mata di sum pi ña ni ko se chá drùif for di ka du shi. 45 Un bon hende ta saka kos bon for di man ga si na di su ku­ra son; un mal hende ta saka kos malu for di man­ga si na di su ku ra son. Pa so bra boka ta papia loke ku ra son ta yená kuné. m

Dos tipo di fun de shi(Mateo 7:24-27)

46 Pa ki ko boso ta grita: “Señor, Señor,” sin hasi loke Mi bisa? 47 Laga Mi mus tra boso ken un hende ku bini serka Mi, sku cha Mi i hasi loke Mi bisa, parse. 48 E parse e hende ku pa traha kas a koba un bu ra ku hundu i a basha e fun de shi riba ba ran ka. Ora riu nan a subi tera i e ko rien te di awa a suta kon tra di e kas, e no por a sa ku dí e kas, pa so bra e kas ta ba ta bon trahá. 49 Ma ken ku sku cha so sin hasi, ta ma ne ra e hende ku a traha kas sin koba fun de shi promé. Riu a suta kon tra e kas i e kas a basha aden; su des truk shon ta ba ta in men so!’

Hesus ta kura kriá di un ka pi tan ro ma no

(Mateo 8:5-13; Huan 4:43-54)

7 1 Ora Hesus a kaba di bisa tur e kos nan akí pa e hen de nan tende, El a dren ta Ka fár nao. 2 Un

ka pi tan ro ma no ta ba tin un kriá ku e ta ba ta apre­siá mashá; e kriá ta ba ta malu serka di muri. 3 Ora e ka pi tan a tende di Hesus, el a manda algun an­sia no hudiu pidi Hesus bin kura su kriá. 4 Nan a bini serka Hesus i a rog’É se ria men te; nan a bis’É: ‘E hòm ber ei me re sé bo yu dan sa; 5 e ta stima nos

Page 20: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

7:19 esun ku mes ter bini Mihó bisá, e Mesias ku Dios a pri min tí. Loke Hesus ta ba ta hasi no ta ba ta kua dra ku loke Huan Bou tis ta a bisa to kan te loke Mesias a bin pa hasi (Luk 3:16­17).7:21-22 Hesus ta ba ta kura hopi hende di nan en fer­me dat… El a kon tes tá… asin'akí Hesus ta ros pon dé ku pa la bra i ku echo. Loke El a hasi ta kum pli ku e pro gra ma anun siá den Luk 4:17­21 i tambe ku loke pro fe ta Isaías a bisa to kan te tem pu nan me siá ni ko (Isa 29:18­21) i mi shon di Sir­bi dó di Dios (Isa 61:1).7:22 le pro so Wak Luk 4:27, n.7:24 de sier to Wak Luk 1:80, n.7:27 mi men sa he ro Huan Bou tis ta ta pro fe ta pero, tambe e ta mas ku pro fe ta. E ta e men sa he ro ku Dios a manda pa pre pa rá e ka min da di Mesias, kum plien do asina ku e pro­fes ia di Mal 3:1.7:29 e ko bra dó nan di be las ting Mat 21:31­32; wak Luk 3:12, n.7:33 no ta ba ta kome pan òf bebe biña Wak Luk 1:15, n.txt 7:33 e ta poseé pa de mo ño Aki, mes kos ku na Huan 10:20, esaki ta ni fi ká: ‘E ta loko’.

7:34 amigu di ko bra dó di be las ting i di hende ku no ta kum pli ku lei Wak Luk 5:30, n.7:36 Un sier to fa ri seo a kom bi dá Hesus bin kome serka dje Dos bia mas Lukas ta skibi ku un fa ri seo ta kom bi dá Hesus bin kome (11:37; 14:1). E epi so dio akí ta Lukas so ko no sé. No mes ter iden ti fik'é ku e hun ta men tu na Be ta nia (Mat 26:6­13), ounke Lukas lo por a usa algun de ta ye for di dje. Den pa sa do a iden ti fi ká e muhé for di Luk 7, ku ta ba ta biba den piká, ku Maria di Be ta nia, ruman di Marta (komp. Huan 11:1; 12:2) òf ku Maria Mag da le na (8:2), ma esei no ta ko rek to.7:36 a kai sinta na mesa Den e tempu ei, spe sial men te du ran te un dia di fies ta, ora e hen de nan ta ba ta kome nan ta ba ta sinta abou, ku un èle bog ilèn riba ku sin chi i nan pia­nan irèk (v. 38). Nan ta ba ta sirbi e ku min da riba me sa nan plat. Du ran te un ko me men tu asina ta ba ta komun pa dis ku tí riba sier to asun tu. E por ta nan di kas ta keda habrí i ta ba ta po si bel i asta usual ku hende stra ño por a tende e dis ku­shon i asta par ti si pá.7:37 muhé ku ta ba ta biba den piká Pro ba ble men te, un pros ti tuta.

9 Señor Otro ma nus kri to tin: Hesus. 10 Huan Otro ma nus kri to tin: Huan, e pro fe ta,. a 7:22 Isa 35:5­6 b 7:22 Isa 61:1 c 7:27 Mal 3:1 d 7:29-30 Mat 21:32; Luk 3:12

1443 LUKAS 7

28 Mi ta si gu rá boso: di tur hende ku a nase riba mundu, no tin niun mas altu ku Huan, 10 ma tòg esun ku ta di ménos im por tan sia den reino di Dios, ta mas kuné. 29 Hen ter e mul ti tut i tur e ko bra dó­nan di be las ting a tende di Huan i a re ko no sé ku Huan a ba ti sá nan segun Dios su bo lun tat. 30 Ma e fa ri seo i eks per to nan di lei a re cha sá Dios su pro pó­si to pa nan i a nenga di laga Huan ba ti sá nan.’ d

31 Hesus a sigui: ‘Awor ta ku kiko lo Mi por kom­pa rá e hen de nan di e ge ne ra shon akí? Ma ne ra ken nan ta? 32 Nan ta ma ne ra mucha ku ta sinta riba plen chi. Nan ta yama otro mucha i bisa nan: “Nos a toka kan ti ka kon ten tu riba flùit ma boso no a balia; nos a kanta kan ti ka di en tie ro, ma boso no a yora.”

33 Pa so bra Huan a bini i no ta ba ta kome pan òf bebe biña i boso a laga sa ku e ta poseé pa de mo ño. 34 Yu di hende sí a bini ta kome i bebe i boso a laga sa: “Mira un hòm ber golos i bu ra ché ei, amigu di ko bra dó di be las ting i di hende ku no ta kum pli ku lei.” 35 Ma sa­bi du ria di Dios ta proba su mes den tur ku asept’é.’

Hesus ta por do ná un muhé di bida na kas di e fa ri seo Simon

36 Un sier to fa ri seo a kom bi dá Hesus bin kome serka dje. Hesus a bai kas di e fa ri seo i a kai sinta na mesa. 37 Awor ta ba tin un muhé ku ta ba ta biba den piká den e siu dat ei; ora el a haña sa ku Hesus ta ba ta den e kas ei, el a trese un bu ti shi ku per fu me aden.

Hesus i Huan Bou tis ta(Mateo 11:2-19)

18 Ora e di si pel nan di Huan Bou tis ta a kont’é to­kan te tur e kos nan ku a pasa akí, el a yama dos di su di si pel nan 19 i manda nan bai serka Señor 9 pa pun tra: ‘Ta Abo ta esun ku mes ter bini òf nos mes­ter sigui spera un otro?’ 20 Ora e hòm ber nan a yega serka Hesus, nan a bis’É: ‘Huan Bou tis ta a manda nos pun tra Bo: “Ta Abo ta esun ku mes ter bini òf nos mes ter sigui spera un otro?” ’ 21 Na e mo men to ei Hesus ta ba ta kura hopi hende di nan en fer me­dat i su fri men tu i hende poseé, i E ta ba ta duna hopi siegu bista. 22 El a kon tes tá e di si pel nan di Huan asin’akí: ‘Bai konta Huan loke boso a tende i mira: siegu ta mira, hende lam ta kana, le pro so ta kura, surdu ta tende, a morto ta lanta i e bon no ti sia ta pre di ká na hende pober. b 23 Felis ta esun ku no ta sin tié ofen dí dor di Mi.’

24 Ora e di si pel nan di Huan a bai, Hesus a ku­min sá papia ku e mul ti tut to kan te Huan; El a bisa nan: ‘Ken boso a bai mira den de sier to? Un pida kaña sa ku dí dor di bien tu? 25 Ma si boso bisa Mi “nò”, ken boso a bai mira antó? Un hòm ber bistí na paña fini di luho? Mira, hende ku ta bisti asin’ei i ta biba den luho, ta den pa la sio bo ta haña nan. 26 Ma ken boso a bai mira antó? Un pro fe ta? Mi ta bisa boso: En ber dat ta un pro fe ta i asta mas ku un pro­fe ta! 27 Ta di e hòm ber ei Dios ta bisa den Skri tu ra: Mira, Mi ta manda mi men sa he ro Bo di lan ti pa e pre pa rá ka min da pa Bo. c

Page 21: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

7:41 mo ne da di plata E mo ne da di plata akí ta ba ta e sa la­rio di un ku nu ke ro pa un dia di tra bou (Mat 20:2).7:46 Abo no a per fu má mi kabes ku zeta E doño di kas sa pone zeta per fu má riba kabes di e bi shi tan te pa kita stòf i kuida su ka bei nan ku a seka dor di solo.8:2 algun muhé Ade mas di e mu hé nan men sho ná aki, di fe ren te hende muhé ta ba ta kom pa ñá Hesus den su mi­nis te rio i nan ta ba ta sòru p'E i e apòs tel nan. (Mat 27:55­56; Mar 15:40­41; Luk 23:40).txt 8:2 Mag da le na Esei ta ni fi ká ‘di Mag da la’, un stat situá na kosta wèst di Lago di Ga li lea.8:2 for di kende shete de mo ño a sali Ta sigur ku ta Hesus a eks pul sá nan. Un hende por ta ba ta poseé pa vá rios de mo ño (Luk 8:27, 30; 11:26). Ta un in di ka shon ku sa ta nas tin poder total riba esun poseé (e sifra ‘shete’ ta in di ká ple­ni tut, esta kom ple to). Lukas no ta bisa si ta trata di ma le sa

òf di po ses hon; ménos ainda, si Maria Mag da le na ta ba ta e pe ka dó di 7:36­50, ma ne ra a pensa ántes.8:4 a konta nan e si guien te pa rá bola E pa rá bola di e sem bra dó ta duna e si guien te lès: maske hopi simia no ta duna fruta i hopi mata no ta krese, e poko si mia nan ku ta kai den bon tera ta pro du sí un gran ko se cha. Ku otro pa la bra e tera ta sim bo li sá e di fe ren te ma ne ra di sku cha (i prak ti ká) e pa la bra i ta de pen dé di e in ten si dat di sku cha, si tin poko òf hopi fruta (mira v. 8).8:5 bai sem bra Trigo òf se ba da.8:5 ka min da E sem bra dó ta ba ta kana riba e ka min da ku ta krusa den ku nu ku i e ta ba ta stroi e si mia nan ku su man.8:6 mei mei di ba ran ka E kapa di tera riba e ba ran ka­nan ta ba ta hopi de le gá di ma ne ra ku e ma ta nan no por saka rais.

11 Na oka shon spe sial, hu diu nan ta ba tin e kus tum ber di drumi pia abou riba sofá. Ta di e forma ei, e muhé por a aser ká Hesus di parti pa tras i laba su pia. 12 Hesus i su di si pel nan Otro ma nus kri to tin: Hesus.

e 7:37-38 Mat 26:7; Mar 14:3; Huan 12:3 f 7:49 Luk 5:21 g 7:50 Luk 8:48; 17:19; 18:42 a 8:2-3 Mat 27:55­56; Mar 15:40­41; Luk 23:49

LUKAS 7–8 1444

Algun muhé ku ta ba ta sigui Hesus

8 1 Djis des pues Hesus a pasa dor di siu dat i pue­blo pa pre di ká i anun siá e bon no ti sia to kan­

te reino di Dios. E dies dos di si pel nan ta ba ta bai huntu kunÉ 2 i tambe algun muhé ku El a li be rá di mal spi ri tu i ku El a kura. Ta ba ta Maria, tambe yamá Mag da le na, for di kende shete de mo ño a sali, 3 Huana, kasá di Kuzas, un am te nar altu di He­ró des, Su sa na i hopi otro muhé mas. Nan ta ba ta usa nan mes re kur so nan pa man ten shon di Hesus i su di si pel nan. 12, a

Pa rá bola di e sem bra dó(Mateo 13:1-9; Marko 4:1-9)

4 Mul ti tut gran di ta ba ta bini huntu i for di tur e siu dat nan hende ta ba ta yega. E ora ei Hesus a konta nan e si guien te pa rá bola: 5 ‘Un sem bra dó a sali bai sem bra. Ora e ta ba ta sem bra, un parti di e simia a kai riba ka min da i nan a trap’é. Tambe para a pasa kome e si mia nan. 6 Un otro parti a kai mei mei di ba­ran ka i ora e si mia nan a spreit, nan a seka pa falta di hu me dat. 7 Un otro parti di e simia a kai mei mei di sum pi ña. Sum pi ña a krese pareu ku e simia i a stek e. 8 Ma un otro parti di e simia a kai den bon tera. El a krese duna shen be mas tantu fruta ku loke a sem­bra.’ Hesus a ter mi ná ku e gritu: ‘Esun ku tin orea, tende!’

Pa ki ko Hesus ta usa pa rá bola(Mateo 13:10-17; Marko 4:10-12)

9 E di si pel nan a pun tra Hesus kiko e pa rá bola ta ni fi ká. 10 El a kon tes tá: ‘Boso sí a haña kom pron­

38 E muhé a keda pará pa tras, na banda di Hesus su pia; el a ku min sá yora i su awa di wowo a muha Hesus su pia. 11 E ora ei e muhé a seka Hesus su pia ku su kabei, sun chi nan i hunta nan ku e per fu me. e 39 E fa ri seo ku a kom bi dá Hesus i a mira loke a so so dé a pensa den su mes: ‘Si e hòm ber akí ta ba ta un pro fe ta, lo e ta ba ta sa ta ken i ki sorto di muhé ta mishi kuné; ta un pe ka dó esei!’

40 Hesus a bis’é: ‘Simon, Mi tin un kos di bisa bo.’ Simon a ros pon dé: ‘Papia numa, maes tro.’ 41 ‘Dos hende ta ba tin un fian sa serka un fiadó di plaka. Un ta ba ta debe 500 mo ne da di plata, e otro ta ba ta debe sin kuen ta. 42 Pa so bra niun di nan dos no por a pag’é su plaka bèk, el a kan se lá nan debe. Awor kua di nan dos lo stim’é mas tantu?’ 43 Simon a kon­tes tá: ‘Mi ta su po né ku lo ta esun ku a haña mas tantu debe kan se lá.’ E ora ei Hesus a bis’é: ‘Ko rek­to!’ 44 Anto El a drei wak e muhé i bisa Simon: ‘Bo ta mira e se ño ra akí? Mi a bini bo kas, ma bo no a duna Mi awa pa mi pia, ma e sí a laba mi pia ku su awa di wowo i a seka nan ku su kabei. 45 Bo no a duna Mi un sun chi di ku min da men tu; for di ora el a bini, e no a stòp di sun chi mi pia. 46 Abo no a per fu má mi kabes ku zeta; ma e sí a hunta mi pia ku per fu me. 47 P’esei laga Mi bisa bo: el a haña por do n di piká; p’esei e ta de mos trá hopi amor asin’ei. Esun ku haña por do n di tiki piká, ta stima poko.’ 48 Des pues Hesus a bisa e muhé: ‘Bo pi ká nan ta por do ná.’ 49 E hen de nan ku ta ba ta sintá na mesa a ku min sá pensa den nan mes: ‘Ta ken e hòm ber akí ta, ku asta piká e ta por do ná?’ f 50 Ma Hesus a sigui bisa e muhé: ‘Bo fe den Mi a salba bo g, bai na pas.’

Page 22: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

8:10 se kre to nan di reino di Dios Wak Mat 13:11, n.8:10 maske nan wak, nan no mira nada Hesus ta sita Isa 6:9 (segun Sep tua gin ta) pa siña ku su di si pel nan ko no sé e se kre to nan di reino di Dios. Di otro banda, pa esnan ku no ta dis pues to pa tende i siña, e pa rá bo la nan ta sirbi so la men­te pa skon de e se kre to nan ei.8:11 Ata ni fi ka shon dje pa rá bola E spli ka shon ta papia to kan te di e reak shon di esnan ku ta sku cha e men sa he di reino di Dios i nan ta pone én fa sis riba e res pon sa bi li dat ku ta bai kom pa ñá ku e pri vi le gio di tende e men sa he akí.8:11 pa la bra di Dios Wak Luk 5:1, n.8:18 esun ku tin kaba, lo haña mas tantu ainda E si­ñan sa akí den Hesus ta bini bèk tambe den Luk 19:26 i Mat 13:12; 25:29, pero den kon tek sto di fe ren te.

8:21 esnan ku sku cha pa la bra di Dios i kum pli kuné E his to ria akí di mama i ru man nan di Hesus (Luk 8:19­21) ta ligá ku e tema di Luk 8:1­18, ku otro pa la bra e ta re la sho ná ku e men sa he di Dios (Luk 8:1, 11) i kon mes ter skuch'é i pon'é den prák ti ka (Luk 6:47­49; 8:8, 10, 12­15; 11:28).8:22 otro banda di lago Ku otro pa la bra, e banda ost di e lago (Luk 8:26).8:24 papia se ve ra men te Ta trata di e mesun verbo ku ta usa ora di saka mal spi ri tu (Luk 4:35) i ora di sa na shon di e sue gra di Simon (Luk 4:39). Loke Dios a hasi den TB (Sal 65:7; 89:9; 107:23­30), awor Hesus tambe ta hasi: E ta kon tro lá for­sa nan di na tu ra le sa.8:28 Dios Al tí si mo Wak Luk 1:32, n.8:28 Abo Hesus, Yu di Dios Al tí si mo Wak Luk 4:34, n.

b 8:10 Isa 6:9­10 c 8:16 Mat 5:15; Luk 11:33 d 8:17 Mar 4:22 e 8:17 Mat 10:26; Luk 12:2 f 8:18 Mat 25:29; Luk 19:26

1445 LUKAS 8

Mama i e ru man nan di Hesus(Mateo 12:46-50; Marko 3:31-35)

19 Mama i ru man nan di Hesus a bini serka djE, ma nan no por a yega serka djE pa mo ti bu di e mul­ti tut. 20 Hende a bisa Hesus: ‘Bo mama i bo ru man­nan ta pará pafó, i nan tin gana di mira Bo.’ 21 Hesus a kon tes tá nan: ‘Mi mama i mi ru man nan ta esnan ku sku cha pa la bra di Dios i kum pli kuné.’

Hesus ta kalma tem pes tat(Mateo 8:23-27; Marko 4:35-41)

22 Un dia Hesus a dren ta boto huntu ku su di si pel­nan i bisa nan: ‘Laga nos krusa bai otro banda di lago.’ Nan a sali bai den e boto. 23 Segun nan ta ba ta na be gá, Hesus a pega soño. A lanta un bien tu fuer te riba e lago, e boto a ku min sá yena ku awa i nan ta ba ta kore pe li­ger. 24 E di si pel nan a bai serka Hesus, lant’É fo’i soño i bisa: ‘Maes tro, Maes tro! Nos ta bai muri!’ El a spièr ta i a papia se ve ra men te ku bien tu i ku e ola nan. I nan tur dos a kalma. 25 El a bisa e di si pel nan: ‘Unda boso fe a keda?’ E di si pel nan a keda span tá i ba bu ká: un ta ba ta pun tra otro: ‘Ma ta ken e hòm ber akí ta antó, ku E ta duna bien tu i laman òrdu i nan ta obe de s’É?’

Hesus i e hòm ber di Ge ra sa poseé(Mateo 8:28-34; Marko 5:1-20)

26 Hesus i su di si pel nan a na be gá bai te ri to rio di Ge ra sa, ku ta keda en fren te di Ga li lea na otro banda di e lago. 27 Ora Hesus a subi tera, un hòm ber di e siu dat, ku ta ba ta poseé pa de mo ño, a bin top’É. Pa basta tempu kaba e hòm ber no ta ba ta bisti paña, ni e no ta ba ta biba den un kas, ma den e graf nan kobá den ba ran ka. 28 Ora e hòm ber a mira Hesus, el a dal un gritu i a tira su kurpa abou na suela su di lan ti bou di gritu. El a bisa: ‘Abo Hesus, Yu di Dios Al tí­si mo, kiko Bo ke di mi? Por fabor, no tor men tá mi!’

de men tu di e se kre to nan di reino di Dios, ma e otro nan ta haña nan den pa rá bola. Pa asina: maske nan wak, nan no mira nada; i maske nan sku cha,

nan no kom pron dé nada. b

Hesus ta spli ka pa rá bola di e sem bra dó(Mateo 13:18-23; Marko 4:13-20)

11 Ata ni fi ka shon dje pa rá bola: E simia ta pa la­bra di Dios. 12 E simia ku a kai riba ka min da, ta e hen de nan ku a tende e pa la bra di Dios, ma des­pues dia bel ta bin kita e pa la bra for di den nan ku­ra son, pa nan no kere i haña sal ba shon. 13 E parti ku a kai mei mei di ba ran ka ta esnan ku ta ri si bí e pa la bra kon ten tu ora nan tend’é. Ma djis pa un tempu so; nan no ta saka bon rais. Den tempu di prue ba, nan ta stòp di kere. 14 E simia ku a kai den sum pi ña ta esnan ku tende e pa la bra sí, ma preo­ku pa shon, ri ke sa i pla ser di mundu ta basha bin stek e pa la bra. Ta p’esei nan fruta no ta hecha. 15 E simia ku a kai den bon tera, ta e hen de nan ku ta sku cha e pa la bra i ta ri si bié ku un ku ra son noble i bon. Nan ta tene duru na e pa la bra, per se ve rá i karga fruta.’

Pa rá bola di e lampi(Marko 4:21-25)

16 Hesus a sigui bisa nan: ‘Niun hende no ta sende un lampi pa tap’é des pues òf pa pon’é bou di kama. Ta riba un stan dart e ta pone e lampi c pa tur ku dren ta kas haña lus. 17 Pa so bra no tin nada skon dí, ku no ta sali den pu bli si dat d; no tin nada se kre to, ku no ta keda des ku brí i sali na kla. e

18 Paga bon tinu kon boso ta tende. Pa so bra esun ku tin kaba, lo haña mas tantu ainda i esun ku no tin, asta e tiki ku e ta pensa ku e tin lo ta kitá for di dje.’ f

Page 23: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

8:29 e de mo ño Mes kos ku e ‘de mo ño nan’ di v. 27. (Wak Luk 4:33, n.)8:31 Nan a roga Hesus pa no manda nan den abis mo Na lugá di roga Hesus pa no ‘kore ku nan for di e re gion’ (Mar 5:10), e de mo ño nan ta pidi Hesus pa no manda nan bèk den pro fun di dat di tera, ku ta nan esta dia nor mal i de fi­ni ti vo (Rev 9:1, 2, 11; 11:7; 17:7; 20:1, 3).8:32 trupa… di porko Ani mal im pu ru, segun Lei di Moi­ses (Lev 11:7). Ge ra sa ta ba ta keda pafó di e tera is rae li ta, loke ta spli ka e trupa gran di di porko.8:34 den stat Ge ra sa (v. 26).8:39 kiko Dios a hasi pa bo… tur loke Hesus a hasi p'e Ta klaro ku den Hesus ta Dios ta aktua.8:43 de ra me Ta parse ku e muhé ta ba tin un sorto di men­strua shon kon ti nuo. Den e sir kun stan sia nan ei e no por a hiba un bida nor mal i ta ba ta kon si der'é im pu ru (Lev 15:25).

Den kaso ku e mishi ku un hende e per so na ei tambe ta bira im pu ru.8:44 un punta di Hesus su paña Hu diu nan de bo to ta ba­ta mara un tipo di kua shi na nan man tel abou komo señal di de bo shon pro fun do pa lei di Dios (Num 15:37­41; Deu 22:12; Mat 23:5).8:44 su de ra me a para Sin ku Hesus a hasi algu kon kre to e muhé a sana pa e poder di Dios ku ta sali for di djE (v. 46; Luk 5:17; 6:19).8:48 bo fe den Mi a kura bo Esaki ta de mos trá ku no ta­ba tin un pa sa men tu ou to má ti ko di poder (v. 46). E muhé a sana pa so bra e ta ba tin kon fian sa (fe).8:51 Pedro, Huan, Ha ko bo E tres di si pel nan akí lo ta tes ti gu di trans fi gu ra shon (9:28). Mat 26:37 i Mar 14:33 ta men sho ná ku nan ta huntu ku Hesus den Get sé ma ni. Asina nan ta di un ma ne ra par ti ku lar en vol ví den ak shon i mis te rio di e Maes tro.

13 Le gion Ta ba ta e nòm ber pa un sek shon di e ehér si to ro ma no ku ta kon sis tí di mas o ménos 6000 sòldá. 14 Pedro Otro ma nus kri to tin: Pedro i su kom pa ñe ro nan.

15 Tin ma nus kri to ku ta añadí: I Abo ta pun tra: “Ta ken a mishi ku Mi?”.

LUKAS 8 1446

E yu muhé di YairoE muhé ku a mishi ku Hesus su paña

(Mateo 9:18-26; Marko 5:21-43)40 Ora Hesus a yega bèk na e otro banda di e lago,

un mul ti tut a yam’É bon bi ní, pa so bra nan tur ta ba­ta sper’É. 41 Un hòm ber ku yama Yairo, ka be san te di snoa, a yega einan, tira su kurpa abou na suela di­lan ti di Hesus i rog’É pa bai kas kuné, 42 pa so bra su úniko yu, su yu muhé di dies dos aña, ta ba ta malu na kama pa muri.

Segun Hesus ta ba ta kana bai den di rek shon di e kas, e masa di hende ta ba ta primi di tur banda. 43 Ta ba tin un muhé ku ta ba ta sufri di de ra me dies­dos aña kaba i el a gasta tur su plaka na dòk ter, sin ku nan por a kur’é. 44 El a yega serka tras di Hesus su lomba i a mishi ku un punta di Hesus su paña. Me­so ra su de ra me a para. 45 E ora ei Hesus a pun tra: ‘Ta ken a mishi ku Mi?’ Tur hende a nenga i Pedro 14 a bis’É: ‘Ma Maes tro, e mul ti tut di hende ta ron do ná Bo i nan ta pusha bini riba Bo!’ 15 46 Ma Hesus a bisa: ‘Un hende a mishi ku Mi, pa so bra Mi sa ku un forsa a sali for di Mi.’ 47 Ora e muhé a mira ku e no por a keda skon dí, el a bini di lan ti ta tem bla i a tira su kurpa abou na suela di lan ti di Hesus. Den pre sen sia di tur hende el a konta pa ki ko el a mishi ku Hesus i kon el a kura me so ra. 48 Hesus a bis’é: ‘Mi yu, bo fe den Mi a kura bo; bai na pas.’

49 Mién tras Hesus ta ba ta papia, un hòm ber for di kas di e ka be san te di snoa a bin bisa e ka be san te: ‘Bo yu muhé a muri; no mo les tiá Maes tro mas.’ 50 Ma Hesus a tend’é i bisa: ‘No tene miedu, sigui kon­fia den Mi i bo yu lo kura.’ 51 Ora nan a yega kas di Yairo, E no a pèr mi tí niun hende dren ta. Pedro,

29 El a bisa asina pa so bra Hesus a or de ná e de mo­ño kaba pa sali for di e hòm ber. Kada be di nobo e de mo ño ta ba ta po de rá di e hòm ber; nan ta ba ta bui e ku ka de na na man i pia pa ten’é mará, ma e ta ba ta kibra e ka de na nan kada be i e de mo ño ta ba­ta fòrs’é bai lugá so li ta rio. 30 Hesus a puntr’é: ‘Kon yama bo?’ E de mo ño a kon tes tá: ‘Le gion’, 13 pa so bra ta hopi de mo ño a dren ta e hòm ber. 31 Nan a roga Hesus pa no manda nan den abis mo.

32 Den seru eiban da ta ba tin un trupa gran di di porko ta kana ron dia ku min da; e de mo ño nan a pidi Hesus pèr mit pa nan dren ta e por ko nan ei i Hesus a laga nan hasié. 33 E de mo ño nan a sali for di e hòm ber i a dren ta e por ko nan. E trupa a saka un ka re da bai kai den e lago na otro banda di e su­bi da, i hoga.

34 Ora e war da dó nan di porko a mira loke a pasa, nan a kore limpi bai i nan a bai konta, tantu den stat komo den e pue blo nan, loke a pasa. 35 Hende a sali bai mira loke a pasa. Ora nan a yega serka Hesus, nan a mira e hòm ber, ku e de mo ño nan a sali for di dje, sintá na Hesus su pia, ku paña na kurpa i bon bon di kabes. Nan a haña miedu. 36 Esnan ku ta ba ta tes ti gu di loke a so so dé, a konta e otro nan kon e hòm ber a keda li be rá. 37 Hen ter e po bla shon di re gion di Ge ra sa a pidi Hesus pa bai for di nan, pa so bra nan ta ba ta morto span tá. Hesus a dren ta boto pa bai. 38 E hòm ber, ku e de mo ño nan a sali for di dje, a roga Hesus pa lag’é keda huntu kunÉ. Ma Hesus a mand’é bai; El a bisa: 39 ‘Bira bèk, bai kas serka bo fa mia nan i konta kiko Dios a hasi pa bo.’ E hòm ber a bai i konta den hen ter e siu dat tur loke Hesus a hasi p’e.

Page 24: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

8:52 ta drumi e ta drumi Hesus ta bai bisa mes kos to kan­te Lá za ro (Huan 11:11­14).9:3 El a bisa Mas di lan ti, ora Hesus ta manda e se ten ti dos di si pel nan (Luk 10:2­11), E ta duna kon se ho nan mes kos ku aki na Luk 9:3­5.9:5 sa ku dí boso pia kita stòf Pa mus tra ku e lugá ei ta im pu ru i ku e ta bou di e hui sio di Dios.9:7 He ró des An ti pas, yu di He ró des Magno (wak Luk 3:1, n.).9:7 algun hende ta ba ta bisa: ‘Huan Bou tis ta a lanta for di morto!’ Aki nan ta su po né de lan tá morto di Huan Bou tis ta (Mar 6:17­29). Lukas ta in for má ku He ró des a laga sera Huan den pri zòn (Luk 3:20), pero e no ta bisa ku el a muri, ma ne ra a so so dé den Mateo i Marko.

9:8 Elías Hu diu nan ta ba ta kere ku Elías lo bolbe pa pre pa rá ka min da di e Mesias (Mal 4:5­6; wak Luk 1:17, n.).9:9 e ta ba ta buska moda di mira Hesus E deseo di He­ró des An ti pas lo keda kum plí fi nal men te den Luk 23:6­12. Promé ku esei He ró des ta pre sen tá riba se na rio atro be na Luk 13:31­33.9:10 a bini bèk E apòs tel nan a bolbe di nan mi shon na Luk 9:1­6.9:10 Bet sai da Po bla shon na kosta nort ost di Lago di Ga­li lea (Mar 6:45), ku no ta ba ta kai bou di do mi nio di He ró des An ti pas.9:16 Hesus a tuma… a gra di sí Dios Esaki ta laga nos kòrda e idio ma usá den e sena di Señor na Luk 22:19.

a 9:3-5 Luk 10:4­11 b 9:5 Echo 13:51 c 9:7-8 Mat 16:14; Mar 8:28; Luk 9:19 d 9:10 Luk 6:13­16

StòfSa ku dí pia kita stòf. Ora e hu diu nan re gre sá

Is rael des pues di a sali for di un te ri to rio ku no ta hudiu, nan ta ba tin e kus tum ber di sa ku dí nan pia kita stòf pa asina no trese nada im pu ru den nan mes pais. Den TN hopi be e akto akí ta ni fi ká: stòp di pre di ká i laga e hen de nan di e lugá pa nan kuen ta, pa so bra nan a re cha sá e evan ge lio òf esun ku a hiba e evan ge lio pa nan. For di e mo men to ei, ta nan mes ta res pon sa bel pa kon­se kuen sia di loke nan a hasi (Mat 10:14; Luk 9:5; 10:11; Mar 6:12; Echo 13:51; 18:6). Pa stòf ku ta usa pa eks pre sá rou, wak Info. Rou.

1447 LUKAS 8–9

Huan, Ha ko bo i e ma yor nan di e mucha muhé so El a laga dren ta. 52 Tur hende ta ba ta yora i la men tá e mucha su morto, ma Hesus a bisa nan: ‘No yora, e no a muri, ta drumi e ta drumi.’ 53 Nan a hasi chèr­chè di djE, pa so bra nan ta ba ta sa ku e mucha ta ba ta morto. 54 Ma Hesus a kohe e mucha su man tene i grita: ‘Lanta ariba, ho ben si ta.’ 55 E mucha a bolbe haña rosea di bida bèk i a lanta para me so ra. Hesus a laga nan dun’é ku min da. 56 E ma yor nan a keda ba­bu ká; El a pro hi bí nan pa konta hende, loke a pasa.

Hesus ta manda su di si pel nan bai pre di ká(Mateo 10:5-15; Marko 6:7-13)

9 1 Hesus a yama e dies dos di si pel nan huntu i duna nan poder i ou to ri dat riba tur de mo ño i

poder i ou to ri dat pa kura en fer me dat. 2 El a manda nan pre di ká reino di Dios i kura hende malu. 3 El a bisa nan: ‘No bai ku nada pa ka min da: ni ku ga ro­ti, ni ku saku di biahe, ni ku pan, ni ku plaka i sòru pa niun di boso no tin paña èks tra. a 4 Una bes boso dren ta un kas, keda einan te ora boso bai for di e siu dat ei. 5 Ka min da nan no ri si bí boso, sali for di e siu dat i sa ku dí boso pia kita stòf pa at ver tí e hen de­nan ei.’ b 6 E di si pel nan a sali bai i a pasa tur pue blo; tur ka min da nan ta ba ta pre di ká e bon no ti sia i kura hende malu.

He ró des ta keda kon fun dí(Mateo 14:1-12; Marko 6:14-29)

7 Ora go ber nan te He ró des a tende tur e kos nan ku ta ba ta pasa, el a keda kon fun dí, pa so bra algun hende ta ba ta bisa: ‘Huan Bou tis ta a lanta for di morto!’ 8 Otro ta ba ta bisa: ‘Ta Elías a apa re sé!’ I otro: ‘Ta un pro fe ta di ántes a lanta for di morto!’ c 9 He ró des a ko­men tá: ‘Mi mes a laga kap Huan su kabes kita afó, ma awor e hòm ber ku mi ta tende e kos nan akí di dje, ta ken e ta?’ I e ta ba ta buska moda di mira Hesus.

Hesus ta duna sinku mil hende di kome(Mateo 14:13-21; Marko 6:30-44; Huan 6:1-14)10 E apòs tel nan d a bini bèk i konta Hesus tur kos

ku nan a hasi. Hesus a bai un siu dat ku yama Bet sai­da huntu ku nan den privá. 11 Ora e mul ti tut a haña sa, nan a sigui Hesus su tras. El a ri si bí e hen de nan i a papia ku nan to kan te reino di Dios. Tambe El a kura esnan ku ta ba tin ne se si dat di kura.

12 Ora solo a ku min sá baha, e dies dos di si pel nan a bai serka Hesus i bis’É: ‘Manda e mul ti tut bai, ya nan por bai e pue blo i lu gá nan den bi sin da rio pa nan haña ka min da di drumí i ku min da pa kome. Pa so bra aki nos ta na un lugá so li ta rio.’ 13 Hesus a kon tes tá: ‘Boso mes duna nan di kome, no!’ Nan di: ‘Nos no tin mas ku sinku pan i dos piská. Akaso Bo ke pa nos bai kum pra ku min da pa tur e hen de­nan akí?’ 14 Ta asina ku ta ba tin mas o ménos 5000 hòm ber einan. Hesus a bisa su di si pel nan: ‘Pone tur hende sinta den grupo di mas o ménos sin kuen ta.’ 15 Nan a obe de sé i pone tur hende sinta. 16 Hesus a tuma e sinku pan nan i e dos pis ká nan; El a hisa su kara na shelu i a gra di sí Dios. El a kibra e pan nan i a duna su di si pel nan pa nan parti ku e hen de nan.

Page 25: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

9:17 Tur hende a kome, yena ba ri ka Mién tras Mateo i Marko ta konta to kan te dos mul ti pli ka shon di pan, Lukas ta konta so la men te esaki.9:18 ta ba ta resa Pa Lukas ta mas im por tan te pa bisa ku Hesus ta ba ta re san do ku di konta unda E ta ba ta ora esaki a so so dé (Mar 8:27).9:19 Elías Ta Huan Bou tis ta a kum pli ku e mi shon di Elías.9:20 Mesias Pedro ta e promé di si pel ku a duna Hesus e tí tu lo ei (Luk 2:11, 26; 23:35; Echo 3:18; 4:26; Rev 11:15; 12:10).9:22 El a sigui bisa nan E kon ti nua shon akí (v. 22) ta spli ka pa ki ko Hesus a pro hi bí su di si pel nan pa konta ku E ta ba­ta e Mesias (v. 21). Ta te des pues di su morto i re su rek shon nan tin mag di papia liber di e Mesias ku Dios a manda (Luk 24:26, 46­47; Echo 2:36)9:22 an sia no nan… sa ser do te nan im por tan te… dòk­tor nan di lei E tres gru po nan akí ta ba ta forma e kon se ho su pre mo di e hu diu nan.9:22 Hende lo mat'É Des pues di e anun sio di morto akí lo sigui vá rios mas: 9:44; 12:50; 18:31­33; 24:7, 25­27; (17:25, n.). Lukas ta laga afó e in ter ven shon di Pedro i kon Hesus a skual e: Mar 8:32s.9:23 tur dia E eks pres hon akí ku no ta apa re sé ni den

Mateo ni den Marko, ta papia di un bida tur ora bai di obe­dien sia i di un dis po si shon dia rio pa muri pa Kristu.9:27 lo no muri, promé ku nan mira reino di Dios Ta po si bel ku Hesus ta re fe rí na su trans fi gu ra shon (v. 28­36) òf na su re su rek shon (Luk 24). Tambe E por ta re fe rí na kre­se men tu di e igle sia pa medio di Spi ri tu Santu (Echo 1:3­8).9:28 seru Segun algun hende ta trata aki di e seru Her mon, serka di Se sa rea Fi li pi (wak Mar 8:27, n.). Otro nan ta bisa ku ta trata di e seru Tabor, na zùit ost di Lago di Ga li lea.9:29 Segun Hesus ta ba ta resa Wak Luk 3:21, n.9:31 den glo ria Lukas ta en fa ti sá e kòm ber sa shon di Hesus ku e dos pro fe ta nan, ku a pre fi gu r'É den TB. Nan ta papia di e even to pas kual, ku lo tuma lugá na He ru sa lèm. E even to akí ta keda anun siá pa e ‘glo ria’ di Hesus, ku Lukas so ta men sho ná den v. 31 i 32 (Huan 1:14; 2:11; 12:16).9:32 duru drumí Esaki ta in di ká ku ta ba ta ano chi, loke parse ta kon fir má su mes den v. 37 (‘Si guien te dia’). Den hòfi di Get sé ma ni tambe e di si pel nan lo drumi (22:45).9:35 un stèm Isa 42:1; Mat 3:17; 12:18; Mar 1:11; wak Luk 3:22; 2Ped 1:17­18.9:35 tende di djE Na lugá di pone aten shon na Moi ses (Deu 18:15) i na e pro fe ta nan, e pue blo nobo di Dios mes ter sku cha i obe de sé Hesus. Moi ses i Elías ta dis par sé; Hesus so ta keda.

16 hisa su krus Ke men sea pre pa rá pa pasa hopi su fri men tu, asta un morto vio len to komo kon se kuen sia di ta un di si pel di Hesus. E ro ma no nan den tempu di Hesus, na Pa les ti na, ta ba ta usa krus komo in stru mènt pa kas ti gá: fi nal men te mata kri mi nal nan ku no ta ro ma no.

e 9:19 Mat 14:1­2; Mar 6:14­15; Luk 9:7­8 f 9:20 Huan 6:68­69 g 9:23 Mat 10:38; Luk 14:27; Huan 12:24 h 9:24 Mat 10:39; Luk 17:33; Huan 12:25 i 9:28-35 2Ped 1:17­18 j 9:35 Isa 42:1; Mat 3:17; 12:18; Mar 1:11; Luk 3:22

LUKAS 9 1448

so bra esun ku sinti bèr gwen sa di Mi i di loke Mi bisa, e Yu di hende tambe lo tin bèr gwen sa di dje ora E bini bèk den su glo ria i den glo ria di su Tata i di e an gel nan santu. 27 En ber dat Mi ta bisa boso: Tin di boso aki ku lo no muri, promé ku nan mira reino di Dios.’

Trans fi gu ra shon di Hesus(Mateo 17:1-8; Marko 9:2-8)

28 Mas o ménos ocho dia des pues ku Hesus a bisa e kos nan akí, El a bai ku Pedro, Huan i Ha ko bo riba un seru bai resa. i 29 Segun Hesus ta ba ta resa, su kara a kam bia i su paña a bira un blan ku mashá brian te. 30 Di ri pien te ta ba tin dos hòm ber ta papia kunÉ. Nan ta ba ta Moi ses i Elías, 31 ku a apa re sé den glo ria. Nan ta ba ta kom ber sá kunÉ to kan te kon e ta bai ban do ná e mundu akí na He ru sa lèm. 32 Pedro i su kom pa ñe ro nan ta ba ta duru drumí i ora nan a spièr ta, nan a mira su glo ria i e dos hòm ber nan pará banda di djE. 33 Segun e hòm ber nan ta ba ta bai, Pedro a bisa Hesus: ‘Maes tro, esta bon ku nos ta aki! Laga nos traha tres tènt: un pa Bo, un pa Moi­ses i un pa Elías.’ Pedro no ta ba ta sa kiko e ta ba ta papia. 34 Segun e ta ba ta papia, un nubia a bin para riba nan. Miedu a po de rá di e di si pel nan, mién tras e nubia ta ba ta tapa nan. 35 Nan a tende un stèm for di e nubia bisa: ‘Esaki ta mi Yu skohí, j tende di djE.’

17 Tur hende a kome, yena ba ri ka i e di si pel nan a yena dies dos ma ku tu ku loke a sobra.

Pedro ta de kla rá ku Hesus ta Mesias(Mateo 16:13-19; Marko 8:27-29)

18 Un bia ku Hesus ta ba ta resa E so, e di si pel nan ta ba ta serka djE. El a pun tra nan: ‘Ken e hen de nan ta bisa ku Mi ta?’ 19 Nan di kunÉ: ‘Tin ta bisa Bo ta Huan Bou tis ta, otro ta bisa Bo ta Elías, i tin algun ta bisa Bo ta un pro fe ta di ántes ku a lanta for di morto!’ e 20 E ora ei Hesus a pun tra nan: ‘Anto boso mes, ken boso ta bisa Mi ta?’ Pedro a kon test’É: ‘Bo ta e Mesias, ku Dios a pri min tí!’ f

Hesus ta konta di su morto i re su rek shon(Mateo 16:20-28; Marko 8:30; 9:1)

21 Hesus a duna nan òrdu es trik to pa no konta niun hende ken E ta. 22 El a sigui bisa nan: ‘E Yu di hende mes ter sufri hopi i e an sia no nan, e sa ser do­te nan im por tan te i e dòk tor nan di lei lo re cha s’É. Hende lo mat’É, ma riba e di tres dia lo E re su si tá!’

23 Anto El a bisa nan tur: ‘Si un hende ke sigui Mi, e mes ter lu bi dá su mes, hisa su krus 16 tur dia i sigui Mi. g 24 Pa so bra esun ku ke salba su bida, lo pèrd’é, ma esun ku pèrdè su bida pa mi mo ti bu, lo salb’é. h 25 Ki be ne fi sio un hende tin, si e gana hen ter mundu, ma sin em bar go bai pèrdí òf hasi su mes daño? 26 Pa­

Page 26: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

9:39 lag'é kai djim pi, anto skuma Esaki ta parse di ta in­di ká ku e yu ta ba ta sufri di epi lep sia (Mat 17:15).txt 9:45 no ta ba ta… ni fi ká E di si pel nan no a logra kom pron­dé ku Mesias mes ter a sufri (Luk 24:45­46).9:45 un mis te rio Ke men, Dios a man te né e ni fi ka shon skon­dí pa nan. Nan no por a asep tá ainda ku Hesus mes ter a sufri i muri. Nan ta ba tin un otro kon sep to di e Mesias (Mar 3:12).9:48 ta ri si bí Mi mes Mat 10:40; Luk 10:16; Huan 13:20. Na Mat 25:31­46 Hesus ta iden ti fi ká su mes ku hende chikí o sea hende di ménos im por tan sia.9:50 kon tra boso Esaki ta laga nos kom pron dé ku e hòm­ber ei ta ba tin un re la sho n ku Hesus ku e di si pel nan no ta­ba ta sa di dje.9:50 esun ku no ta kon tra boso, ta na boso fabor Na Luk 11:23 tin un de kla ra shon kasi mes kos ku esaki, pero di bòltu.

9:51 tuma Hesus serka djE den shelu Aki ta pensa tantu riba e morto komo e asen shon di Hesus (Luk 9:31).9:51 El a di si dí fir me men te di kohe ka min da pa He­ru sa lèm Lit. ‘El a hasi su kara duru di kohe…’ (Isa 50:7; Eze 3:8). For di awor i du ran te e pró ksi mo dies ka pí tu lo nan di Lukas (te na 19:27), Hesus lo ta na ka min da pa He ru sa lèm (Luk 9:53, 57; 10:38; 13:22; 17:11; 18:31, 35; 19:1, 11) Den e dies ka pí tu lo nan akí lo bai re la tá hopi su se so i si ñan sa di Hesus ku no ta apa re sé den nin gun di e otro evan ge lio nan. E tema di ‘ka min da’ (rumbo) ku Hesus ta bai i ku ta asina sen­tral den evan ge lio di Lukas, ta bolbe den Echo nan. Hesus mes i su si ñan sa yama ‘e Rumbo (nobo)’, ku e di si pel lo sigui (Echo 9:2; 19:23; 22:14; 24:22; Huan 14:4­5).9:54 manda kan de la kai for di shelu Ma ne ra Elías a hasi (2Rei 1:9­16).

k 9:46 Luk 22:24 l 9:48 Mat 10:40; Luk 10:16; Huan 13:20 m 9:54 2Rei 1:9­16

1449 LUKAS 9

Ken ta mas im por tan te?(Mateo 18:1-5; Marko 9:33-37)

46 A lanta un dis ku shon den e di si pel nan to­kan te kua di nan ta ba ta esun mas im por tan te. k 47 Hesus ta ba ta sa kiko nan ta ba ta pensa; p’esei El a kohe un mucha chikí, pon’é para banda di djE. 48 El a bisa nan: ‘Esun ku ri si bí e chi ki tu akí den Mi nòm ber, ta ri si bí Mi mes. Esun ku ri si bí Mi, ta ri si­bí esun ku a manda Mi. l Pa so bra esun di mas chikí mei mei di boso ta esun di mas gran di!’

Na fabor di Hesus òf kon tra Hesus(Marko 9:38-40)

49 Huan a bisa Hesus: ‘Maes tro, nos a mira un hende ta saka de mo ño den bo nòm ber; nos a purba stòp e, pa so bra e no ta per te ne sé na nos grupo ku ta sigui Bo.’ 50 Hesus a bis’é: ‘No stòp e. Pa so bra esun ku no ta kon tra boso, ta na boso fabor.’

Un pue blo na Sa ma ria ta nenga di ri si bí Hesus

51 E tempu pa Dios tuma Hesus serka djE den shelu ta ba ta aser kan do, El a di si dí fir me men te di kohe ka min da pa He ru sa lèm. 52 El a manda men sa he ro su di lan ti i nan a bai un pue blo na Sa ma ria pa hasi sier to pre pa ra shon p’E. 53 Ma e hen de nan di e pue blo no ker a ri si bí Hesus, pa­so bra E ta ba ta bai He ru sa lèm. 54 Ora e di si pel­nan Ha ko bo i Huan a mira loke ta ba ta pasa, nan a bisa: ‘Señor, Bo ke pa nos manda kan de la kai for di shelu riba nan i des truí nan?’ m 55 Hesus a bira skual nan 56 i des pues nan tur a sigui pa un otro pue blo.

36 Des pues ku e zo ni do a pasa, nan a haña Hesus E so. Nan a keda ketu i no a konta niun hende, den e tempu ei, loke nan a mira.

Hesus ta kura un mucha hòm ber ku ta ba tin spi ri tu im pu ru

(Mateo 17:14-18; Marko 9:14-27)37 Si guien te dia ora Hesus i e tres di si pel nan ta ba­

ta baha for di seru, un mul ti tut gran di a bin kon tra Hesus. 38 Un hòm ber den e mul ti tut a dal un gritu, bi san do: ‘Mi ta roga Bo, Maes tro, Bo ke wak mi yu, mi úniko yu, pa mi? 39 Tin un spi ri tu ta atak’é, pon’é grita di ri pien te lag’é kai djim pi, anto skuma. E ta sigui des truyé; ta ku mashá di fi kul tat e ta kita bai lag’é. 40 Mi a roga bo di si pel nan pa nan saka e de mo ño, ma nan no ta ba ta por a hasié.’ 41 Hesus a kon tes tá: ‘Esta un ge ne ra shon sin fe i per ver so! Ta kuan tu tempu mas Mi tin ku keda huntu ku boso i sigui so por tá boso?’ El a bisa e hòm ber: ‘Trese bo yu aki.’ 42 Segun e mucha ta ba ta bini, e de mo ño a bent’é abou, lag’é kai djim pi. Hesus a skual e mal spi ri tu, kura e mucha i en treg’é bèk na su tata. 43 Tur hende a keda ba bu ká di mira ma ra via di Dios.

Hesus ta bolbe konta di su morto i re su rek shon

(Mateo 17:22-23; Marko 9:30-32)Mién tras tur hende ta ba ta asom brá ainda pa loke

Hesus a hasi, El a bisa su di si pel nan: 44 ‘Ko no pá loke Mi ta bai bisa boso den boso orea! Yu di hende lo ta en tre gá den man di hende.’ 45 E di si pel nan no ta ba ta sa kiko e pa la bra nan akí ta ni fi ká. E ni fi ka­shon di loke El a bisa ta ba ta un mis te rio pa nan, di moda ku nan no por a kom pron dé, i nan ta ba tin miedu di pun tra.

Page 27: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

9:59 pèr mi tí mi bai dera mi tata, promé mi sigui Bo Sigur ta ku e tata di e hòm ber akí no ta ba ta mu rien do, al kon tra rio, sino lo e ta ba ta aten dien do asun tu nan di en tie ro. Loke e per so na ta ba ta ke ta warda te ora su tata muri pa des pues e sigui Hesus.9:60 Laga morto dera nan morto Hesus ta hasi un wega di pa la bra: laga e mor to nan (den sen ti do spi ri tual) dera nan morto (den e sen ti do fí si ko).9:60 abo bai pro kla má reino di Dios. Sigui Hesus ta in­kluí anun siá reino di Dios. E pa la bra nan akí ta pre pa rá e le sa­dó pa loke ta bai sigui den kap. 10 (v. 9, 11).9:61 laga mi yama mi hen de nan di kas ayó promé Ta bisa algu ku ta parse esaki na 1Rei 19:20, so la men te Hesus ta ek si gí mas ku Elías.txt 10:1 72 Otro ma nus kri to tin: 70. Den Mateo i Lukas tin un dis kur so di mi shon, ku ta pa ra le lo na esun di Marko 6:8­11. Den Mateo tin un dis kur so so (10:7­16). Den Lukas tin dos dis kur so, un pa e dies dosnan, sím bo lo di pue blo di Is rael, i e otro ta re fe rí na e se ten ti dos (òf se ten ta) di si pel nan, sím bo lo tra di sho nal di na shon nan.

10:2 Ko se cha ta gran di, ma tra ha dó ta poko Na Mat 9:37­38 Hesus ta bisa esaki promé ku El a skohe e dies dos apòs­tel nan.10:4 no para ku min dá niun hende na ka min da 2Rei 4:29. E mi shon ta ur gen te i nan no mes ter pèrdè tempu ku ku­min da men tu.10:11 asta e stòf Wak Luk 9:5, n.; Echo 13:51.10:12 Só do ma Un stat serka di Laman Morto, esun ku Dios a des truí ku kan de la pa mo ti bu di piká di su ha bi tan te nan.10:13 Ko ra zin Un stat ku ta keda nort di Ka fár nao i na ost di Lago di Ga li lea.10:13 Bet sai da Wak Luk 9:10, n.10:13 Tiro… Sidon Ha bi tan te nan di e stat nan ei no ta ba ta hudiu (wak Luk 6:17, n.); di fe ren te bia pro fe ta nan a kon de ná e stat nan ei.10:15 N' ta subi bo ker a subi te yega shelu? Ta te den fièr nu lo bo kai awor E pa la bra nan akí di Hesus ta pone nos kòrda e pa la bra nan ku Isaías a bisa na mo men to ku e ta ba ta kon de ná e rei di Ba bi lo nia.

17 72 Otro ma nus kri to tin: 70.

n 9:61 1Rei 19:20 a 10:2 Mat 9:37­38 b 10:3 Mat 10:16 c 10:4-11 Mat 10:7­14; Mar 6:8­11; Luk 9:3­5 d 10:7 1Kor 9:14; 1Tim 5:18 e 10:10-11 Echo 13:51 f 10:12 Gen 19:24­28; Mat 10:15; 11:24 g 10:13 Isa 23:1­18; Eze 26:1–28:26; Yoel 3:4­8;

Amos 1:9­10; Zak 9:2­4 h 10:13 Huan 3:5­6 i 10:15 Isa 14:13­15 j 10:16 Mat 10:40; Mar 9:37; Luk 9:48; Huan 13:20

LUKAS 9–10 1450

kuné; si no ta asina, boso pas lo bini bèk serka boso. 7 Keda den e kas ei i asep tá loke e hen de nan ofre sé boso pa kome i bebe, pa so bra un tra ha dó me re sé su suèl du. d No move di kas pa kas. 8 Si boso yega un siu dat ka min da nan ri si bí boso bon, kome loke nan pone boso di lan ti, 9 kura esnan ku ta malu einan i bisa nan: “Reino di Dios a yega serka boso!” 10 Ma ora boso bai un siu dat i e hen de nan nenga di ri si­bí boso, sali riba ka min da gran di i bisa: 11 “Nos ta kita asta e stòf di boso siu dat for di nos pia pa at ver­tí boso, e ma kòrda ku reino di Dios ta serka.” 12 Mi ta bisa boso: dia di hui sio kas ti gu pa e hen de nan di Só do ma lo ta ménos pisá ku kas ti gu p’e hen de nan di e siu dat ei. f

Ai di e siu dat nan ku no kom ber tí(Mateo 11:20-24)

13 Ai di bo, Ko ra zin; ai di bo, Bet sai da! Si e mesun mi la ger nan akí ku a tuma lugá serka boso, a tuma lugá na Tiro i Sidon, g e hen de nan ei lo a bisti paña di rou i stroi shi ni shi riba nan kabes h dia bieu, komo señal di kom ber shon! 14 Nò, dia di hui sio kas ti gu pa e hen de nan di Tiro i Sidon lo ta ménos pisá ku boso kas ti gu! 15 I abo, Ka fár nao: N’ ta subi bo ker a subi te yega shelu? Ta te den fièr nu lo bo kai awor! i

16 Esun ku tende di boso, ta tende di Mi, j i esun ku re cha sá boso, ta re cha sá Mi. Anto esun ku re cha sá Ami, ta re cha sá esun ku a manda Mi.’

Sigui Hesus(Mateo 8:19-22)

57 Na ka min da un hòm ber a bin bisa Hesus: ‘Mi ke sigui Bo, unda ku Bo bai.’ 58 Hesus a kon test’é: ‘Zoro tin kueba i para tin nèshi, ma Yu di hende no tin niun ka min da pa E so se gá su kabes.’

59 El a bisa un otro hòm ber: ‘Sigui Mi!’ Esun ei a bis’É: ‘Señor, pèr mi tí mi bai dera mi tata, promé mi sigui Bo.’ 60 Hesus a dun’é pa kon testa: ‘Laga morto dera nan morto; pero abo bai pro kla má reino di Dios.’

61 Un otro a bisa: ‘Mi ke sigui Bo, Señor, ma laga mi yama mi hen de nan di kas ayó promé.’ n 62 Hesus a bis’é: ‘Niun hende ku ku min sá plug i keda wak pa­tras, no ta sirbi pa reino di Dios.’

Hesus ta manda e 72 di si pel nan pre di ká

10 1 Des pues Señor a skohe 72 17 otro di si pel i a manda nan bai su di lan ti dos dos, den tur

pue blo i lugá ka min da E mes mes ter a bai. 2 El a bisa nan: ‘Ko se cha ta gran di, ma tra ha dó ta poko. Pidi doño di ko se cha pa manda tra ha dó pa ko se chá. a 3 Bai numa! Mi ta manda boso ma ne ra lam chi di karné mei mei di lobo. b 4 No bai ku saku di plaka, ni ku saku di biahe, ni ku san da lia, ni no para ku­min dá niun hende na ka min da. c 5 Ora boso dren­ta un kas, bisa promé: “Pas sea ku e kas akí.” 6 Si tin un hende di pas ta biba einan, boso pas lo keda

Page 28: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

txt 10:18 sa ta nas Un otro nòm ber pa dia bel. ‘Sa ta nas’ ta ni fi ká ‘At ver sa rio’.10:18 Mi ta ba ta mira sa ta nas kai for di shelu Ku sa ka­men tu di de mo ño nan for di shelu, e poder di sa ta nas ta ba­ta ye gan do su fin (Luk 11:20­22; Huan 12:31; Rev 12:7­12) i reino di Dios a yega.10:19 ene mi gu Ke men, dia bel.10:20 boso nòm ber ta skibí den shelu Den e buki di Dios, den kual tin e nòm ber nan di esnan ku lo bai biba kunÉ (Sal 69:28; Dan 12:1; Fil 4:3; Heb 12:23; Rev 3:5).10:21 Spi ri tu Santu a yena Hesus ku ale gria Lukas tin ten­den sia di en fa ti sá pre sen sia di Spi ri tu Santu (Luk 1:41, 67).10:25 kiko mi mes ter hasi pa ri si bí bida eter no? Mién­tras Mat 22:36 i Mar 12:28 na e ma ne ra hudiu ta en fa ti sá e man da men tu di mas gran di, Lukas ta pre fe rá un for mu la shon ku tin mas ni fi ka shon pa e le sa dó no hudiu di e tempu ei.10:27 ku tur bo forsa E pa la bra nan akí no ta pará na Deu 6:5.

10:27 “Stima Señor… i “Stima bo pró hi mo E maes tro di Lei ta sita Deu 6:5 huntu ku Lev 19:18. Na Mat 22:35­40 i Mar 12:28­34 ta Hesus mes ta hasié.10:28 Hasi e kos nan akí i lo bo biba Esaki ta trese den me mo ria Lev 18:5 (Rom 10:5; Gal 3:12).10:29 Ma ken ta mi pró hi mo? Un hudiu no ta ba ta hasi e pre gun ta akí. E pró hi mo ta p'e kada miem bro di su pue blo, ku ek sep shon di stra ñe ro (Eks 21:14, 18, Lev 19:10, 13, 15­18). Parse ku Lukas a for mu lá e pre gun ta akí pa mus tra ku Hesus a eks pan dé e kon sep to tra di sho nal di pró hi mo.10:30 a baha for di He ru sa lèm bai Yé ri ko Un ba ha da di algun mil meter den un dis tan sia di 25 km.10:33 sa ma ri ta no Wak Luk 9:51­56, n.10:34 zeta i biña Zeta di olei fi ta ba ta pa kalma doló i e biña ta ba ta pa des in fek tá e he ri da.10:38 un sier to pue blo Segun Huan 11:11 Maria i Marta ta ba ta biba na Be ta nia ku ta ba ta situá serka di He ru sa lèm.

18 Wak 1, n.

k 10:19 Sal 91:13 l 10:22 Huan 3:35 m 10:22 Huan 10:15 n 10:25-28 Mat 22:35­40; Mar 12:28­34 o 10:27 Deu 6:5 p 10:27 Lev 19:18 q 10:28 Lev 18:5

1451 LUKAS 10

bo ta lesa eiden?’ 27 El a bisa Hesus: ‘ “Stima Señor, bo Dios, di hen ter bo ku ra son, ku hen ter bo alma i ku tur bo forsa” o i “Stima bo pró hi mo ma ne ra bo ta stima bo mes.” ’ p 28 Hesus a bis’é: ‘Bo ta ko rek to. Hasi e kos nan akí i lo bo biba!’ q 29 E eks per to di lei, ku ker a hus ti fi ká su mes, a pun tra Hesus: ‘Ma ken ta mi pró hi mo?’

30 Hesus a kon test’é: ‘Un dia ta ba tin un hòm ber ku a baha for di He ru sa lèm bai Yé ri ko. El a kai den man di ban di du; nan a kita tur kos for di dje, dun’é un halá di sota i bai lag’é kasi morto bentá abou. 31 Awor a so so dé ku un sa ser do te ta ba ta baha p’e mesun ka min da. Ora el a mira e hòm ber, el a krusa ka min da pasa bai laga e hòm ber. 32 Un le vi ta tambe a yega na e lugá ei, mira e hòm ber; krusa ka min­da pasa bai lag’é. 33 Ma un sa ma ri ta no, ku ta ba­ta biaha, a yega ka min da e ta ba ta. Ora el a mir’é, el a haña duele di dje. 34 El a bai serka e hòm ber, hunta su he ri da nan ku zeta i biña i mara nan. El a pone e hòm ber riba su bes tia di karga, hib’é un po­sa da i kuid’é. 35 Su ma ni sé, e sa ma ri ta no a saka dos mo ne da di plata duna e doño di po sa da. El a pidié: “Kuid’é i si bo tin mas gastu kuné, mi ta paga bo esei ora mi bini bèk.” ’ 36 Hesus a kon kluí: ‘Awor kua di nan a aktua komo pró hi mo di e hòm ber ku e ban­di du nan a ataká?’ 37 E eks per to di lei a ros pon dé: ‘Esun ku a mustr’é mi ze ri kòr dia.’ E ora ei Hesus a bis’é: ‘Bai i abo hasi mes kos!’

Hesus ta bi shi tá Marta i Maria38 Hesus i su di si pel nan ta ba ta sigui nan ka min da

i El a dren ta un sier to pue blo. Un muhé ku yama Marta, a ri si biÉ den su kas. 39 E ta ba tin un ruman

E 72 di si pel nan ta bini bèk17 E 72 18 di si pel nan a bini bèk kon ten tu. Nan a

bisa Hesus: ‘Señor, asta de mo ño ta obe de sé nos ora nos usa bo nòm ber!’ 18 Hesus a bisa nan: ‘Mi ta ba­ta mira sa ta nas kai for di shelu, ma ne ra un welek. 19 Mira, Mi a duna boso ou to ri dat pa trapa riba ko le bra i skar pion k i riba tur poder di e ene mi gu. Nada lo no hasi boso daño. 20 Ma no bira kon ten tu djis pa so bra de mo ño ta obe de sé boso; ale grá boso ku boso nòm ber ta skibí den shelu.’

Hesus ta bira kon ten tu(Mateo 11:25-27; 13:16-17)

21 Na e mo men to ei Spi ri tu Santu a yena Hesus ku ale gria i El a bisa: ‘Tata, Señor di shelu i di tera! Mi ta gra di sí Bo ku Bo a duna esnan sim pel ko no se­men tu di e kos nan ku Bo a skon de pa esnan sabí i in te li gen te. Sí, Tata, asina Bo a haña ta bon. 22 Tur kos mi Tata a duna Mi. l Niun hende no ko no sé e Yu, ku no ta e Tata so; ni niun hende no ko no sé e Tata, sino e Yu so i esnan ku e Yu ke laga ko no sé e Tata.’ m

23 Hesus a di ri gí su mes na su di si pel nan den privá i bisa nan: ‘Felis boso ta ku boso por mira loke boso ta mira! 24 Pa so bra Mi ta bisa boso: hopi pro fe ta i rei ta ba tin gana di mira loke boso ta mira, ma nan no a mir’é. I tende loke boso ta tende, sin ku nan a tend’é.’

Pa rá bola di e bon sa ma ri ta no25 Un eks per to di lei a bin papia ku Hesus, n pa

purba laga Hesus kai den tram pa. El a puntr’É: ‘Maes tro, kiko mi mes ter hasi pa ri si bí bida eter no?’ 26 Hesus a kon tes tá: ‘Kiko ta skibí den Skri tu ra? Kiko

Page 29: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

10:39 a kai sinta na pia di Señor Esei ta loke un di si pel ta hasi. E maes tro nan di Lei no ta ba ta asep tá mu hé nan komo di si pel, pero e ak ti tut di Hesus ta di fe ren te (Luk 8:1­3).10:42 e mihó parti Ku otro pa la bra, e opor tu ni dat di ta ku Hesus i sku cha su si ñan sa nan.11:1 Hesus ta ba ta resa Ma ne ra ta ba ta su kus tum ber (wak Luk 5:16, n).11:2 Ora boso ta resa, bisa E ‘Nos Tata’ ku tin na v. 2b­4 ta mas kòr ti ku ku e ‘Nos Tata’ na Mat 6:9­13. Lukas tin 5 pe ti­shon i Mateo tin shete. Esaki ta prue ba ku e ‘Nos Tata’ ta mas un mo de lo di ora shon ku e ta un for mu la shon fiho.11:3 nos pan di kada dia Un otro ma ne ra pa tra du sí ta ‘e ali men to pa e si guien te dia’.11:13 Spi ri tu Santu E ben di shon di mas gran di di Dios (Luk 24:49; Echo 1:6­8)

txt 11:15 Bel ze bul E nòm ber akí duná na dia bel (Mat 19:25; 12:24) ta ni fi ká: ‘Señor di mus ka nan’ i ta parse ku e ta re la sho­ná ku Baal­Zebub, e dios di fi lis teo nan (2Rei 1:2­3).11:16 nan a pidiÉ un señal Mat 12:38; 16:1; Mar 8:11. Hesus no ta hasi loke nan ta pidiÉ, pues e echo di saka de­mo ño ya ta prue ba ku su poder ta bini di Dios.11:19 boso mes si gui dó nan E pa sa shi akí, mes kos ku esun di Mat 12:24 ta mus tra ku Hesus ta ba ta pa pian do ku fa ri seo nan.11:21-22 un hòm ber fuer te… un mas fuer te Aki Hesus ta siña re la sho ná ku sa ka men tu di dia bel ku E (‘un hòm­ber mas fuer te’, v. 22) ta in va dí e reino di sa ta nas (‘un hòm ber fuer te’, v. 21) i ta bai ku tur kos ku ta di dje, esta, e per so na nan do mi ná pa de mo ño nan.

19 Tata Otro ma nus kri to tin: Nos Tata òf: Nos Tata ku ta na shelu. 20 ko le bra Otro ma nus kri to tin: piedra ora e yu pidi pan òf dun'é un ko le bra.

r 10:38-39 Huan 11:1 s 10:39 Luk 8:8, 15, 18; 11:28 a 11:1 Luk 5:33 b 11:3 Prov 30:8­9 c 11:9-13 Huan 14:13­14; 15:7, 16; 16:23­24;

1Huan 3:21­22; 5:14­15 d 11:15 Mat 9:34; 10:25 e 11:16 Mat 12:38; 16:1; Mar 9:40

LUKAS 10–11 1452

e ta su amigu, sino pa so bra e otro ta ba ta asina fre pòs­tu di in sis tí. 9 Tambe Mi ta bisa boso: Pidi i boso lo ri­si bí; buska i boso lo haña; bati i porta lo habri pa boso. 10 Pa so bra ken ku pidi, lo ri si bí; ken ku buska, lo haña; i ken ku bati, porta lo habri p’e. 11 Òf por tin un di boso ku ta tata, ku lo duna su yu ko le bra 20 ora e yu pidi piská? 12 Òf dun’é un skar pion ora e pidi un webu? 13 Ke men, si boso mes ku ta mal hende sa di duna boso yunan kos bon, kuan tu mas antó boso Tata den shelu lo no duna esnan ku pidiÉ Spi ri tu Santu?’ c

Hesus i Bel ze bul(Mateo 12:22-30; Marko 3:20-27)

14 Un bia Hesus ta ba ta saka un de mo ño, ku ta ba­ta hasi hende muda, i ora e de mo ño a sali, e hòm­ber por a papia. E mul ti tut a keda asom brá, 15 pero algun di nan ta ba ta ko men tá: ‘Ta ku yu dan sa di hefe di de mo ño, Bel ze bul, e ta saka de mo ño.’ d

16 Otro hende ker a purba di laga Hesus kai den tram pa; p’esei nan a pidiÉ un señal pa mus tra nan ku Dios ta ba ta kunÉ. e 17 Hesus, ku ta ba ta sa kiko nan ta ba ta pensa, a bisa nan: ‘Kada reino ku ta di vi dí den su mes lo keda ruiná i kas nan ta kai riba otro. 18 Si sa­ta nas ta di vi dí kon tra su mes, kon su reino por keda pará? Boso n’ bisa ku Mi ta saka de mo ño ku yu dan­sa di Bel ze bul? 19 Si ta asina Mi ta saka de mo ño, ku ken su yu dan sa boso mes si gui dó nan ta hasié antó? Si boso sigui pensa asina, nan mes ta husga boso! 20 Ma si ta ku poder di Dios Mi ta saka de mo ño, esei ke men ku ya kaba reino di Dios a bini serka boso!

21 Ora un hòm ber fuer te, bon armá, ta pro te gé su kurá, su pro pie dat ta seif. 22 Ma ora un mas fuer te

muhé ku yama Maria. r Maria a kai sinta na pia di Señor i ta ba ta sku cha su pa la bra s. 40 Marta ta ba­ta mashá okupá ku e kos di ha si nan. El a bai bisa Hesus: ‘Señor, no ta im por tá Bo ku mi ruman ta laga mi so hasi tra bou? Bis’é bin yuda mi!’ 41 Señor a kon­test’é: ‘Marta, Marta, bo ta preo ku pá i den ten shon pa hopi kos, 42 ma ta un kos so ta ne se sa rio. Maria a skohe e mihó parti i lo no kita esei for di dje.’

Si ñan sa to kan te ora shon(Mateo 6:9-15; 7:7-11)

11 1 Un bia Hesus ta ba ta resa na un sier to lugá. Ora El a kaba di resa, un di su di si pel nan a

bis’É: ‘Señor, siña nos resa, ma ne ra Huan a siña su di­si pel nan a.’ 2 Hesus a bisa nan: ‘Ora boso ta resa, bisa: Tata, 19

bo nòm ber sea san ti fi ká; laga bo reino bini. 3 Tur dia, duna nos nos pan di kada dia b

4 i por do ná nos nos pi ká nan, pa so bra nos ta por do ná tur hende

ku a falta ku nos; i no laga nos kai den ten ta shon.’

5 Hesus a sigui bisa nan: ‘Su po né ku un di boso bai kas di un amigu, mei mei di ano chi, i bis’é: “Mi amigu, fia mi tres pan. 6 Un amigu di mi a kaba di yega serka mi, for di un biahe, anto mi no tin nada pa ofres’é.” 7 Awor su po né ku e otro amigu kon tes tá: “No mo les­tiá mi. Porta ta será na yabi kaba. Ya mi a bai drumi kaba i mi yunan tambe ta drumí riba kama huntu ku mi. Mi no por lanta pa duna bo nada.” 8 Mi ta bisa boso: E ta lanta duna e otro loke e mes ter, no pa so bra

Page 30: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

11:24 lugá seku Hende ta ba ta kere ku spi ri tu nan malu ta ba ta pre fe rá di biba den de sier to, ka min da no ta ba tin awa (Luk 8:29).11:24 kas E per so na ku e spi ri tu malu a sali for di dje.11:29 Nan ta buska un señal Ke men, un mi la ger ku ta eks pre sá i hus ti fi ká ou to ri dat di Hesus (komp. Huan 2:11; Luk 1:18. Wak Mat 8:3.).11:30 Yonas ta ba ta un señal Na v. 32 ta bira kla ku e señal di Yonas ta ba ta men sa he di Dios ku lo a des truí Ní ni ve si su ha bi tan te nan no a are pen tí.11:31 i mira Esta, e reino di Dios anun siá pa Hesus.11:32 i mira Wak v. 31, n.

11:38 no a laba man Laba man ta ba ta mas ku sim ple­men te un kues tion di hi gie na; real men te e ta ba ta un se re­mo nia re li gio so pa laga e per so na ri tual men te limpi.11:42 Boso ta duna Dios un dé si mo parti di menta, ruda i tur sorto di spe se rei Lei di Moi ses ta ba ta or de ná pa duna Dios un dé si mo parti di tur ko se cha. E tra di shon di maes tro nan di Lei ta ba ta ek si gí ku ta apli ká esaki tambe riba tur bèr du ra.11:43 stul di honor den snoa E lu gá nan ku ta ba ta di lan ti di e arka, un kaha di palu, ka min da ta warda tur e bu ki nan sa gra do di Lei (Mat 23:6).

f 11:23 Mar 9:40 g 11:29 Mat 16:4; Mar 8:12 h 11:30 Yon 3:4 i 11:31 1Rei 10:1­10; 2Kron 9:1­12 j 11:32 Yon 3:5 k 11:42 Lev 27:30

1453 LUKAS 11

hen de nan di e ge ne ra shon akí i kon de ná nan, pa­so bra nan a are pen tí, ora nan a tende pre di ka shi di Yonas. j I mira, aki tin algu su pe rior na Yonas.

Wowo ta ma ne ra lampi pa kurpa(Mateo 5:15; 6:22-23)

33 Niun hende no ta sende un lampi pa skond’é òf pa pon’é bou di un hèm ber. Ta pone lampi riba un stan dart pa asina esnan ku dren ta mira e lus. 34 Bo wowo ta lampi pa bo kurpa, ke men si bo wowo ta salú, hen ter bo kurpa ta yená ku lus. Si bo wowo ta malu, hen ter bo kurpa ta den sku ri dat. 35 Paga tinu antó, pa e lus den bo no ta sku ri dat! 36 Si hen ter bo kurpa ta yen di lus, sin nin gun parti den sku ri dat, e ora ei lo ta komo si fuera un lampi ta ilu mi ná bo ku su lus brian te.’

Hesus ta bisa pa tene kui dou ku e dòk tor nan di lei i e fa ri seo nan

(Mateo 23:1-36; Marko 12:38-40; Lukas 20:45-47)37 Ora Hesus a kaba di papia, un fa ri seo a kom­

bid’É bin kome serka dje; Hesus a dren ta paden i kai sinta pa E kome. 38 E fa ri seo a keda sor pren dí di mira ku Hesus no a laba man promé ku kome. 39 Señor a bis’é: ‘Mira, fa ri seo nan, boso ta laba parti pafó di beker i di tayó, ma di paden boso ta yená ku vio len sia i mal dat! 40 Hende kèns, esun ku a krea parti pafó, no a krea parti paden tambe? 41 Mihó boso duna loke ta den e beker i e tayó komo li mos­na, e ora ei tur kos lo bira puru pa boso!

42 Ai di boso, fa ri seo nan! Boso ta duna Dios un dé si mo parti di menta, ruda i tur sorto di spe se­rei, k ma boso ta ne gli shá hus ti sia i amor pa Dios. Ta e kos nan akí boso mes ter a kum pli kuné, ma sin ne gli shá e otro nan. 43 Ai di boso, fa ri seo nan! Boso gusta sinta riba stul di honor den snoa i boso gusta pa hende ku min da boso ku rès pèt na plasa! 44 Ai

atak’é i batié, e de las ter akí ta kita e ar ma dura ku e hòm ber fuer te ta ba ta kon fia aden i e ta parti su botin. 23 Esun ku no ta na mi fabor, ta kon tra Mi f i esun ku no yuda Mi pone huntu ta plama.

Mal spi ri tu ta bini bèk(Mateo 12:43-45)

24 Ora un mal spi ri tu sali for di un hende, e ta pasa rònt den lugá seku pa buska un lugá di so sie gu. Ma ora e no por haña esei, e ta bisa: “Mi ta bai kas bèk, for di ka min da mi a sali!” 25 Anto ora e bai bèk, e ta haña e kas bon lim piá i nèchi dre chá. 26 E ora ei e ta bai buska shete otro mal spi ri tu, pió ku e mes i nan ta dren ta forma nan bibá einan. E hende su si tua­shon ta bira pió ku e ta ba ta na ku min sa men tu!’

Ber da de ro Fe li si dat27 Mién tras Hesus ta ba ta papia e kos nan ei, un

muhé den e mul ti tut a alsa bos i grita: ‘Felis ta e muhé ku a karga Bo den su ba ri ka i ku a duna Bo lechi.’ 28 Hesus a ros pon d’é: ‘Mas felis ainda ta esun ku tende pa la bra di Dios i obe de s’é.’

Nan ta pidi Hesus un señal(Mateo 12:38-42; Marko 8:12)

29 Segun e mul ti tut ta ba ta bòn cha rònt di Hesus, Hesus a bisa: ‘E ge ne ra shon akí ta mal ba do; nan ta buska un señal. g Nan lo no haña nin gun otro señal ku no ta esun di Yonas. 30 Pa so bra ma ne ra Yonas ta ba ta un señal pa e hen de nan di Ní ni ve, h asina Yu di hende lo ta un señal pa e hen de nan di e ge ne ra­shon akí. 31 Reina di Sheba lo lanta riba dia di hui­sio huntu ku e hen de nan di e ge ne ra shon akí i lo e kon de ná nan. Pa so bra el a sali fo’i un eks tre mo di mundu pa bai sku cha rei Sa lo mon su pa la bra nan di sa bi du ria, i i mira, aki tin algu su pe rior na Sa lo mon. 32 E hen de nan di Ní ni ve tambe lo lanta huntu ku e

Page 31: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

11:44 graf sin nòm ber Un hende ku, sin ku e ke, trapa riba un graf ta bira im pu ru (Num 19:16). Asina tambe un hende lo keda spi ri tual men te im pu ru ora e anda ku fa ri seo nan or­gu yo so i in to le ran te.11:49 sa bi du ria di Dios Un ma ne ra pa re fe rí na pa la bra di Dios òf na Dios mes (Prov 1:20­33; 8:1­36).11:49 Lo Mi manda pro fe ta… Na Mat 23:34 esun ku ta bisa tal kos ta Hesus mes. Pues, no ta trata di un sita di TB.11:51 san ger di Za ka rías Den Bei bel he breo e úl ti mo buki ta 2 Kró ni ka nan. Di ma ne ra ku e ase si na to di Abel ta e promé den TB i esun di Za ka rías e úl ti mo.11:52 yabi pa habri e porta pa yega na ko no se men tu Ma ne ra di re fe rí na e sa bi du ria di Dios ma ne ra e ta re ve lá den Santa Skri tu ra.11:53 a bira mashá hos til kon tra djE E opo si shon di ene mi gu nan di Hesus ta kre sien do. Lukas a marka e eta pa­nan di e opo si shon mihó ku Marko (6:11; 11:53­54; 19:48; 20:19­20; 22:2).

12:1 zür deg di e fa ri seo nan Bei bel ta usa tin bia e pa la­bra zür deg pa sim bo li sá un poder se kre to, kasi sem per ne­ga ti vo, ku ta plama i per hu di ká hende. Aki e ta un ma ne ra pa mus tra riba fal se dat; den Mateo i Marko e ta re fe rí na e si ñan sa di e fa ri seo i sa du seo nan.12:4 mi ami gu nan Hesus ta pa pian do ku e di si pel nan (v. 1). Hesus ta usa e mesun pa la bra tambe den Mat 26:50; Huan 11:11; 15:13­15.12:10 lo haña por do n… lo no haña por do n A des pre siá i ofen dé Yu di hende, Hesus (Luk 7:34; 9:58). Asta e per so na­nan ku a mat'É El a por do ná pa so bra nan no ta ba ta sa kiko nan ta ba ta hasi (Luk 23:34; Echo 3:17; 1Tim 1:13, 16). Ku bi­ni da di Spi ri tu Santu (Echo 2) lo bai keda hopi kla awor ku lo no por do ná blas fe mia kon tra Spi ri tu Santu. Blas fe má, den e kaso akí, ta eli mi ná e po si bi li dat di are pen tí.12:11 Ora nan hiba boso… go ber nan te nan Hesus ta pensa riba e tempu ku lo per si guí su si gui dó nan, no na Is rael so sino tambe den pais nan stra ñe ro (Mar 13:9, 11; Luk 21:12­15).

l 11:51 Gen 4:8 m 11:51 1Kron 24:20­21 a 12:1 Mat 16:6; Mar 8:15 b 12:2 Mar 4:22; Luk 8:17 c 12:10 Mat 12:32; Mar 3:29

LUKAS 11–12 1454

bisa nan: ‘Warda boso kurpa di zür deg di e fa ri seo­nan, a Mi ke men nan hi po kre sia! 2 Tur loke ta tapá lo ta des ku brí; lo saka tur se kre to pone na kla. b 3 Tur loke boso a bisa den sku ri dat, hende lo tende di dia kla. Tur loke boso a bisa ketu ketu den boso kam ber privá, nan lo grita na bos altu for di riba dak!

No tene miedu(Mateo 10:28-31)

4 Mi ta bisa boso, mi ami gu nan, no tene miedu di esnan ku por mata kurpa di hende, ma des pues no por hasi nada pió ku esei. 5 Lo Mi mus tra boso ken boso mes ter tin miedu di dje: Tene miedu di esun ku des pues di a mata, tin ou to ri dat pa tira hende den fièr nu tambe. Sí, tene miedu di djE!

6 No ta pa sinku plaka ta bende sinku para chikí tòg? Ma Dios no ta lu bi dá niun di nan. 7 Sí, asta tur boso dra chi nan di kabei ta kontá. No tene miedu anto, pa so bra boso ta bal mas ku hopi para!

Re ko no sé Kristu di lan ti di hende(Mateo 10:32-33; 12:32; 10:19-20)

8 Mi ta bisa boso: Si kual ke hende de kla rá pú bli­ka men te ku e ta na mi banda, Yu di hende tambe lo de kla rá ku E ta na su banda di lan ti di Dios su an gel­nan. 9 Ma esun ku nenga di ko no sé Mi pú bli ka men­te, Yu di hende tambe lo nenga di konos’é di lan ti di Dios su an gel nan. 10 Ken ku bisa algu kon tra Yu di hende, lo haña por do n. Ma esun ku blas fe má Spi ri­tu Santu, lo no haña por do n! c

11 Ora nan hiba boso pa husga boso den snoa òf di lan ti di nan li der nan i nan go ber nan te nan, no

di boso! Boso ta ma ne ra graf sin nòm ber, hende ta kana pasa riba nan sin sa ku ta graf nan ta!’

45 Un di e eks per to nan di lei a kon test’É: ‘Maes tro, ora bo papia di e forma ei, bo ta in sul tá asta nos ku ta eks per to di lei tambe!’ 46 Hesus a kon tes tá: ‘Ai di boso tambe, eks per to nan di lei! Boso ta pusha e hen­de nan ku peso di fí sil pa karga. Anto boso mes no ta move niun dede pa yuda nan karg’é! 47 Ai di boso! Boso ta traha graf pa e pro fe ta nan ku boso an te pa­sa do nan a mata! 48 Ke men, boso ta tes ti gu di e echo­nan di boso an te pa sa do nan i boso ta apro bá nan tambe; pa so bra nan a mata e pro fe ta nan, anto boso ta traha nan graf! 49 P’esei sa bi du ria di Dios a bisa: “Lo Mi manda pro fe ta i apòs tel pa nan; nan lo mata algun i otro nan lo per si guí.” 50 P’esei e hen de nan di e ge ne ra shon akí mes ter paga pa e san ger dramá di tur pro fe ta ku a muri, for di ku min sa men tu di mundu te awor. 51 For di san ger di Abel l te ku san ger di Za ka­rías, m ku nan a mata entre altá i san tua rio. Sí, Mi ta si gu rá boso ku e ge ne ra shon akí lo ta res pon sa bel pa tur e kos nan akí. 52 Ai di boso, eks per to nan di lei, pa­so bra boso a po de rá di yabi pa habri e porta pa yega na ko no se men tu. Boso mes no a dren ta paden i boso a stro ba otro hende di dren ta tambe!’

53 Ora Hesus a kita bai for di ei, e fa ri seo nan i e dòk­tor nan di lei a bira mashá hos til kon tra djE i nan a atak’É ku pre gun ta, 54 pa nan gar’É ta bisa algu robes.

At ver ten sia kon tra hi po kre sia

12 1 Mién tras míles di hende ta ba ta basha bini huntu te ku nan ta ba ta trapa riba otro su pia,

Hesus a ku min sá papia ku su di si pel nan promé. El a

Page 32: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

12:13 pa e parti e he ren sia ku mi tata a laga pa nos Segun Lei di Moi ses e yu mayó ta ri si bí dos bia mas tantu ku e otro yunan (Deu 21:17). Por a pidi un maes tro di Lei pa hasi e re par ti shon di bien nan.12:15 ava ri sia En bes di so lu sho ná e pro ble ma di he ren sia (v. 13­14), Hesus ta papia to kan te ava ri sia, ku ta e pro ble ma ber da de ro tras di e dis ku shon.12:19 hopi kos bon poné un banda Wak un ak ti tut mes­kos asin'akí na Pred 2:24; 5:18­19.12:20 Hende bobo Hende bobo ta esun ku no ta tuma Dios na serio (Sal 14:1), ni ta rea li sá ku su bida ta kòr ti ku (Sal 39:5­7; 49).12:27 Sa lo mon E rei di mas riku na mundu.

12:28 tirá den fòrnu Ta ba ta kima e yerba den un fòrnu di klei, ku e meta di keint'é pa traha pan.12:33 Bende boso pro pie dat i duna hende pober e sèn E pe li ger di ri ke sa, huntu ku e kon se ho di lag'é lòs i di duna li mos na, ta algu ka rak te rís ti ko di si gui dó nan di Kristu, segun Lukas (Luk 3:11; 5:11, 28; 6:30; 7:5; 11:41; 12:33­34; 14:13, 33; 16:9; 18:22; 19:8; Echo 9:36; 10:2, 4, 31).12:33 mòt Den e tempu ei ri ke sa ta ba ta kon sis tí di tela, paña i ta peit karu (Hak 5:2).12:34 ei boso ku ra son tambe ta Tin hende ta pone nan in te res i amor den kos nan ku segun nan ta parse mas ba lio so.12:37 e mes lo sirbi nan Esaki ta bai mas leu ku loke un em plea do por spera di su hefe. Tòg ta esaki Hesus a hasi ku su di si pel nan (Luk 22:27; Huan 13:1­5).

d 12:11-12 Mat 10:19­20; Mar 13:11; Luk 21:14­15 e 12:19 Sir 11:19 f 12:21 Sal 39:6; Yer 17:11; 1Tim 6:17 g 12:27 1Rei 10:4­7; 2Kron 9:3­6 h 12:35 Mat 25:1­13 i 12:36 Mar 13:34­36

1455 LUKAS 12

ku min da i kurpa mas ku paña. 24 Wak e raf nan na shelu; nan no ta sem bra ni ko se chá, ni nan no tin man ga si na òf de pó si to. Dios ta duna nan di kome i boso ta bal muchu mas ku para! 25 Kua di boso lo por rèk su bida niun kren chi si e preo ku pá?

26 Si boso no por hasi ni algu chikí asina, pa ki­ko wòri pa sobrá kos? 27 Paga tinu kon e flor nan di mondi ta krese. Nan no ta hasi tra bou ni traha paña. Sin em bar go Ami ta bisa boso ku ni rei Sa lo mon, den tur su gran de sa, g no ta ba ta bisti bon ma ne ra un di nan. 28 Si ta asin’ei Dios ta bisti flor di mondi ku awe t’ei pero mañan ta bai tirá den fòrnu, kuan tu mas lo E bisti boso, hende di poko fe!

29 No tor men tá boso mes kon ti nua men te ku pen­sa men tu to kan te kiko kome i bebe. 30 Ta e pa ga no­nan riba e mundu akí ta kore tras di tur e kos nan akí. Boso Tata sa ku boso tin mes ter di e kos nan akí. 31 Buska reino di Dios i boso ta haña e sobrá kos nan akí aser ka. 32 No tene miedu, trupa chikí di karné, pa so bra boso Tata a haña ta bon di duna boso e reino. 33 Bende boso pro pie dat i duna hende pober e sèn; buska saku di plaka ku no ta bira bieu, yená ku ri ke sa in ago ta bel den shelu. La dron no por yega serka dje ni mòt no por des truyé. 34 Pa so bra ka min­da boso ri ke sa ta, ei boso ku ra son tambe ta.

E kriá fiel i e kriá ku no ta fiel(Mateo 24:45-51)

35 Sea pre pa rá, ku lomba fahá i boso lampi sendé! h 36 Hasi ma ne ra hende ku ta warda nan shon bini kas for di un fies ta di ka sa men tu pa ora e bati nan habri me so ra p’e. i 37 Felis ta e kriá nan ku nan shon haña lantá i pre pa rá, ora e bini bèk! Mi ta si gu rá boso: e shon lo faha su lomba, pone nan sinta na mesa i e mes lo sirbi nan. 38 Esta felis nan lo ta,

preo ku pá kon boso lo de fen dé boso mes òf kiko boso lo bisa. 12 Pa so bra Spi ri tu Santu lo siña boso na e mo men to ei kiko boso mes ter bisa.’ d

Pa rá bola di e ku nu ke ro riku ku a hasi kos di bobo

13 Un hòm ber den e mul ti tut a bisa Hesus: ‘Maes tro, bisa mi ruman pa e parti e he ren sia ku mi tata a laga pa nos.’ 14 Hesus a kon test’é: ‘Hòm ber, ta ken a duna Mi de re cho pa ta boso hues òf pa par tié entre boso?’ 15 Des pues Hesus a bisa nan tur: ‘Tene kui dou i warda boso mes di tur sorto di ava ri sia, pa so bra no ta im por tá kon riku un hende ta, e no tin su mes bida den su man.’

16 E ora ei El a konta nan e si guien te pa rá bola: ‘Ta ba tin un hòm ber riku ku ku nu ku ku ta ba ta duna bon ko se cha. 17 El a pensa den su mes: “Kiko mi mes ter hasi? Pa so bra mi no sa unda mi tin ku pone mi ko se cha.” 18 El a pensa: “Bo sa kiko, mi ta bai laga tumba mi man ga si na nan i traha otro mas gran di ainda; eiden mi por pone mi trigo i mi otro kos nan. 19 E ora ei mi por bisa mi mes: Mi amigu, awor akí bo tin hopi kos bon poné un banda pa hopi aña be ni­de ro. So se gá bo kurpa numa; kome, bebe i gosa!” e 20 Ma Dios a bis’é lo si guien te: “Hende bobo! Awe nochi mes, bo mes ter en tre gá bo bida. E ora ei, pa ken e kos nan ku bo a pone un banda, lo keda?” ’

21 Hesus a ter mi ná bi san do: ‘Asin’akí ta pasa ku hende ku ta mon to ná ri ke sa f, ma no ta riku den bista di Dios.’

Si ñan sa to kan te ne se si dat i pro ble ma di tur dia(Mateo 6:25-34; Mateo 6:19-21)

22 Hesus a bisa su di si pel nan: ‘Ta p’esei Mi ta bisa boso: no preo ku pá pa boso bida, esta kiko kome òf kua paña bisti. 23 Pa so bra bida ta bal muchu mas ku

Page 33: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

12:41 Señor, ta pa nos so e pa rá bola ei ta E pre gun ta akí ta ka rak te rís ti ko pa Lukas. E ta en fo ká riba esnan ku ta res­pon sa bel pa nan ru man nan komo sir bi dó i guia (v. 42­48). E pa la bra doulos (sir bi dó) ta mus tra riba e tarea den Igle sia, esta: e ofi sial di ko mu ni dat mes ter ta un fiel sir bi dó, sin krea pro ble ma pa Igle sia.12:46 un lugá des ti ná p'e, serka e in kré du lo nan E pa­sa shi akí mes kos ku esun na Mat 24:51 ta duna di kom pron­dé ku aki ta re fe rí na fièr nu.12:48 Ta ek si gí hopi di esun ku a haña hopi Mas gran di e pri vi le gio ta, mas gran di e res pon sa bi li dat ta.12:49 kan de la Un ma ne ra di papia to kan te e hui sio di Dios ku ta pu ri fi ká (Zak 13:9; Mal 3:2­3). Ku bi ni da di e reino di Dios, den Hesus, ya e kan de la ei a sende.

12:50 bou tis mo Aki ta trata di e su fri men tu i morto di Hesus (wak Mar 10:38, n.).12:50 Mi tin ku ri si bí un bou tis mo di su fri men tu Ta un ma­ne ra di bisa ku e bou tis mo ei ta parti di Dios su plan (Mat 3:15).12:51 Boso ta pensa ku ta pas Mi a bin trese riba mundu, no? Parse ku esaki ta kon tra de sí e dicho den Luk 2:14. Real­men te e ta de mos trá ku e pas ei no ta un pas fásil ni un pas di e mundu akí, un pas ku pro fe ta nan falsu ya kaba a soña kuné (Yer 6:14).13:1 Pi la to Wak Luk 3:1, n.13:1 ku Pi la to a laga mata… nan san ger a mes kla ku esun di e bes tia nan No ta ko no sí pa ki ko Pi la to a manda mata e ga li leo nan ei. Ta Lukas so tin e re la to akí, pero his­to ria dó nan di e tempu ei ta kon fir má e echo kruel di Pi la to.

j 12:39-40 Mat 24:43­44 k 12:50 Mar 10:38 l 12:53 Mik 7:6

LUKAS 12–13 1456

awor un kas di sinku hende, lo ta di vi dí; tres kon tra dos i dos kon tra tres! 53 Tata lo lanta kon tra yu hòm ber, yu hòm ber kon tra tata; Mama lo lanta kon tra yu muhé, yu muhé kon tra mama; sue gra gran di kon tra sue gra i sue gra kon tra sue gra gran di.’ l

Se ñal nan di tempu(Mateo 16:2-3)

54 Hesus a bisa e mul ti tut: ‘Ora boso mira nubia ta bini for di wèst, boso ta kore bisa ku un áwa se ru fuer te ta bin kai i awa ta kai tambe. 55 Ora boso sinti bien tu di zùit supla, boso ta bisa ku ta bai hasi kalor i ta hasi kalor tambe. 56 Hi pó kri ta nan! Boso por stu­dia se ñal nan na tera i den shelu pa bisa kon wer lo ta, ma e se ñal nan ku ta tuma lugá den e tempu akí boso no ta kom pron dé!

Dre cha ku esun ku ta akusá bo(Mateo 5:25-26)

57 Pa ki ko boso no ta husga pa boso mes kiko ta bon? 58 Ora bo ta na ka min da pa korte huntu ku esun ku tin un keho kon tra bo, hasi es fuer so pa bo regla e asun tu kuné. Pa e no tin nod’i las tra bo, hiba di lan ti di hues ku lo en tre gá bo den man di guar dia i e lo tira bo den pri zòn. 59 Mi ta bisa bo: lo bo no sali for di einan, te ora bo kaba di paga de las ter un sèn chikí!’

Are pen tí òf bai pèrdí

13 1 Den e tempu ei algun hende a yega i a konta Hesus to kan te e ga li leo nan, ku Pi la to a laga

mata ora nan ta ba ta ofre sé sa kri fi sio; nan san ger a mes kla ku esun di e bes tia nan. 2 El a kon tes tá nan:

si e haña nan lantá i pre pa rá sea ku e bini mei mei di ano chi òf asta mas lat ainda! 39 Kom pron dé e kos akí bon: si doño di kas ta ba ta sa ki ora la dron ta bini, lo e no a lag’é kibra dren ta den su kas. 40 Boso tambe sea sem per pre pa rá, pa so bra Yu di hende ta bini un ora ku boso no ta sper’É.’ j

41 Pedro a bisa Hesus: ‘Señor, ta pa nos so e pa­rá bola ei ta, òf e ta konta pa tur hende?’ 42 Señor a kon test’é: ‘Ken anto lo ta e kriá fiel i sabí ku su shon ta pone na kabes di su kas, pa duna e otro kriá nan nan ku min da na e ora ade kuá? 43 Felis e kriá ei lo ta, si su shon yega hañ’é ta hasi esei, ora e yega kas. 44 En ber dat Mi ta bisa boso: e shon lo dun’é ou to ri dat riba tur su pro pie dat nan. 45 Ma si e kriá ei pensa den su mes: “Mi señor ta tarda pa bini kas”, i e ku min sá bati e otro kriá nan, si e usa su tempu pa kome i bebe bu ra chi, 46 su shon lo bolbe un dia ku e kriá no sa ni ta sper’é. Lo e kap e kriá na pida pida i pon’é den un lugá des ti ná p’e, serka e in kré du lo nan.

47 E kriá ku sa kiko su shon ke pa e hasi i keda sin hasié òf keda sin pre pa rá su mes, lo haña un bon halá di sota. 48 Ma e kriá ku no ta ba ta sa kiko su shon ke pa e hasi i hasi loke me re sé kas ti gu, lo haña un halá di sota leve. Ta ek si gí hopi di esun ku a haña hopi; ta ek si gí muchu mas ainda di esun ku a haña hopi mas kon fiá na dje!

Kon se kuen sia di Hesus su bi ni da(Mateo 10:34-36)

49 Mi a bini pa sende mundu na kan de la i Mi tin mashá gana pa e kan de la ku min sá kima pa kaba. 50 Mi tin ku ri si bí un bou tis mo di su fri men tu k i Mi ta keda den ansha, te ora e tuma lugá. 51 Boso ta pensa ku ta pas Mi a bin trese riba mundu, no? Nò, no ta pas, ma di vi shon Mi a bin trese! 52 Pa so bra for di

Page 34: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

13:4 Si loam Un bario situá den parti zùit ost di He ru sa lèm. E toren ta ba ta parti di mu ra ya di e stat.13:10 Hesus ta ba ta siña e hen de nan den un snoa Esaki ta ba ta kus tum ber di Hesus (Luk 4:15).13:11 un se ño ra Hende muhé no ta ba ta par ti si pá ak ti va­men te den sir bi shi di snoa.13:12 Hesus a mir'é i bis'é Sigur, pa so bra e se ño ra ta ba ta den e parti abou di e snoa ka min da e mu hé nan mes ter ta.13:13 e se ño ra… a alabá Dios Wak Luk 5:25, n. E se ño ra a hasi algu ku, te na e mo men to ei, ta hende hòm ber so por a hasi den e kulto òf sir bi shi di snoa.13:14 kura hende riba dia di sabat, Lei di Moi ses ta ba ta

pro hi bí pa traha riba sabat (Eks 20:9­10; Deu 5:13­14). Hesus ta kon si de rá sabat komo e gran dia di li be ra shon (v. 16)13:16 e muhé akí, un de sen dien te di Abra ham E pro me­sa duná na Abra ham (Luk 1:54­55, 73­75) ta konta tambe pa e se ño ra ei i no ta hustu pa e komo de sen dien te di Abra ham keda ma ne ra un pri zo ne ro di sa ta nas (wak Luk 10:18, n.).13:19 el a krese bira un palu E palu di mòs ter ta yega te na un al tura di dos meter i mei, tin bia asta tres meter i mei.13:21 zür deg Den e tempu ei zür deg ta ba ta mansa bieu di ha ri ña ku ta ba ta zür. Nan ta ba ta pone un tiki di dje den e mansa di pan pa lag'é reis.13:21 tres midí di ha ri ña Ta igual na 10 kilo.

21 palu Otro ma nus kri to tin: palu gran di

a 13:6-9 Isa 5:1­7; Yer 2:21; 8:13 b 13:14 Eks 20:9­10; Deu 5:13­14 c 13:19 Eze 17:23; Dan 4:12, 21 d 13:27 Sal 6:8

1457 LUKAS 13

to pa, riba dia di sabat, li be rá e muhé akí, un de­sen dien te di Abra ham, ku sa ta nas ta ba tin mará pa dies ocho aña?’ 17 Ora El a papia asina, tur esnan ku ta ba ta kon tra djE, a haña bèr gwen sa. Ma hen ter e mul ti tut a bira hopi kon ten tu pa mo ti bu di tur e obra nan ma ra vio so ku Hesus ta ba ta hasi.

Pa rá bola di pi pi ta di mòs ter i pa rá bola di zür deg

(Mateo 13:31-33; Marko 4:30-32)18 Hesus a sigui bisa: ‘Kiko reino di Dios parse? Ku

kiko lo Mi kom pa rá reino di Dios? 19 E parse un pi­pi ta di mòs ter ku un hende a sem bra den su kurá; el a krese bira un palu 21 i para na shelu a traha nèshi den su ta ki nan c.’ 20 Tambe El a bisa: ‘Ku kiko lo Mi kom pa rá reino di Dios? 21 E parse e zür deg ku un muhé a hinka den tres midí di ha ri ña te ora hen ter e zür deg a plama den hen ter e mansa.’

E porta smal i e porta será(Mateo 7:13-14, 21-23)

22 Na ka min da pa He ru sa lèm, Hesus ta ba ta pasa dor di e siu dat nan i e pue blo nan ka min da e ta ba ta duna si ñan sa.

23 Un hende a pun tra Hesus: ‘Señor, ta poko hende so ta haña sal ba shon?’ Hesus a bisa e hen­de nan: 24 ‘Hasi boso mák si mo es fuer so pa boso pasa dor di e porta smal, pa so bra Mi ta bisa boso: hopi lo purba dren ta, ma nan no ta logra. 25 For di mo men to ku doño di kas lanta sera porta, boso tin ku keda pafó. Boso ta bati riba e porta i grita: “Señor, habri porta!” i lo E kon tes tá: “Mi no ko no sé boso. Di unda boso a bini?” 26 Anto boso lo bis’É: “Nos a kome i bebe huntu ku bo, i den nos ka ya­nan bo a siña e hen de nan.” 27 Anto lo E bisa boso: “Mi no ko no sé boso. Di unda boso a bini? Bai fo’i Mi, ha si dó nan di mal dat!” d 28 Lo tin yo ra men tu

‘Boso ta pensa ku e ga li leo nan ei ta ba ta mas pe ka­dó ku tur otro ga li leo, pa so bra esei a pasa ku nan? 3 Ap so lu ta men te ku nò! Ma si boso no kom ber tí, boso tur lo kaba na nada mes kos ku nan. 4 Òf boso ta pensa ku e dies ocho hen de nan ku a muri ora ku toren di Si loam a basha aden, ta ba ta mas kul pa bel ku tur otro ha bi tan te di He ru sa lèm? 5 Ap so lu ta­men te ku nò! Ma si boso no kom ber tí, boso tur lo kaba na nada mes kos ku nan.’

E pa rá bola dje palu di figo ku no ke duna fruta

6 El a konta nan e pa rá bola akí: ‘Un hende ta ba­tin un palu di figo den su hòfi di wen drùif. El a bin mira si ta ba tin fruta na dje, ma e no a haña nada. a 7 E ora ei el a bisa su fitó: “Ya ta di tres aña ku mi ta bin wak si e palu akí tin fruta i mi n’ ta haña nada. Kap e basha abou numa. Pa ki ko lag’é sigui pro be­chá di bon tera?” 8 E fitó a bis’é: “Señor, lag’é palu e aña akí; lo mi plug e tera rònt di dje i pone mèst. 9 Si e karga fruta otro aña, ta bon; si no, kap e numa.” ’

Hesus ta kura un se ño ra ku lomba doblá10 Un bia Hesus ta ba ta siña e hen de nan den un

snoa. 11 Ei ta ba tin un se ño ra ku pa dies ocho aña kaba ta ba ta sufri di un spi ri tu ku ta ba ta hasié malu. E ta ba ta kana tur doblá i no por a lanta para règt riba su kurpa. 12 Hesus a mir’é i bis’é: ‘Se ño ra, bo ta li be rá di bo ma le sa!’ 13 El a pone man riba dje i in­me dia ta men te e se ño ra a hisa lomba i a alabá Dios.

14 Ma e kabes di snoa ku ta ba ta rabiá ku Hesus, pa so bra El a kura hende riba dia di sabat, a bisa e mul ti tut: ‘Tin seis dia pa hasi tra bou. Bini riba un di e seis dia nan ei pa haña sa na shon i no riba sabat.’ b 15 Señor a kon tes tá: ‘Hi pó kri ta nan! Boso kada un no ta lòs boso bue òf bu ri ku, pa lag’é bai bebe awa riba sabat? 16 Anto Mi ke pun tra boso: no ta ko rek­

Page 35: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

13:27 Mi no ko no sé boso. Di unda boso a bini? Tin hende ku lo bisa ku nan ta si gui dó di Hesus (v. 26), pero Hesus lo no re ko no sé nan komo tal. E, ku ta e Hues, ko no sé e se kre to nan di mas ín ti mo di tur hende (Huan 2:25).13:29 fo'i ost i wèst… hende lo bini Esa ki nan ta e pa­ga no nan.13:29 pa tuma nan lugá na mesa Un di e imá gen nan ku Hesus ta usa pa des kri bí e bida di pue blo di Dios den shelu ta un ban ke te ka min da Abra ham ta doño di fies ta (Isa 25:6; Luk 14:15; 22:16, 18, 30).13:32 zoro Un bes tia as tu to i ku ta des truí. Re fe ren sia na e ma nio bra di He ró des pa kore ku Hesus.13:32 di tres dia Ke men, den poko tempu (Luk 9:51).13:33 un pro fe ta Ta pre sen tá Hesus komo pro fe ta tambe na Luk 7:16, 39; 24:19.13:33 no ta pas pa un pro fe ta muri pafó di He ru sa lèm Parse ku esei ke men: Mi tarea lo ter mi ná pron to, ma ainda no. Mi tin ku kore ku de mo ño nan ainda i kura, i esei riba ka­min da pa He ru sa lèm; ei lo Mi haña mi des ti no (komp. 2:38). Mes kos ku na Huan 7:30; 8:20 (komp. 8:59; 10:39; 11:54), e

ene mi gu nan di Hesus no por ataká su bida, mién tras ‘su ora no a yega’.13:35 Ben di sho ná ta Esun ku ta bini Mas des pues, ora Hesus ta dren ta He ru sa lèm (Luk 19:37­38), e di si pel nan di Hesus ta bisa e mesun pa la bra nan akí.14:1 a bai kome na kas di un lider di fa ri seo Ounke Hesus ta ba ta kri ti ká fa ri seo nan mashá pisá (Luk 11:37­44; 12:1), E ta ba tin un bon re la sho n ku algun di nan (Luk 7:36; 11:37; Huan 3:1­2).14:2 hòm ber ku de wa ter Ma le sa ku ta kon sis tí di re ten­shon di lí ki do (vògt) den kurpa.14:3 Ta pèr mi tí Hesus ta re fe rí na Lei di Moi ses.14:4 kur'é Segun Lukas esaki ta e di tres sa na shon riba sabat (Luk 13:10­17).14:5 Kua di boso… su yu hòm ber òf su bue me so ra fo'i pos Lei di Moi ses ta or de ná pa hende yuda bes tia di kas (Eks 23:4­5; Deu 22:4; Luk 13:15).14:7 lugá di honor E lu gá nan mas serka di esun ku a hasi e in vi ta shon.14:11 lo ta alsá Dios lo honr'é gran de men te (Hak 4:10; 1Ped 5:6).

e 13:28 Mat 22:13; 25:30 f 13:28-29 Mat 8:11­12 g 13:30 Mat 19:30; 20:16; Mar 10:31 h 13:35 Sal 118:26 a 14:5 Mat 12:11 b 14:8-10 Prov 25:6­7 c 14:11 Prov 29:23; Mat 23:12; Luk 18:14

LUKAS 13–14 1458

ora ei Hesus a pun tra e eks per to nan di lei i e fa ri seo­nan: ‘Ta pèr mi tí pa kura un hende riba sabat òf nò?’ 4 Ma nan a keda ketu. Hesus a tene e hòm ber su man, kur’é i lag’é bai. 5 E ora ei El a bisa nan: ‘Kua di boso lo no saka su yu hòm ber òf su bue me so ra fo’i pos, maske e kai aden riba sabat?’ a 6 Nan no por a bisa nada.

Lugá di honor7 Ora Hesus a mira kon e in vi ta do nan ta ba ta buska

pa sinta na lugá di honor, El a duna nan un kom pa­ra shon: 8 ‘Ora nan kom bi dá bo na un ka sa men tu, no bai sinta na e lugá di honor. Po di sé esun ku a kom­bi dá bo, tin un otro in vi ta do mas im por tan te ku bo. 9 Anto e ora ei lo e bini serka bo i bisa: “Lanta bo duna e hende akí bo lugá.” Yen di bèr gwen sa, bo mes ter bai sinta pa tras e ora ei. 10 Mihó, ora nan kom bi dá bo, bo bai sinta pa tras. E an fi trion lo bini serka bo i bisa bo: “Amigu, hala bo bin sinta mas di lan ti.” Den bista di esnan sintá na mesa huntu ku bo esei lo ta un honor. b 11 Pa so bra tur hende ku alsa su mes, lo ta hu mi liá, ma esun ku hu mi liá su mes, lo ta alsá!’ c

12 Tambe Hesus a bisa esun ku a kom bid’É: ‘Ora bo tene un fies ta di ko me men tu mèr dia òf ano chi, no kom bi dá bo amigu, ruman, famia, òf bo bi si ña­nan ku tin plaka. Pa so bra nan na nan turno tambe lo kom bi dá bo, pa hasi algu bèk pa bo. 13 Ora bo tene fies ta, mihó bo kom bi dá hende pober, man ka­ron, koho i siegu. 14 Lo ta un le gria pa bo ku nan no por hasi nada bèk. Pa so bra lo bo haña bo re kom­pen sa dia e hustu nan lanta fo’i morto.’

i mor de men tu di djen te, e ora boso mira Abra ham, Isak i Yakob i tur e pro fe ta nan den reino di Dios, mién tras boso ta bai tirá pafó. 29 E ora ei fo’i ost i wèst, nort i zùit hende lo bini pa tuma nan lugá na mesa den reino di Dios. f 30 I kòrda bon, tin di esnan ku ta de las ter awor akí, ku lo ta promé, i tin di esnan ku ta promé, ku lo ta de las ter.’ g

Hesus ta yora pa He ru sa lèm(Mateo 23:37-39)

31 Na e mo men to nan ei algun fa ri seo a bini serka djE. Nan a bis’É: ‘Mihó bo bai for di aki; He ró des ta buska bo pa mata!’ 32 El a kon tes tá nan: ‘Bai bisa e zoro ei: awe i mañan Mi ta saka spi ri tu malu i kura hende; di tres dia Mi ta kla. 33 Ma awe, mañan i ótro­ma ñan Mi mes ter sigui biaha, pa so bra no ta pas pa un pro fe ta muri pafó di He ru sa lèm. 34 He ru sa lèm, o He ru sa lèm! Abo ku ta mata e pro fe ta nan i piedra e men sa he ro nan ku Dios a manda serka bo. Kuan tu be Mi no a deseá di hunta bo hen de nan, ma ne ra un mama ga li ña ta hala su puitu nan bou di su ala. Ma bo no a laga Mi. 35 Boso tèm pel lo keda ban do ná. Mi ta bisa boso: Boso lo no mira mi mas, te ora e tempu yega pa boso bisa: “Ben di sho ná ta Esun ku ta bini den nòm ber di Señor!”’ h

Hesus ta kura un hòm ber ku de wa ter

14 1 Un sabat Hesus a bai kome na kas di un lider di fa ri seo; nan ta ba ta ten’É bon na bista. 2 Di ri­

pien te un hòm ber ku de wa ter a bin para su di lan ti. 3 E

Page 36: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

14:16 Hesus a bis'é Den e pa rá bola akí (v. 16­24) Hesus ta mus tra ku hopi di esnan ku ta ba ta in vi tá na e fies ta di reino di Dios (v. 24) lo no ta pre sen te. Den e kon tek sto akí ta re fe rí na e hu diu nan ku no a asep tá Hesus komo Mesias. Di otro banda, esnan ku a pensa ku nan no me re sé di ta in vi tá, lo bai ta einan. Esei nan ta tantu e hu diu nan des pre siá (esnan ku ta ba ta den ‘kaya i han chi nan di e siu dat’, v. 21) komo e pa ga no nan (esnan den ‘ka min da gran di i den ku nu ku’ pafó di siu dat, v. 23).14:18 dis kul pá nan mes Tur ta pre tek sto fofo. Nin gun hende no ta kum pra un te re no sin mir'é promé. E in vi ta do­nan ta ofen dé in te li gen sia di nan an fi trion.14:26 dis tan siá E tek sto grie go ta bisa li te ral men te ‘odia’. Odia òf dis tan siá ta un forma bí bli ko pa bisa ku ta stima un per so na ménos ku e otro (Gen 29:30­31; Deu 21:15­17). Mes­ter stima Hesus mas ku ta stima e otro miem bro nan di famia.14:28 un toren Un kon struk shon han chu i altu, ku un ka si­

ta pa e guar dia. Ta ba ta pone to ren nan mei mei di hò fi nan di wen drùif (Isa 5:2; Mar 12:1) i den de sier to nan (2Kron 26:10), òf riba mu ra ya nan di un stat (Neh 3:1).14:34-35 E kom pa ra shon chi ki tu akí ta mus tra riba e mesun bèr dat ku tin den v. 26­33. E salu ku ‘pèrdè su smak’ ta e si gui dó di Hesus ku a pèrdè e de bo shon total ku e ta­ba tin p'E.14:35 no ta sirbi ni pa tira riba tera ni den mèst Den e tempu ei no ta ba ta warda salu ku a saka for di Laman Morto, pa hopi tempu. Ora e pèrdè su sabor e no ta ba ta sirbi mas pa fer ti li sá tera ni pa hasi ka li dat di mèst mihó. Des ku bri men tu­nan ar keo ló gi ko ta mus tra ku ta ba ta agre gá salu na mèst, pa esaki kima mihó den e fòr nu nan pafó di kas.15:2 mur mu rá E mesun krí ti ka ta apa re sé den Luk 5:29­30, n.15:3 si guien te pa rá bola Den Mat 18:12­14 e mesun pa rá­bola akí ta siña un lès un poko di fe ren te, esta, ku no mes ter des pre siá nin gun mucha ku ta kere den Hesus.

d 14:26 Mat 10:37 e 14:27 Mat 10:38; 16:24; Mar 8:34; Luk 9:23; Huan 12:24 a 15:1-2 Luk 5:29­30 b 15:4-5 Isa 40:11; Eze 34:11­12; Huan 10:1­6; Echo 13:20

1459 LUKAS 14–15

muhé; asta di su mes bida. Sino e no por ta mi di­si pel! d 27 E mes ter karga su krus i sigui Mi, sino e no por ta mi di si pel. e 28 Si un di boso ke traha un toren, e n’ ta sinta promé pa konta kuan tu sèn e ta salié i wak si e por kab’é? 29 Pa so bra si e pone e fun­de shi so, sin kaba e tra bou, tur hende ku mir’é ta harié! 30 Nan lo bisa: “E hòm ber a ku min sá un tra­bou, sin por a kab’é.” 31 Òf si un rei sali bai brin ga kon tra un otro rei, e n’ ta sinta kon sul tá promé si e ta su fi sien te men te fuer te ku su dies mil hòm ber, pa en fren tá esun ku ta bini riba dje ku binti mil hòm­ber? 32 Si e mira ku no por, e ta manda un re pre sen­tan te ora esun aya ta leu ainda, pa in for má kua ta e kon di shon nan pa sera pas. 33 Asin’ei boso kada un mes ter en tre gá tur loke boso ta poseé, sino boso no por ta mi di si pel.

34 En ber dat, salu ta un kos útil. Ma si salu mes pèrdè smak, ta ku kiko ta dun’é stan sha atro be? 35 E ora ei e salu no ta sirbi ni pa tira riba tera ni den mèst; mes ter tir’é afó. Esun ku tin orea, tende!’

Pa rá bola di e karné pèrdí(Mateo 18:12-14)

15 1 Tur ko bra dó di be las ting i otro pe ka dó ta ba ta bini serka djE pa sku cha su pa la bra­

nan. 2 Ma e fa ri seo nan i e dòk tor nan di lei ta ba ta mur mu rá i bisa: ‘E hòm ber akí ta ri si bí pe ka dó i e ta kome huntu ku nan tambe!’ a 3 E ora ei Hesus a konta nan e si guien te pa rá bola:

4 ‘Si un di boso tin 100 karné, anto e pèrdè un, akaso e no ta laga e 99 kar né nan nan so pa tras den mondi, pa bai buska esun pèrdí te ora e hañ’é? 5 Ora e hañ’é, e ta pon’é kon ten tu riba su skou der b

Pa rá bola di e fies ta di ka sa men tu(Mateo 22:1-10)

15 Ora un di esnan ku ta ba ta na mesa a tende kiko Hesus a bisa, el a bis’É: ‘Ki le gria ta pa un hende por kome den reino di Dios!’ 16 Hesus a bis’é: ‘Un dia un hende a tene un gran ko me men tu, ka min da el a kom bi dá hopi hende. 17 Ora ku e mo men to a yega pa ku min sá ku e ban ke te, el a manda su kriá bisa e in vi ta do nan: “Bini numa, tur kos ta kla.” 18 Ma tur e in vi ta do nan a ku min sá dis kul pá nan mes. Un di: “Mi a kum pra un ku nu ku i mi tin ku bai wak e ur gen­te men te; por fabor des pen sá mi.” 19 Un otro a bisa: “Mi a kum pra sinku par di bue i mi ta na ka min da pa tèst nan. Por fabor, des pen sá mi.” 20 Un otro a bisa: “Mi a kaba di kasa i p’esei mi no por bini.” 21 Ora e kriá a yega kas, e kriá a pone su shon na al tura di tur kos. E shon a rabia; el a bisa e kriá: “Hasi lihé! Dren ta ka ya nan i han chi nan di siu dat i trese hende pober, man ka ron, siegu i koho aki den.”

22 Des pues di un ratu e kriá a bisa su shon: “Señor, a kum pli ku bo òrdu, ma tòg a sobra lugá!” 23 E shon a bis’é: “Subi ka min da gran di, bai den ku nu ku i in­sis tí pa e hen de nan dren ta paden, pa mi kas por yena. 24 Pa so bra mi ta si gu rá boso: niun di e hen­de nan ku mi a in vi tá promé, lo no purba nada di mi ban ke te!” ’

Kuan tu ta kosta pa ta Hesus su di si pel(Mateo 10:37-38)

25 Un mul ti tut gran di di hende ta ba ta kana Hesus su tras. El a bira kara mira nan i bisa: 26 ‘Esun ku bini serka Mi, mes ter dis tan siá su mes di su mama i tata, su kasá i su yunan, su ruman hòm ber i ruman

Page 37: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

15:6 Kom par tí mi le gria… mi a haña… pèrdí Esa ki nan ta e pa la bra nan klave di e tres pa rá bo la nan (v. 6, 9, 32). ‘Kom­par tí mi le gria’ ta un in vi ta shon in di rek to na e fa ri seo nan.15:7 hende hustu ku no tin mes ter di kom ber tí Real­men te nos tur mes ter are pen tí, pa so bra nos tur ta pe ka dó. Tòg aki Hesus ta tuma e punto di bista di e fa ri seo nan i e dòk tor nan di Lei ku ta kere ku nan ta bon hende i ku nan no tin mes ter are pen tí.15:8 dies mo ne da nan Un mo ne da ta ba ta e sa la rio pa un dia di tra bou (Mat 20:2).15:8 sende lampi E kas chikí di e is rae li ta nan den e tempu ei no ta ba tin ben ta na, di ma ne ra ku asta den dia mes ter a sende un lampi pa buska un mo ne da òf algun otro op he to.15:11 dos yu hòm ber E pa rá bola ta ku min sá ku e yu mas hóben, pero for di prin si pio ta ko no sí ku e tata tin dos yu. Esun mayó tambe tin ne se si dat di bolbe serka e tata, maske ku nunka e no a bai for di kas. Ta riba e yu mayó akí, ku ta re pre sen tá e fa ri seo nan, Hesus ta ba ta pone én fa sis.15:12 a parti su pro pie dat entre e dos yunan Segun lei di Moi ses (Deu 21:17), e yu mayó mes ter ri si bí dos bia mas tantu ku e yu mas chikí.

15:13 ku tur loke e ta ba tin E ni fi ka shon di e tek sto ta ku el a bende su parti di he ren sia i a sali bai ku e plaka.15:15 kuida porko E hóben akí ta ba ta pafó di Is rael. Hudiu no ta ba ta kria porko ya ku nan ta ba ta kon si de rá esei komo im pu ru (Deu 14:8)15:22 un ren chi E ren chi, mes kos tambe e sun chi (v. 20), e man tel di mas bu ni ta, e sa pa tu nan i e fies ta (v. 23) ta de­mos trá ku e tata a por do ná esun ku ta ba ta pèrdí (v. 24) i ta dun'é su kon di shon di yu bèk.15:23 e bisé gòrdá Un bisé ku ta ba ta será den kurá pa e gòrda.15:28 a rabia E ruman mayó a rabia mashá: e ta akusá su tata di no ta bon kuné (v. 29); e ta bisa ‘e yu di bo ei’ (v. 30) na lugá di ‘mi ruman’; e ta bisa ku e plaka ku e yu a gasta ta per te ne sé na e tata (v. 30), loke no ta bèr dat; i e ta afir má ku el a gasta e sèn ‘ku pros ti tuta’ loke no ne se sa ria men te ta ba ta e kaso (ounke v. 13 ta bisa ku e ta ba ta ‘hi ban do un bida pa ro tin’).15:32 e ruman di bo akí Fa ri seo nan i dòk tor nan di Lei nunka lo yama un per so na ku mal fama ‘ruman’.15:32 se le brá i bira kon ten tu… pèrdí… a hañ'é Wak v. 6, n.

LUKAS 15 1460

da na abun dan sia, anto ami ta muri di ham ber aki! 18 Mi ta bai bèk serka mi tata, i mi ta bis’é: Tata, mi a peka kon tra Dios i kon tra bo. 19 Mi no ta digno mas di ta bo yu; trata mi ma ne ra un di bo tra ha dó nan.” 20 El a lanta bai serka su tata. Su tata a mir’é ta bini dja leu; el a haña duele di dje. E tata a kore bai serka dje, bras’é i sunch’e. 21 E yu a bisa su tata: “Tata, mi a peka kon tra Dios i kon tra bo. Mi no ta digno mas di ta bo yu.” 22 Ma e tata a bisa su kriá nan: “Hasi lihé, trese e man tel di mas bu ni ta i bis tié le, pone un ren chi na su dede i sa pa tu na su pia. 23 Buska e bisé gòrdá, mat’é i laga nos kome i se le brá. 24 Pa so bra e yu di mi akí ta ba ta morto i awor e ta bibu atro be; e ta ba ta pèrdí i awor a hañ’é bèk!” I fies ta a ku min sá!

25 Pero e yu mayó ta ba ta den ku nu ku ainda i ora el a yega serka di kas, el a tende muzik i ba lia men­tu. 26 El a yama un dje kriá nan i puntr’é ta kiko ta ba­ta so so dé. 27 E kriá a kon test’é: “Bo ruman hòm ber a bini bèk i bo tata a laga mata e bisé gòrdá pa so bra el a haña su yu sano i salvo bèk.” 28 E ora ei e ruman mayó a rabia i nenga di bai paden. Su tata a bini pafó bin rog’é pa e dren ta. 29 El a kon tes tá su tata: “Tende un kos aki, mi a sirbi bo pa hopi aña; nunka mi no a des obe de sé niun òrdu di bo! Ma ni un chu­ba tu chikí bo no a yega di duna mi pa mi se le brá ku mi ami gu nan. 30 Ma ora e yu di bo ei, ku a mal gas tá bo po ses hon ku muhé di bida a bini bèk, bo a laga mata e bisé gòrdá p’e!” 31 E tata a bis’é: “Mi yu, abo sem per ta serka mi i tur loke mi tin ta di bo. 32 Ta bon pa se le brá i bira kon ten tu, pa so bra e ruman di bo akí ta ba ta morto i awor e ta bibu atro be; e ta ba ta pèrdí i a hañ’é bèk.” ’

6 i ora e yega kas, e ta yama su amigu i bi si ña nan i bisa nan: “Kom par tí mi le gria; mi a haña mi karné pèrdí!” 7 Mi ta bisa boso: asina lo tin mas le gria den shelu pa ún pe ka dó ku kom ber tí ku pa 99 hende hustu ku no tin mes ter di kom ber tí.

Pa rá bola di e mo ne da ku a pèrdè8 Òf ta kua muhé, ku pèrdè un di su dies mo ne­

da nan di plata, no ta sende lampi, bari kas i buska ku mashá kui dou te ora e haña esun ku el a pèrdè? 9 Anto ora e hañ’é, e ta yama su ami gu nan i su bi si­ña nan huntu i bisa: “Kom par tí mi le gria: mi a haña e mo ne da ku mi a pèrdè!” 10 Mi ta bisa boso: asina tambe e an gel nan di Dios lo tin goso, ora ún pe ka dó kom ber tí.’

Pa rá bola di e yu pèrdí11 Tambe Hesus a konta nan e si guien te his to ria:

‘Ta ba tin un tata ku dos yu hòm ber. 12 E yu di mas chikí a bis’é: “Tata, duna mi e parti di pro pie dat ku ta toka mi.” E tata a parti su pro pie dat entre e dos yunan. 13 No muchu tempu des pues, e yu di mas chikí a bai un tera leu ku tur loke e ta ba tin, ka min da el a dis pi dí tur kos hi ban do un bida pa ro tin. 14 Ora el a keda plan ba rí, ham ber gran di a ku min sá reina den e pais ei i e tambe ta ba ta pasa ne se si dat. 15 El a dualu rònt te dia el a dren ta ser vi sio serka un di e ha bi tan te nan di e pais, ku a mand’é ku nu ku bai kuida porko. 16 E ta ba tin mashá gana di yena su ba­ri ka ku e kas ka nan ku e por ko nan ta ba ta kome, ma niun hende no ta ba ta dun’é nada. 17 E ora ei, el a bini bei i bisa: “Hopi tra ha dó di mi tata tin ku min­

Page 38: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

16:1 at mi nis tra dó Ta kasi sigur ku ta ba ta un ka ti bu ku a lanta den kas di e doño. Lo e ta ba ta un hende di kon fian sa ku ta ba tin tur li ber tat pa at mi nis trá e pro pie dat nan di e shon.16:6 Tuma e re si bu i kambi'é lihé, pone sin kuen ta Tur kos ta in di ká ku e des kuen to ku e at mi nis tra dó a duna ta ek­sak ta men te loke el a kobra e per so na nan di mas pa sera e dil di ne go shi, ke men el a des kon tá su ko mi shon.16:8 as tu sia Loke me re sé elo gio ta e as tu sia di e at mi nis­tra dó i no su falta di hon ra des.16:8 E shon a elo giá as tu sia di e at mi nis tra dó in hustu Un po si bel spli ka shon di e tek sto akí ta ku segun kus tum ber di e tempu ei na Pa les ti na, e at mi nis tra dó ta ba tin de re cho di duna fian sa for di bien nan di su doño. Su pago ta ba ta a base di ko mi shon riba e suma di e fian sa. Ke men tur loke ta ba ta sur pa sá e suma di fian sa i in te res pa e doño ta ba ta bai pa e at mi nis tra dó. Den e kaso akí sin duda el a fia real men te sin­kuen ta barí di zeta i ochen ta saku di trigo so. Anto ora el a

baha e re si bu te na e suma real akí, el a keda sin tuma e ga­na shi ku el a spera i ku en ber dat ta ba ta ga na shi brutu. Su ‘in­hus ti sia’ (v. 8) anto no ta sinta den e re duk shon di re si bu, ku ta so la men te un sa kri fi sio di su pro pio in te res nan ­ un ma nio bra ábil ku su doño por gaba ­, sino mas bien den e mal echo nan di ántes ku a kousa su re ti ro ku no tin di ber ku ba ha men tu di e debe (v. 1).16:8 hende ku ta sigui e lus E kris tian nan (Efe 5:8; 1Tes 5:5). Nan tambe mes ter ta as tu to òf in te li gen te (Luk 12:42) den uso di pro pie dat nan ma te rial pa me ta nan spi ri tual (v. 9).16:11 ri ke sa ber da de ro Ri ke sa spi ri tual.16:12 loke ta per te ne sé na otro Ri ke sa ma te rial.16:12 loke ta per te ne sé na boso Ri ke sa spi ri tual.16:15 loke hende ta duna mashá balor Esta, sèn (v. 14).txt 16:15 ta abo mi na bel Tra duk shon di un pa la bra ku den TB ta ni fi ká ‘algu re pug nan te’ i ta ba ta ser usá pa re fe rí na ido la­tria (Deu 7:25)

a 16:10 Mat 25:21; Luk 19:17 b 16:13 Mat 6:24 c 16:16 Mat 11:12­13 d 16:17 Mat 5:18 e 16:18 Mat 5:32; 1Kor 7:10­11

1461 LUKAS 16

ku ta des ho nes to ku kos chikí lo ta des ho nes to ku kos gran di tambe. a 11 Si boso no ta ba ta di kon fia ku ri ke sa des ho nes to di e mundu akí, ken por kon­fia boso ku e ri ke sa ber da de ro? 12 Anto si boso no ta ba ta di kon fia ku loke ta per te ne sé na otro, ken lo a duna boso loke ta per te ne sé na boso? 13 Niun ka ti bu di kas no por sirbi dos shon, pa so bra òf e ta odia esun i stima e otro, òf e ta pega un na su ku­ra son i me nos pre siá e otro. Boso no por sirbi Dios i plaka pareu.’ b

Algun dicho di Hesus(Mateo 11:12-13)

14 Ora e fa ri seo nan a tende loke El a bisa, nan a hasi bofon di djE, pa so bra nan ta ba ta stima plaka. 15 Hesus a bisa nan: ‘Boso ta hasi pa boso keda hustu den bista di hende, ma Dios ko no sé boso ku­ra son; loke hende ta duna mashá balor, ta abo mi­na bel den bista di Dios!

16 Lei i pro fe ta nan ta konta te tempu di Huan Bou tis ta. For di e tempu ei ta pre di ká reino di Dios i tur hende ta forsa dren ta aden. c 17 Ta mas fásil pa shelu i tera pasa bai ku pa un pida chikí di un lèter ku ta den lei pasa bai. d

18 Si un hòm ber di vor siá su se ño ra i kasa ku un otro hende, e ta ko me té adul te rio; i e hòm ber ku kasa ku un muhé di vor siá, e hòm ber ei tambe ta ko­me té adul te rio. e

Lá za ro i e hòm ber riku19 Un dia ta ba tin un hòm ber riku. Su pa ña nan

ta ba ta di púr pura i di lenen fini; e ta ba ta tene fies­ta ku kos nan lu ho so tur dia. 20 Na porta di su kas,

Pa rá bola di e at mi nis tra dó des ho nes to

16 1 Tambe Hesus a bisa su di si pel nan lo si­guien te: ‘Ta ba tin un sier to hòm ber riku

ku ta ba tin un at mi nis tra dó. A so so dé ku nan a de nun siá e at mi nis tra dó serka su shon, pa so bra e ta ba ta dis pi dí su pro pie dat. 2 E shon a yama su at mi nis tra dó i bis’é: “Ta ki e kos ku mi a tende di bo ei? Duna mi kuen ta i rason di bo ma ne ho, pa so bra asin’akí bo no por sigui traha pa mi.” 3 E at mi nis tra dó a pensa den su mes: “Kiko mi mes­ter hasi, awor ku mi shon ta bai kita mi for di mi tra bou di at mi nis tra shon? Kohe un piki koba bu­ra ku? Mi n’ tin forsa pa hasi e kos ei! Òf mi mes ter kana pidi li mos na? Mi tin bèr gwen sa! 4 Ahan! Mi sa kiko mi tin ku hasi pa si gu rá ku ora e kita mi for di mi po si shon, algun hende lo ri si bí mi den nan kas.” 5 El a bai yama e hen de nan ku debe su shon un pa un. E promé el a bisa: “Kuan tu bo debe mi shon?” 6 E kon testa ta ba ta: “Shen barí di zeta di olei fi.” E at mi nis tra dó a bis’é: “Tuma e re si bu i kambi’é lihé, pone sin kuen ta!” 7 Des pues el a in­for má serka un otro: “Abo ei, kuan tu bo debe?” E kon testa ta ba ta: “Shen saku di trigo.” E at mi­nis tra dó a bisa: “Tuma e re si bu akí ku bo a traha, kambi’é pone ochen ta!”

8 E shon a elo giá as tu sia di e at mi nis tra dó in­hustu. Sí, asina ta: Hende ku ta sigui e mundu akí ta trata otro ku mas sa bi du ria ku hende ku ta sigui e lus.

9 Tambe Mi ta bisa boso: sera amis tat ku yu­dan sa di plaka des ho nes to, pa so bra ora esei faya boso, nan lo ri si bí boso den kas eter no. 10 Esun ku ta fiel ku kos chikí, lo ta fiel ku kos gran di i esun

Page 39: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

16:22 banda di Abra ham Ta pre sen tá bida di e pue blo di Dios den shelu ma ne ra un fies ta (Luk 14:15­24), ka min da e an fi trion ta Abra ham. Lá za ro a bai sinta na e lugá di honor serka di e an fi trion (wak Luk 14:7, n.).16:23 reino di morto Aki reino di morto ta un lugá di su­fri men tu (Luk 13:28).16:25 Mi yu Un ma ne ra ka ri ño so pa di ri gí bo mes na otro per so na. E hòm ber riku ta yama Abra ham ‘Tata’ (v. 24, 27).16:29 Moi ses i e Pro fe ta nan Esaki ta un eks pres hon fiho pa in di ká hen ter TeNaK (Bei bel he breo) òf tur kos ku Dios a re ve lá nos pa medio di su Pa la bra. Ta un eks pres hon fiho pa in di ká hen ter TB ku ta forma e base i ku ra son di re ve­la shon di TN. Ta haña e eks pres hon akí hopi bia den TN òf den un forma variá, p.e. en bes di Lei: Moi ses (Mat 5:17; 7:11­12; 22:40; Luk 16:29­31; 24:27, 44; Echo 13:15; 24:14; 26:22; 28:23; Rom 3:21. Komp. tambe Luk 9:30, 33: Moi ses i Elías).16:31 asta si un hende lanta for di morto esei tam po ko lo no kon ven sé nan V. 31 ta forma e punto

sen tral di e pa rá bola. E señal pa lanta fe no ta e mi la­ger di mas sen sa sho nal, ma e Santa Skri tu ra, esta: loke Dios a re ve lá pa medio di su Pa la bra. Sku cha (shemá: Deu 6:4) Dios su Pa la bra ta mas im por tan te ku kual ke señal (Luk 24:27, 44).17:1 Hesus a bisa Lukas ta kom pi lá den v. 1­10 vá rios pa la­bra to kan te bida den ko mu ni dat: loke ta pone hende peka, por do n fra ter nal, fe i sir bi shi pas to ral.17:2 un di e chi ki tu nan No ta re fe rí ne se sa ria men te na mucha chikí, pero na si gui dó nan di Hesus ku ta débil den fe (Mar 10:14; 1Kor 8:9­13), ke men per so na nan ku no tin fe fuer­te i ma du rá.17:3 boso ruman Wak Luk 6:41, n.17:4 si e peka kon tra bo shete be riba un dia Hesus no ta pone un lí mi te na e por do n. Al kon tra rio, E ke bisa ku sem per nos mes ter ta kla pa por do ná sin lí mi te, mes­kos ku Dios ta por do ná tur hende ku ta are pen tí di nan piká.17:6 un pi pi ta di mòs ter Ta ser kon si de rá e simia di mas chikí.

22 loke Otro ma nus kri to tin: wi ri wi ri ku. 23 peka Otro ma nus kri to tin: faya ku bo.

a 17:3 Mat 18:21­22 b 17:3 Mat 18:15

Lei i pro fe ta nanE pa la bra nan akí ta usá den TN pa re fe rí

na par ti nan prin si pal di TB. ‘Lei’ ta re fe rí na e promé sinku bu ki nan, esta Gé ne sis te Deu te­ro no mio, tambe yamá e bu ki nan di Moi ses. E ‘Pro fe ta nan’ ta re fe rí na bu ki nan ma ne ra Isaías i Amos, pero tambe na e bu ki nan di Yozue, Hues nan, Sa muel i Rei nan (wak In tro duk shon di Pro fe ta nan).

LUKAS 16–17 1462

nos.” 27 E hòm ber riku a bisa: “Tata, mi ta roga bo anto, manda Lá za ro kas di mi tata. 28 Mi tin sinku ruman hòm ber; lag’é at ver tí nan se ria men te, pa nan tambe no bin haña nan den e lugá di tor men­to akí!” 29 Abra ham a kon test’é: “Nan tin Moi ses i e Pro fe ta nan, laga nan tende di nan.” 30 Ma el a bolbe kon tes tá: “Nò, tata Abra ham; si un hende ku lanta for di morto bai serka nan, e ora ei nan lo kom ber tí!” 31 Abra ham a dun’é pa kon testa: “Si nan no ta tende ni di Moi ses ni dje pro fe ta nan, asta si un hende lanta for di morto esei tam po ko lo no kon ven sé nan!” ’

Mas dicho di Hesus(Mateo 18:6-7, 21-22; Marko 9:42)

17 1 Hesus a bisa su di si pel nan: ‘Tin kos ku ta pone hende kai den piká; esei ta in e vi ta bel,

ma ai di esun ku ta trese nan! 2 Lo ta ba ta mihó p’e, pa mara un piedra gran di di mu li na rònt di su gar­gan ta i bent’é na laman, ku p’e laga un di e chi ki­tu nan akí kai den piká. 3 Boso mes, sea aler ta! Si boso ruman peka a, 23 skual e i si e are pen tí, por­do n’é. b 4 I si e peka kon tra bo shete be riba un dia i bira bisa bo shete be: “Mi tin duele di loke mi a hasi”, bo mes ter por do n’é!’

5 E apòs tel nan a bisa Señor Hesus: ‘Hasi nos fe krese.’ 6 Anto Señor a bisa nan: ‘Si boso fe ta ba ta mes gran di ku un pi pi ta di mòs ter, boso lo a bisa e palu gran di akí: “Sali for di tera ku rais ku tur i plan ta bo mes den laman” e palu lo a tende di boso.

ta ba tin un hòm ber pober, yamá Lá za ro, drumí. Lá za ro su kurpa ta ba ta habrí na yaga. 21 E ta ba­tin gana di mata su ham ber ku loke 22 ta ba ta kai for di e hòm ber riku su mesa, ma ta kachó ta ba ta bin lembe su ya ga nan. 22 Dia e hòm ber pober a muri, an gel nan a karg’é hiba banda di Abra ham. E riku tambe a muri i nan a der’é. 23 For di den reino di morto, ka min da e ta ba ta sufri hopi doló, e riku a hisa kara wak ariba, mira Abra ham leu aya, ku Lá za ro banda di dje. 24 El a yam’é bisa: “Tata Abra ham, tene mi ze ri kòr dia ku mi i manda Lá za ro dòp su punta di dede den awa i fres ka mi lenga, pa so bra mi ta den ago nia den e kan de la akí.” 25 Ma Abra ham a bis’é: “Mi yu, kòrda kuan tu kos bon bo a haña tempu bo ta ba ta na bida i kon malu Lá za ro a pasa. Ma awor e ta ri si bí kon sue lo aki i abo ta den ago nia. 26 En todo kaso, tin un klof hundu ta se pa rá nos fo’i bo, ke men si un hende di aki banda ke bai bo banda, e no por hasié; i niun hende di bo banda no por pasa bini aki serka

Page 40: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

17:11 Na ka min da pa He ru sa lèm, Hesus Wak Luk 9:51, n.17:12 a keda pará na un dis tan sia Lei di Moi ses ta ba ta or­de ná le pro so nan pa keda leu for di otro per so na nan (Lev 13:46).17:14 e sa ser do te nan Wak Luk 5:14, n.17:15 a bira bèk… E ta ba ta alabá Dios Dios ta re ve lá su mes den Hesu­Kristu kende ta trese e Reino na e per so na nan. P'esei e ber da de ro ala ban sa na Dios ta pa medio di Hesus.17:19 bo fe den Mi a salba bo Lit. ‘a kura bo’ (Luk 7:50; 8:48; 18:42).17:21 mei mei di boso E reino di Dios ya ta pre sen te den men sa he i ak shon nan di Hesus (Luk 11:20). Lukas ta pre sen­tá den v. 22­37 e rea li sa shon kom ple to di e reino di Dios: su kum pli men tu final i re pen ti no, ora Yu di hende bini riba dia di Señor. Ta haña un kan ti dat di ele men to di e imá gen akí bèk den e dis kur so di Mat 24.

17:24 ma ne ra welek Yu di hende lo bini di un ma ne ra in es pe rá i vi si bel pa tur hende.17:25 promé E mes ter sufri hopi E ka min da ku ta kon­du sí na glo ria ta pasa dor di su fri men tu i morto (Luk 9:22).17:26 den tempu di Noe E di si pel nan mes ter sa ku fin ta yega ora nin gun hende no ta sper'é.17:31 riba su dak di kas Wak Luk 5:19, n.17:37 Ka min da tin ka da ver, ei wa ra wa ra ta reuní Ku e pro ver bio akí Hesus ta ros pon dé riba e pre gun ta di e di­si pel nan ‘Na unda, Señor?’ (v. 37a). Hesus ta bisa: ‘Tur ka­min da’. Hui sio di Dios ta yega pa tur hende (Luk 21:35) i lo ta bisto pa tur hende. Para òf bes tia feros ta apa re sé hopi bia den des krip shon di hui sio di TB (Isa 18:6; 34:15­16; Yer 7:33; 12:9; 15:3; Eze 39:17).

24 Tin ma nus kri to ku ta añadí: Mi no ta kere. 25 pre ser vá Otro ma nus kri to tin: salba.

c 17:14 Lev 14:1­32 d 17:26 Gen 6:5­8 e 17:27 Gen 7:6­24 f 17:28-29 Gen 18:20–19:25 g 17:31 Mat 24:17­18; Mar 13:15­16 h 17:32 Gen 19:26 i 17:33 Mat 10:39; 16:25; Mar 8:35; Luk 9:24; Huan 12:25

Piedra di mu li na

1463 LUKAS 17

19 El a bisa e hòm ber: ‘Lanta bai numa; bo fe den Mi a salba bo!’

Bi ni da di e reino(Mateo 24:23-28, 37-41)

20 E fa ri seo nan a pun tra Hesus ki dia reino di Dios lo bini. El a kon tes tá nan: ‘Reino di Dios no ta bini den un forma ku hende por mira. 21 Ni tam po ko hende lo no por bisa: “At’é aki!” òf “At’é aya!”, pa so­bra mira, reino di Dios ta mei mei di boso!’

22 Hesus a bisa su di si pel nan: ‘Lo yega un tempu ku boso tin gana di mira un di e dia nan di Yu di hende. Ma boso lo no mir’é. 23 Nan lo bisa boso: “Mira at’é aya!” òf “Mira, at’é aki!” No bai ni kore nan tras, 24 pa so bra ma ne ra welek ta kòrta den shelu di un ho ri zon te pa otro, asina lo ta ku Yu di hende riba su dia. 25 Ma promé E mes ter sufri hopi i keda re cha sá pa hende di e ge ne ra shon akí. 26 Ma­ne ra a so so dé den tempu di Noe, d asina lo pasa den dia nan di Yu di hende. 27 Hende a keda kome i bebe; nan a kasa i a tuma otro pa kasá, te dia Noe a dren ta arka i e di lu vio, ku a kaba ku nan tur, a ku­min sá. e 28 Òf ta ma ne ra den tempu di Lòt; f nan a kome i bebe, kum pra i bende, plan ta i lanta edi fi sio. 29 Ma dia Lòt a sali for di Só do ma, un yo bi da di kan­de la i sua fel a kaba ku tur. 30 Asina lo pasa dia Yu di hende ma ni fes tá su mes. 31 Esun ku ta sintá riba su dak di kas riba e dia ei, no mes ter baha bin kohe kos nan ku tin den kas abou. Esun ku ta den ku nu­ku tam po ko no mes ter bira bai bèk pa wak loke a keda atras. g 32 Kòrda riba kasá di Lòt! h 33 Esun ku purba pre ser vá 25 su bida, lo pèrd’é i esun ku pèrd’é lo hañ’é di nobo. i 34 Mi ta bisa boso, riba e ano chi

7 Kua di boso lo bisa boso kriá ku ta plug tera pafó òf kuida karné pa boso, ora e bini kas for di ku nu ku: “Bini me so ra bin sinta na mesa”? 8 Niun hende! Mas lihé e ta bis’é: “Pre pa rá mi ku min da pa mi; faha bo lomba i sirbi mi, te ora mi kaba di kome i bebe. Des­pues bo tambe por kome i bebe.” 9 Akaso e ta yama su kriá danki, pa so bra el a hasi loke a mand’é? 24 10 Mes kos asina boso tambe mes ter bisa, ora boso a hasi tur loke a manda boso hasi: “Nos ta kriá in útil! Nos a djis kum pli ku nos deber!” ’

Hesus ta kura dies le pro so11 Na ka min da pa He ru sa lèm, Hesus a pasa den e

re gion entre Sa ma ria i Ga li lea. 12 Ora El a dren ta un pue blo, dies le pro so a bin kontr’É i a keda pará na un dis tan sia. 13 Nan a grita: ‘Hesus, maes tro, tene mi ze ri kòr dia ku nos!’ 14 Ora Hesus a mira nan, El a bisa: ‘Bai laga e sa ser do te nan mira boso.’ c Segun nan ta ba ta kana bai, nan a kura. 15 Un di nan a bira bèk, ora el a mira ku el a kura. E ta ba ta alabá Dios na bos altu, 16 a tira su kurpa abou na suela di lan ti di Hesus i gra di sí Hesus. E hòm ber ei ta ba ta un sa­ma ri ta no. 17 E ora ei Hesus a bisa: ‘No ta dies a kura? Na unda e nuebe so brá nan a keda? 18 Niun no por a bini bèk pa alabá Dios ku no ta e stra ñe ro akí?’

Page 41: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

18:3 Un biuda Biu da nan ta ba ta hen de nan in de fen so i Lei di Moi ses ta ba ta or de ná pa nan haña kuido spe sial (Eks 22:21­23; Deu 10:18; 27:19).18:7 Akaso Dios lo no duna… nan de re cho? No ta kom­pa rá Dios ku e hues in hustu (v. 6). E ar gu men to ta ku si asta un hues in hustu ta husga e kousa di un biuda, kuan tu mas Dios lo aktua na fabor di su pro pio pue blo pa hasi hus ti sia p'e!18:8 lo E haña hende ku fe riba mundu? Mas ku un pre­gun ta esaki ta un ma ne ra di sti mu lá e di si pel nan pa nan keda firme den fe. E fe ei ta laga e di si pel nan ‘resa sem per’ (v. 1), spe sial men te pa e bi ni da di Reino di Dios (Luk 11:2) i di e Yu di hende (Luk 17:26). Tras di e pre gun ta akí ta para e tema klá si ko di ‘apos ta sia’ (pèr dè men tu di fe), ku mes ter pasa na fin di tempu (2Tes 2:3, Mat 24:10­12).18:10 fa ri seo Wak Luk 3:12, n.18:12 dos bia pa siman Dja luna i dja weps.

18:12 un dé si mo di mi en tra da Ma ne ra Lei di Moi ses ta­ba ta manda (Lev 27:30)18:13 bati riba su pechu Ta señal di are pen ti men tu i tris­te sa (Luk 23:48).18:13 tene mi ze ri kòr dia ku mi E ta resa Sal 51:1 i ta bolbe kas (v. 14) ku e pro me sa di Sal 51:17.18:14 lo keda hu mi liá… lo keda alsá Wak Luk 14:11, n.18:17 ri si bí reino di Dios ma ne ra un mucha Den e reino di Dios ta dren ta so la men te hen de nan, ku mes kos ku mucha, ta de pen dé di amor di Dios, nunka ta duda di Su bon dat i ta asep tá Su ben di shon nan ku gra ti tut (Mat 18:3)18:18 Un lider hudiu Mat 19:20 ta bisa ku ta ba ta un hóben.18:18 haña bida eter no? Un dòk tor di Lei a hasi e mesun pre gun ta (Luk 10:25). He re dá bida eter no ta mes kos ku ‘dren ta den e Reino di Dios’ (v. 25) i ‘keda salba’ (v. 26).

a 18:1 2Tes 1:11; Fil 1:4; Rom 1:10; Kol 1:3 b 18:1 2Tes 3:13; 2Kor 4:1, 16; Gal 6:9; Efe 3:13 c 18:7 Sir 35:17­19 d 18:12 Luk 5:33 e 18:14 Prov 29:23; Mat 23:12; Luk 14:11 f 18:20 Eks 20:14; Deu 5:18 g 18:20 Eks 20:13; Deu 5:17

LUKAS 17–18 1464

dos hòm ber a subi bai tèm pel bai resa; un ta ba ta fa ri seo, e otro ta ba ta ko bra dó di be las ting. 11 E fa­ri seo a bai para e so i resa: “Dios, mi ta yama Bo danki ku mi no ta ma ne ra tur e otro hen de nan; mi no ta golos pa kos, mal ba do, adúl te ro, òf ma ne ra e ko bra dó di be las ting ei. 12 Mi ta yuna d dos bia pa siman i ta duna un dé si mo di mi en tra da.” 13 Ma e ko bra dó di be las ting a keda pará na un dis tan sia i no a ni hisa kara na shelu. El a bati riba su pechu komo señal di are pen ti men tu i bisa: “Señor, tene mi ze ri kòr dia ku mi, un hende pe ka dó!” 14 Mi ta bisa boso: ta e ko bra dó di be las ting ei a baha bai kas na bon ku Dios. Pa so bra tur hende ku alsa su mes, lo keda hu mi liá, ma esun ku hu mi liá su mes, lo keda alsá.’ e

Hesus ta ben di sho ná mucha chikí(Mateo 19:13-15; Marko 10:13-16)

15 Algun hende a trese nan yu chi kí nan pa Hesus pone man riba nan. Ora e di si pel nan a mira nan, nan a skual e hen de nan. 16 Ma Hesus a yama e mu cha nan serka djE i bisa: ‘Laga e mu cha nan bini serka Mi i no kita nan, pa so bra reino di Dios ta per­te ne sé na esnan ku ta ma ne ra nan. 17 Mi ta si gu rá boso: esun ku no ri si bí reino di Dios ma ne ra un mucha, nunka lo no drent’é.’

E lider riku(Mateo 19:16-30; Marko 10:17-31)

18 Un lider hudiu a pun tra Hesus: ‘Mi bon maes­tro, kiko mi mes ter hasi pa mi haña bida eter no?’ 19 Hesus a bis’é: ‘Pa ki ko bo ta yama Mi “bon”? Niun hende n’ ta bon, Dios so! 20 Bo ko no sé e man da­men tu nan: “No ko me té adul te rio, f no mata, g no

ei, si tin dos hòm ber drumí riba kama, lo bai ku un i e otro ta keda atras. 35 Dos muhé lo mula mai shi huntu, lo bai ku un i e otro ta keda atras.’ [36 Lo tin dos hòm ber den ku nu ku; lo bai ku esun, i e otro ta keda atras.] 37 E ora ei e di si pel nan a pun tra Hesus: ‘Na unda, Señor?’ El a duna nan pa kon testa: ‘Ka­min da tin ka da ver, ei wa ra wa ra ta reuní!’

Pa rá bola di e biuda i e hues

18 1 Hesus a konta su di si pel nan un pa rá bola pa siña nan ku nan mes ter resa sem per a,

sin des ku ra shá b. 2 El a bisa nan: ‘Den un sier to siu­dat ta ba tin un hues ku no ta ba ta teme Dios, ni e no ta ba ta preo ku pá su kabes ku niun hende. 3 Un biuda den mesun siu dat ta ba ta bini kada be serka dje i pidié: “Yuda mi haña mi de re cho kon tra mi kon trin kan te!” 4 Du ran te largu tempu el a nenga di yud’é, ma des pues e hues a bisa den su mes: “Mi no ta teme Dios ni mi no ta preo ku pá mi kabes ku niun hende tam po ko, 5 ma komo e muhé akí ta fèr fe lá mi hopi, mi ta yud’é haña su de re cho. Sino e ta keda mo les tiá mi te kaba ku mi.” ’

6 Señor a añadí: ‘Boso a tende loke e hues in hustu ei a bisa? 7 Akaso Dios lo no duna su es ko hi do nan ku ta skla ma n’E di dia i ano chi, nan de re cho? Lo E no tarda pa yuda nan. c 8 Mi ta bisa boso: E ta husga lihé na nan fabor. Ma ora e Yu di hende bini bèk, lo E haña hende ku fe riba mundu?’

Pa rá bola di e fa ri seo i di e ko bra dó di be las ting

9 Hesus a konta e pa rá bola akí pa hende ku ta ba­ta sinti nan sigur di nan mes bon dat i ta ba ta me­nos pre siá tur sobrá hende. 10 El a bisa nan: ‘Un dia

Page 42: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

18:20 e man da men tu nan Hesus ta sita sinku di e dies man da men tu nan.18:21 Fo'i chikí For di dia ku el a kom ber tí den ‘yu di Lei’ (wak Luk 2:42, n.).18:22 bin sigui Mi Hesus ta na ka min da pa He ru sa lèm, ka min da lo mat'É (Luk 9:22).18:25 un kamel pasa dor di wowo di angua Algu im po­si bel, ma ne ra e kon testa di esnan ku ta ba ta sku cha Hesus ta in di ká (v. 26).18:31 tur loke e pro fe ta nan a skibi Luk ta afir má hopi bia ku e pro fe ta nan a pro fe ti sá su pa shon: Luk 24:25, 27, 44; Echo 2:23; 3:18, 24; 8:32­35; 13:27; 26:22s.18:34 a keda skon dí pa nan Wak Luk 9:45, n.

18:38 Yu di David Wak Mar 10:47, n.19:2 hopi plaka Yé ri ko ta ba ta un sen tro ko mer sial im por­tan te, un lugá ka min da un hefe di ko bra dó nan di be las ting (wak Luk 13:12, n.) ma ne ra Zakeo por a bira riku fá sil men te.19:4 palu di figo Un palu kòr ti ku i ku ta ki nan diki ku hende por subi den dje fá sil men te.19:8 mi ta dun'é kua ter be mas tantu bèk Lei hudiu (Eks 22:1) ta dikta pa sier to ka so nan di la dro ni sia ku mes ter res ti tuí loke a hòrta 4 bia na e doño; lei ro ma no ta dikta esei pa tur robo ko me té. E pro me sa di Zakeo a bai mas leu ku loke Lei di Moi ses ta ba ta ek si gí (Lev 6:2­5; Num 5:6­7). Su de si shon ta kom ple ta men te di fe ren te for di esun di e hòm ber riku (Luk 18:23).

h 18:20 Eks 20:15; Deu 5:19 i 18:20 Eks 20:16; Deu 5:20 j 18:20 Eks 20:12; Deu 5:16 k 18:24-25 Prov 11:28 l 18:42 Luk 7:50; 8:48; 17:19 a 19:7 Luk 5:30; 7:34; 15:2

1465 LUKAS 18–19

Hesus ta kura un siegu ku ta pidi li mos na(Mateo 20:29-34; Marko 10:46-52)

35 Ora Hesus a yega serka di Yé ri ko, ta ba tin un siegu sintá abou kantu di ka min da ta pidi li mos­na. 36 E siegu a tende e mul ti tut ta pasa i a pun tra: ‘Kiko ta pa san do?’ 37 Nan a ros pon d’é: ‘Ta Hesus di Na za rèt ta pasa!’ 38 E siegu a skla ma: ‘Hesus, Yu di David, tene mi ze ri kòr dia ku mi!’ 39 E hen de nan ku ta ba ta pasa di lan ti di Hesus, a rous e siegu bi san­do: ‘Keda ketu.’ Mas pa e grita: ‘Yu di David, tene mi ze ri kòr dia ku mi!’ 40 Hesus a keda para i manda nan tres’é serka djE. Ora e hòm ber ta ba ta su di lan ti, 41 El a puntr’é: ‘Kiko bo ke pa Mi hasi pa bo?’ E siegu a kon tes tá: ‘Señor, laga mi mira atro be.’ 42 E ora ei Hesus a bis’é: ‘Mira atro be! Bo fe den Mi a salba bo l.’ 43 Me so ra e siegu a haña su bista bèk; el a sigui Hesus, mién tras e ta ba ta glo ri fi ká Dios. Ora nan a mira loke a pasa, hen ter e pue blo a alabá Dios.

Hesus i Zakeo

19 1 Hesus a dren ta Yé ri ko i ta ba ta pasa dor di e siu dat. 2 Ta ba tin un hòm ber ku yama

Zakeo ei; e ta ba ta hefe di e ko bra dó nan di be las­ting i e ta ba tin hopi plaka. 3 E ta ba ta buska moda di mira ta ken ta Hesus, pero e no a logra pa so bra ta­ba tin hopi hende i e ta ba ta un hòm ber kurpa chikí. 4 El a kore pasa e mul ti tut i subi un palu di figo pa por a mira Hesus, pa so bra Hesus mes ter a pasa ei. 5 Ora Hesus a yega na e lugá ei, El a wak ariba i bisa Zakeo: ‘Zakeo, baha abou lihé, awe Mi mes ter keda serka bo.’ 6 Zakeo a baha abou purá i ri si bí Hesus kon ten tu. 7 Tur hende ku a mira loke a pasa a mur­mu rá a i bisa: ‘El a bai keda na kas di un pe ka dó!’ 8 Zakeo a lanta para i bisa Señor: ‘Mi ta duna hende pober mitar di mi po ses hon i si mi a ranka plaka for di un hende, mi ta dun’é kua ter be mas tantu bèk.’

hòrta, h no duna tes ti mo nio falsu, i honra bo tata i mama.” ’ j 21 E hòm ber a ros pon dé: ‘Fo’i chikí mi ta tene mi mes na tur e man da men tu nan ei!’ 22 Ora Hesus a skuch’é, El a bisa: ‘Un kos so bo falta. Bai bende tur loke bo tin, duna hende pober e sèn i lo bo tin te so ro den shelu. Des pues bin sigui Mi.’ 23 Ora el a tende loke Hesus a bisa, el a bira mashá tris tu, pa so bra e ta ba ta mashá riku.

24 Ora Hesus a mira ku e hòm ber a bira mashá tris tu, El a bisa: ‘Esta di fí sil ta pa hende riku dren­ta reino di Dios. k 25 Ta mas fásil pa un kamel pasa dor di wowo di angua, ku pa un riku dren ta reino di Dios.’ 26 E hen de nan ku a tend’É, a kon test’É: ‘Ta ken antó por haña sal ba shon?’ 27 Anto Hesus a bisa nan: ‘Loke ta im po si bel pa hende ta po si bel pa Dios!’ 28 E ora ei Pedro a bisa: ‘Mira tòg kon nos a laga tur loke nos ta ba tin i sigui Bo.’ 29 Hesus a ros­pon dé: ‘Mi ta si gu rá boso: niun hende ku a ban do­ná kas, se ño ra, ruman, mayor òf yunan pa mo ti bu di reino di Dios, 30 no ta keda sin haña hopi mas tantu den e tempu akí i bida eter no den e mundu be ni de ro.’

Hesus ta konta di su morto i re su rek shon pa di tres be

(Mateo 20:17-19; Marko 10:32-34)31 Hesus a hala e dies dos di si pel nan un banda

i bisa nan: ‘Nos ta bai subi yega He ru sa lèm i tur loke e pro fe ta nan a skibi lo bira rea li dat pa Yu di hende. 32 Pa so bra lo en treg’É den man di pa ga no i nan lo hasi bofon di djE, in sult’E i sku piÉ. 33 Nan lo sut’É ku kar ba chi mata, ma riba e di tres dia lo E re su si tá.’ 34 Ma e di si pel nan no ta ba ta kom pron dé nada di loke E ta ba ta papia; ni fi ka shon di su pa­la bra nan a keda skon dí pa nan i nan no ta ba ta sa de ke se trata.

Page 43: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

19:9 e hòm ber akí tambe ta yu di Abra ham Hesus a bisa ku Zakeo ta per te ne sé na e pue blo di Dios (Luk 13:16), maske su kom pa trio ta nan ta ba ta des presi'é i kon si der'é un trai dor. Hesus ta ba ta di ri gí su mes spe sial men te na esnan ku ta ba ta mur mu rá.19:10 pa buska i salba esun ku ta pèrdí Luk 15; Mar 10:45; 1Tim 1:15.19:11 ta ba ta bini me so ra. Esaki ta ba ta loke e pue blo i e di si pel nan ta ba ta fer wagt (Echo 1:6). E pa rá bola ta siña ku ta bale la pena warda (Luk 17:20­37). Na mes mo men to e ta pone bon kla ku e noble ta bolbe komo rei pa re kom pen sá (v. 17, 19) i kas ti gá (v. 24, 27).19:13 dies di su kriá nan Mas des pues ta so la men te tres di nan ta ser yamá pa duna kuen ta na e noble (v. 16, 18, 20). Ge ne ral men te e pa rá bo la nan di Hesus tin un mák si mo di tres per so na he.

19:13 mo ne da di oro Un mo ne da di oro ta ba ta bal 100 mo ne da di plata (wak Luk 15:8, n.).19:14 su kom pa trio ta nan ta ba tin rabia riba dje i nan a manda un de le ga shon e pais ka min da e ta ba ta Na aña 4 pK, des pues di morto di He ró des, su yu Ar ke lao (Mat 2:22) a biaha bai Roma pa haña kon fir ma shon komo rei di Hudea. E pue blo hudiu a manda un de le ga shon Roma pa pro tes tá kon tra e nom bra men tu di Ar ke lao. Ta po si bel ku e pa rá bola ta re fe rí na e su se so ei.19:26 tur hende ku tin kaba, lo haña mas Esnan ku asep tá i warda e bèr dat nan ku nan a haña lo ri si bí asta mas di Dios; ku esnan ku no asep tá loke Dios ofre sé ta so so dé kon tra li.19:27 ene mi gu nan Entre otro esnan ku no ta ba ta ke pa e ta ba ta nan rei (v. 14).

b 19:10 Eze 34:16; Mat 18:11 c 19:11-27 Mat 25:14­30 d 19:26 Mat 13:12; Mar 4:25; Luk 8:18

In te resA base di e union ku ta ba tin entre e miem­

bro nan di e pue blo di Dios, lei ta ba ta pro hi bí pa ek si gí in te res riba plaka fiá na un kom pa trio ta (Eks 22:25; Lev 25:35­37; Deu 23:19, 20). In ten­shon di e man da men tu akí ta ba ta pa pro te gé hende pober kon tra eks plo ta shon. Ta ri fa di in te­res de ma sia do altu no ta ba ta nada ek sep sho nal na Ba bi lo nia i Asi ria, i tin bia ta ba ta pone e in te­res di an te ma no serka e fian sa, di ma ne ra ku un hende ku a fia kua ren ta mo ne da di plata, ta ba ta obli gá su mes na paga se sen ta mo ne da di plata (komp. Luk 16:8). Ku a in ter pre tá e pro hi bi shon pa ek si gí in te res komo un pro hi bi shon ku ta ba ta so la men te re la sho ná ku eks plo ta shon di po ber­nan, ta sali na kla den Mat 25:27 i Luk 19:23, ka min da in te res riba in ver shon ta keda pre sen tá komo un fe nó me no nor mal den mundu di TN.

LUKAS 19 1466

9 E ora ei Hesus a bis’é: ‘Awe sal ba shon a bi shi tá e kas akí, pa so bra e hòm ber akí tambe ta yu di Abra­ham. 10 Yu di hende a bini pa buska i salba esun ku ta pèrdí!’ b

Pa rá bola di e dies mo ne da nan di oro(Mateo 25:14-30)

11 Mién tras e pue blo ta ba ta sku cha, Hesus a konta nan un pa rá bola mas, c pa so bra E ta ba­ta serka di yega He ru sa lèm i e hen de nan ta ba ta pensa ku awor sí reino di Dios ta ba ta bini me so ra. 12 P’esei Hesus a bisa nan: ‘Ta ba tin un noble ku a bai un pais leu pa nan koron’é komo rei i pa e bini bèk des pues. 13 El a yama dies di su kriá nan, duna kada unu un mo ne da di oro i bisa nan: “Hasi ne go­shi ku e plaka akí, mién tras mi no t’ei.”

14 Ma algun di su kom pa trio ta nan ta ba tin rabia riba dje i nan a manda un de le ga shon e pais ka­min da e ta ba ta, pa bisa: “Nos no ke pa e bira nos rei!” 15 E noble a bini bèk des pues di a bira rei i a manda yama tur e kriá nan ku el duna sèn. E ker a sa kuan tu ga na shi nan a hasi. 16 E promé kriá a bin bis’é: “Señor, mi a gana dies mo ne da ku esun ku bo a duna mi.” 17 E noble a kon test’é: “Bon hasí! Bo ta un bon sir bi dó! Pa so bra bo ta ba­ta di kon fia ku kos chikí, mi ta duna bo ou to ri dat riba dies siu dat.” 18 E di dos a bin bisa: “Señor, mi a gana sinku mo ne da mas, ku esun ku bo a duna mi.” 19 E noble a bisa e kriá akí: “Bo tambe lo ta un go ber na dó, ku ou to ri dat riba sinku siu dat.” 20 Un otro a bin bis’é: “Señor, ata e mo ne da akí ku bo a duna mi; mi ta ba tin e skon dí den un pida paña, 21 pa so bra mi ta ba tin miedu di bo. Bo ta un hòm­ber ku ra son duru, ku ta kohe loke no ta di bo i ta

ko se chá loke bo no a sem bra.” 22 E noble a bis’é: “Sir bi dó mal hende! Bo boka mes ta kon de ná bo. Bo ta ba ta sa ku mi ta un hòm ber ku ra son duru, ku ta kohe loke no ta di dje i ta ko se chá, loke e no a sem bra. 23 Wèl, pa ki ko bo no a pone mi plaka na banko antó? E ora ei mi por a hañ’é bèk ku in te res dia mi a bini bèk.” 24 I el a bisa na esnan pará ei: “Kita e mo ne da di oro fo’i dje i duna e kriá ku tin dies kaba.” 25 “Ma señor,” nan a bisa, “e tin dies mo ne da kaba!” 26 E noble a kon tes tá: “Mi ta bisa boso: tur hende ku tin kaba, lo haña mas, i tur hende ku no tin, asta e tiki ku nan tin, lo kita for di nan. d 27 Pa loke ta trata mi ene mi gu nan ku no ta ba ta ke pa mi reina riba nan, bini ku nan aki i mata nan mi di lan ti.” ’

Page 44: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

19:28 den di rek shon di He ru sa lèm Aki e úl ti mo parti di Lukas ta ku min sá; e parti akí ta bai to kan te di ak ti vi dat nan di Hesus na He ru sa lèm ku a dura mas o ménos un siman. Ta kal ku lá ku Hesus a dren ta siu dat dja du min gu i ku riba dja bièr nè nan a kru si fik'É.19:29 Bet fa ge Ta ba ta keda 1 km ost di He ru sa lèm.19:29 Be ta nia Un pue blo situá mas o ménos 3 km ost di He ru sa lèm.19:29 seru ku nan ta yama ‘Seru di Olei fi E ta ba ta situá na parti ost di He ru sa lèm, na e otro banda di e vaye di Se­dron. Pro fe ta Isaías a yega di bisa ku Señor Dios lo apa re sé riba e seru ei (Zak 14:4).19:30 e pue blo Pro ba ble men te, Bet fa ge (Mat 21:1).19:34 Señor Wak v. 31, n.19:36 habri nan paña abou riba ka min da Esaki ta ba ta un ma ne ra fes ti vo di ri si bí rei nan i otro per so na nan im­por tan te (2Rei 9:13). Lukas no ta men sho ná ra ma nan di palma.19:37 hen ter e mul ti tut di di si pel E hen de nan ei ta­ba ta si gui dó di Hesus (v. 37), ku a bini for di Ga li lea pa se­le brá Pésag. Pa ku min dá Hesus nan a usa pa la bra nan di Sal 118:25­26.19:40 e piedra nan mes lo grita E pa la bra nan di Hesus ta bai bèk na Hab 2:11. E ni fi ka shon mas pro ba bel ta esaki:

Si e hen de nan di He ru sa lèm no sa lu dá Hesus komo nan Rei, e piedra nan morto lo hasié. Hui sio di Dios lo no laga niun piedra keda na su lugá (v. 44; Luk 21:5­6, 20­24), i e piedra nan lo ta tes ti gu ku e si gui dó nan di Hesus ta ba tin rason.19:44 Ni un piedra E pro fes ia akí yen di sita di Bei bel (v. 43: komp. Isa 29:3; 37:33; Yer 52:4­5; Eze 4:1­3; 21:22, 27; v. 44: komp. Hos 10:14; 14:1; Nah 3:10; Salmo 137:9) ta laga kòrda riba des truk shon di He ru sa lèm na 587 pK mes tantu i mas ku esun di aña 70 dK, di kua no tin niun de ta ye tí pi ko des­kri bí. Nos por kon kluí for di e tek sto akí kaba, ku ya e ta ba ta ek sis tí promé ku aña 70.19:44 e tempu ku Dios a bi shi tá bo Ta ba ta nèt e tempu di bi ni da di reino di Dios, anun siá i inou gu rá pa Hesus.19:45 ne go sian te nan Den e plen chi di e pa ga no nan ta­ba tin bes tia i pa lom ba na benta pa hasi sa kri fi sio na Dios. Esaki ta ba ta asina pa yuda esnan ku ta bini for di leu i ku ke ofre sé un sa kri fi sio.19:46 Ta skibí den Skri tu ra Pa hus ti fi ká loke El a hasi, Hesus ta sita Isa 56:7.19:47 Dia aden dia afó Hesus a duna lès den tèm pel te ku dja weps, dia ku a arest'É (Luk 22:54).19:47 E sa ser do te nan im por tan te Wak Luk 9:22, n.

e 19:38 Sal 118:26 f 19:46 Yer 7:11 g 19:46 Isa 56:7 h 19:47 Luk 21:37

1467 LUKAS 19

39 Algun fa ri seo den e mul ti tut a bisa Hesus: ‘Maes tro, skual bo di si pel nan!’ 40 Hesus a kon tes tá: ‘Mi ta bisa boso: si nan keda ketu, e piedra nan mes lo grita!’

41 Segun nan ta ba ta yega serka i Hesus a mira He ru sa lèm, El a yora pa e siu dat ei. 42 El a bisa: ‘Mare bo tambe ta ba ta sa riba dia djawe kiko por duna bo pas! Ma awor akí esei ta skon dí pa bo! 43 E dia ta bini ku bo ene mi gu nan lo lanta su bi da di tera pa sitia bo, ron do ná bo i chan ga bo di tur banda! 44 Nan lo kaba ku bo, He ru sa lèm, i ku tur bo ha bi tan te nan. Ni un piedra no ta keda na su lugá, pa so bra bo no a re ko no sé e tempu ku Dios a bi shi tá bo.’

Tèm pel ta kas di Dios(Mateo 21:12-17; Marko 11:15-19; Huan 2:13-22)

45 Hesus a dren ta tèm pel i a ku min sá kore ku e ne go sian te nan 46 i bisa nan: ‘Ta skibí den Skri tu ra ku Dios ta bisa: Mi kas lo ta un kas di ora shon! f

Ma boso a hasi di dje un kueba pa ban di du.’ g47 Dia aden dia afó, Hesus ta ba ta siña e hen de­

nan den tèm pel. h E sa ser do te nan im por tan te, e dòk tor nan di lei i e li der nan di pue blo ta ba ta buska moda di mat’É. 48 Ma nan no ta ba ta sa kon hasié, pa so bra hen ter e pue blo ta ba ta skuch’É ku mashá aten shon.

Hesus ta dren ta He ru sa lèm(Mateo 21:1-11; Marko 11:1-11; Huan 12:12-19)

28 Des pues ku El a kaba di papia, Hesus a sigui nan di lan ti den di rek shon di He ru sa lèm. 29 Ora E ta ba­ta serka di yega e pue blo nan Bet fa ge i Be ta nia, den bi sin da rio dje seru ku nan ta yama ‘Seru di Olei fi’, El a manda dos di si pel bai nan di lan ti, 30 ku e en kar­go: ‘Bai e pue blo boso di lan ti. Asina boso yega aya, boso lo haña un yu di bu ri ku mará ku nunka nin gun hende no a kore. Lòs e i tres’é aki. 31 Si un hende pun tra pa ki ko boso ta hasi e kos ei, bis’é ku Señor mes ter di e bu ri ku.’

32 Ora nan a bai, nan a haña tur kos ma ne ra Hesus a bisa nan. 33 Do ño nan di e bu ri ku a pun­tra nan ora nan ta ba ta lòs e bu ri ku: ‘Pa ki ko boso ta lòs e bu ri ku?’ 34 Nan a ros pon dé: ‘Señor mes ter di dje.’ 35 E di si pel nan a hiba e bu ri ku pa Hesus, pone nan paña riba e bu ri ku i pone Hesus riba dje. 36 Segun E ta ba ta kore riba e bu ri ku, e hen de nan ta ba ta habri nan paña abou riba ka min da.

37 Ora E ta ba ta serka di yega He ru sa lèm, na ba­ha da di Seru di Olei fi, hen ter e mul ti tut di di si pel a bira mashá kon ten tu i nan a ku min sá gra di sí Dios na bos altu pa tur e kos nan ma ra vio so ku nan a mira. 38 Nan ta ba ta grita: ‘Ben di sho ná ta e rei ku ta bini den

nòm ber di Señor! e

Pas den shelu i glo ria na Dios den al tura!’

Page 45: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

20:1 den tèm pel Hen ter e ka pí tu lo akí (Luk 20:1­47) ta in­kluí e si ñan sa di Hesus den tèm pel. Ta trata di dis ku shon nan ri go ro so entre Hesus i e li der nan re li gio so.20:1 sa ser do te nan im por tan te… dòk tor nan di lei… an sia no nan Wak Luk 9:22, n. E tres gru po nan akí ta forma e san he drin òf kon se ho su pre mo di hu diu nan. Hesus ke sa promé nan opi nion to kan te Huan: nan ta asept'é komo un pro fe ta? Lukas ta en fa ti sá hopi be ku e mi shon di Huan ta ko nek tá ku esun di Hesus (Luk 1–2; Echo 1:22; 10:37; 13:24­25; 19:4).20:2 bo ta hasi e kos nan akí Nan ta ba ta papia to kan te e ‘pu ri fi ka shon’ ku Hesus a hasi den tèm pel (Luk 19:45­46).20:10 tempu di ko se cha Nor mal men te ta re ko hé e promé ko se cha sinku aña des pues di a plan ta e drùif nan.txt 20:13 mi yu stimá E pa la bra nan akí ta laga e le sa dó kòrda riba e stèm for di shelu ku a zona des pues di bou tis mo di

Hesus (Luk 3:22) i tambe ora Hesus ta ba ta riba seru huntu ku Moi ses i Elías (Luk 9:35).20:14 nos ta haña su he ren sia Esei ta laga hende kom­pron dé ku ta ba ta trata di e úniko yu, e úniko he re de ro di e hòfi.20:17 e si guien te Skri tu ra Hesus a sita Sal 118:22 (Echo 4:11; 1Ped 2:7).20:18 Ken ku kai riba e piedra ei Pro ba ble men te esnan ku ta ofen dé Hesus i su men sa he.20:18 e piedra kai riba dje E hui sio di Hesus ta bini riba esnan ku re cha s'É (Luk 9:27).20:19 E sa ser do te nan im por tan te Wak Luk 9:22, n.20:20 go ber na dó Den e tempu ei Pon sio Pi la to ta ba ta go ber na dor di Hudea (Luk 3:1).20:22 ta ko rek to Re fe rien do na Lei di Moi ses (Luk 6:2).20:22 em pe ra dor Den e tempu ei esei ta ba ta Ti be rio Cesar Au gus to, kende a go ber ná di 14 te 37 dK.

a 20:9 Isa 5:1 b 20:17 Sal 118:22 c 20:19 Luk 19:47­48

LUKAS 20 1468

ku hasi? Mi ta manda mi yu stimá, por ta e sí nan ta res pe tá.” 14 Ma ora e ku nu ke ro nan a mir’é, nan a bisa otro: “Esun akí ta e he re de ro! Ban kaba kuné, ya nos ta haña su he ren sia!” 15 Nan a sak’é for di e hòfi i mat’é. Kiko e doño di e hòfi lo hasi ku e ku nu­ke ro nan ei awor? 16 E mes lo bin kaba ku nan i pasa su hòfi pa otro hürdó.’ Ora e hen de nan a tende loke Hesus a bisa, nan a ros pon d’É: ‘Dios libra!’ 17 Ma Hesus a mira nan i bisa: ‘Kiko e si guien te Skri tu ra ta ni fi ká anto: E piedra ku e tra ha dó nan a re cha sá, a bira piedra prin si pal. b

18 Ken ku kai riba e piedra ei, lo plè chè; i ken ku e piedra kai riba dje,

lo keda garná.’19 E sa ser do te nan im por tan te i e dòk tor nan di

lei ta ba ta ker a kohe Hesus prezu e mo men to ei mes, pa so bra nan ta ba ta sa ku e kom pa ra shon ta ba ta trata di nan. Pero nan ta ba tin miedu di e pue blo c.

Dios òf em pe ra dor?(Mateo 22:15-22; Marko 12:13-17)

20 Nan a ten’É bon na bista i a manda algun spiòn ku mes ter a hunga ròl di hende ho nes to, djis pa nan kohe Hesus den tram pa ku su mes pa la bra nan. Asina nan lo a haña opor tu ni dat pa en tre gá Hesus den man di e go ber na dó ro ma no, ku ta ba tin poder i ou to ri dat. 21 E hen de nan akí a pun tra Hesus: ‘Maes­tro, nos sa ku loke bo ta siña hende ta hustu. Bo no ta tuma parti pa hende, ma bo ta siña hende segun bèr dat kon Dios ke pa nan biba. 22 Bisa nos: ta ko­rek to pa paga be las ting na em pe ra dor di Roma òf nò?’ 23 Ma Hesus a mira nan as tu sia; p’esei El a kon­

Nan ta kues tio ná Hesus su ou to ri dat(Mateo 21:23-27; Marko 11:27-33)

20 1 Un dia ku Hesus ta ba ta siña hende den tèm pel i anun siá e bon no ti sia, e sa ser do­

te nan im por tan te i e dòk tor nan di lei a aserk’É huntu ku e an sia no nan. 2 Nan a puntr’É: ‘Ku ki ou­to ri dat bo ta hasi e kos nan akí? Ta ken a duna bo e ou to ri dat ei?’ 3 Hesus a kon tes tá nan: ‘Mi tambe tin un pre gun ta pa hasi boso. Bisa Mi: 4 Huan su ou to ri dat pa ba ti sá hende, ta di shelu e ta bini òf di hende?’ 5 Nan a kon sul tá ku otro i bisa: ‘Si nos bisa “di shelu”, E ta pun tra nos pa ki ko nos no a kere Huan antó. 6 Ma si nos bisa “di hende”, hen­ter e mul ti tut akí ta piedra nos, pa so bra nan ta kon ven sí ku Huan ta un pro fe ta.’ 7 Nan a kon tes tá Hesus: ‘Nos no sa di unda Huan su ou to ri dat ta bini.’ 8 E ora ei Hesus a bisa nan: ‘Awèl, Mi tam­po ko no ta bisa boso ku ki ou to ri dat Mi ta hasi e kos nan akí.’

Pa rá bola di e hür dó nan mal hende(Mateo 21:33-46; Marko 12:1-12)

9 Hesus a ku min sá konta e pue blo e si guien te pa­rá bola: ‘Un dia ta ba tin un hòm ber ku a plan ta un hòfi di wen drùif. a Des pues el a hür e hòfi ku algun ku nu ke ro i sali di biahe, pa un tempu largu. 10 Ora ta ba ta tempu di ko se cha, el a manda un kriá bai tuma su parti serka e ku nu ke ro nan. Sin em bar go nan a kohe e kriá, dun’é un hala di sota i mand’é bai man bashí. 11 E doño a bolbe manda un kriá serka nan, esun akí tambe nan a bati, mal trat’é i mand’é bai man bashí. 12 E doño a manda un di tres kriá. Esun akí tambe nan a he ri dá i a kore kuné des pues. 13 Doño di e hòfi a pensa den su mes: “Kiko mi tin

Page 46: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

20:24 un mo ne da Ta ba ta un de na rio ro ma no, un mo ne da di plata ku e imá gen di Ti be rio i e le yen da: ‘Ti be rio Cesar, yu di Au gus to e di bi no’.20:25 duna em pe ra dor… i duna Dios Si pue blo di Is­rael paga im pues to na em pe ra dor ro ma no lo e no pèrdè nada. Si e nenga di sku cha e men sa he di Hesus, lo e pèrdè tur kos. E promé kris tian nan tambe a re ko no sé ku nan mes ter kum pli ku nan de ber nan pa ku e pais (Rom 13:5­7; 1Ped 2:13­17). Tòg nan ta ba ta sa ku ta Dios so nan mes ter adorá i obe de sé to tal men te.20:28 Moi ses a skibi e lei akí pa nos Nan a sita Deu 25:5­6 (Gen 38:8). Lei di Moi ses ta bisa ku mes ter per­ku rá pa nòm ber di un hòm ber i di su famia keda ek sis tí den e mundu akí. E sa du seo nan a pensa ku e no a bisa nada to kan te re su rek shon. Hesus a de mos trá nan ku nan a ki bu­ká nan mes.20:36 nan lo ta ma ne ra angel Des pues ku hende re su si tá nan lo ta ma ne ra angel i nan no tin nodi di kasa (v. 35). Hesus

ta pro be chá di papia na e mo men to ei to kan te an gel nan, ya ku e sa du seo nan no ta kere den nan ek sis ten sia tam po ko (Echo 23:8).20:37 Moi ses tambe a mus tra bon kla Hesus ta sita Eks 3:6 pa duna prue ba ku Abra ham, Isak i Yakob ainda ta bibu, ke men e tek sto ta afir má ku Dios ta nan Dios, loke lo no ta­ba ta bèr dat si nan ta ba ta morto.20:39 Bon bisá, Maes tro E dòk tor nan di Lei a gusta e kon testa di Hesus. Aki ta parse ku nan ta ba ta per te­ne sé na e grupo di fa ri seo ku si ta ba ta kere den re su­rek shon.20:42 mi Señor E rei di sal mis ta (David), kual ta e Mesias.20:42 na mi man dre chi Lugá di honor i ou to ri dat.20:43 un banki pa bo pone bo pia Fi gu ra di de ro ta i hu mi lia shon. E pa sa shi akí tambe ta sitá den Echo 2:34­35; Heb 1:13 (1Kor 15:25; Heb 10:12­13). E pa la bra nan di Hesus ta un at ver ten sia in di rek to na su opo nen te nan: nan no sa ku ken nan ta ba ta anda!

d 20:27 Echo 23:8 e 20:28 Deu 25:5 f 20:37 Eks 3:6 g 20:42-43 Sal 110:1

Dòk tor di leiE dòk tor nan di lei ta ba ta un grupo di lider re­

li gio so ku mashá in fluen sia den e pue blo hudiu. Nan ta ba ta stu dia Skri tu ra ku mashá di li gen sia i pre si shon, prin si pal men te lei di Moi ses (esta e sinku bu ki nan: Gé ne sis, Ék so do, Le ví ti ko, Num­ber nan, Deu te ro no mio) i otro tra di shon nan ku nan an te pa sa do nan a laga pa nan. P'esei pue­blo ta ba ta asep tá nan komo eks per to den spli­ka shon di Skri tu ra, ku ta ba ta di ri gí bida re li gio­so di pue blo. Hopi di nan ta ba ta forma parti di e grupo di fa ri seo (Echo 23:9). Un ter ser parti di e Kon se ho Su pre mo hudiu ta ba ta kon sis tí di dòk tor di lei.

1469 LUKAS 20

tes tá: 24 ‘Mus tra Mi un mo ne da. Ken su nòm ber i imá gen ta riba dje?’ Nan a kon tes tá: ‘Di em pe ra­dor.’ 25 E ora ei Hesus a bisa nan: ‘Wèl, duna em­pe ra dor loke ta di em pe ra dor i duna Dios loke ta di Dios anto.’ 26 Nan no por a kohe Hesus den tram pa di lan ti di pue blo ku niun pia di pa la bra; nan a keda asom brá di tende su kon testa i a keda ketu.

Un pre gun ta to kan te re su rek shon(Mateo 22:23-33; Marko 12:18-27)

27 Algun sa du seo, esta e hen de nan ku ta ba­ta nenga ku hende por lanta for di morto, d a bin in te ro gá Hesus di e si guien te forma: 28 ‘Maes tro, Moi ses a skibi e lei akí pa nos: “Si un hòm ber muri bai laga su kasá sin yu, e ruman hòm ber di e de­fun tu mes ter tuma e biuda pa kasá pa asina duna yu na su ruman ku a muri.” e 29 Awor, ta ba tin shete ruman hòm ber. E mayó a kasa i muri bai sin laga yu atras. 30 Esun di dos 31 i des pues esun di tres a kasa ku e biuda; pero a pasa mes kos ku nan tambe. Asina a sigui pasa ku tur e shete ru man nan. Nan tur a muri, sin laga yu atras. 32 Por úl ti mo e muhé mes a muri bai. 33 Awor riba dia di re su rek shon, ta kasá di ken e muhé ta? Pa so bra e ta ba ta kasá ku nan tur tòg?’ 34 Hesus a kon tes tá: ‘Hòm ber i muhé di e mundu akí ta kasa i ta tuma otro pa kasá. 35 Ma esnan ku ta digno di tuma parti den e mundu be ni­de ro i di lanta for di morto, no ta kasa ni lo no laga nan kasa. 36 Nan lo no muri mas, pa so bra nan lo ta ma ne ra angel. Nan lo ta yu di Dios, pa so bra nan a lanta for di morto. 37 Moi ses tambe a mus tra bon kla ku e mor to nan lo re su si tá. Den e parti to kan te e mata na kan de la, e ta papia di Señor komo Dios

di Abra ham, Dios di Isak i Dios di Yakob. f 38 Dios no ta Dios di mor to nan sino di bi bu nan, pa so bra pa Dios tur hende ta bibu.’

39 Algun dòk tor di lei a bisa Hesus: ‘Bon bisá, Maes­tro!’ 40 Pa so bra nan no ta ba ta tribi pun tra Hesus nada mas.

David i Mesias(Mateo 22:41-46; Marko 12:35-37)

41 E ora ei Hesus a pun tra nan: ‘Ta kon por bisa ku Mesias ta yu di David? 42 Pa so bra David mes ta bisa den e buki di Salmo: “Señor Dios a bisa mi Señor: Sinta na mi man dre chi, 43 te ora Mi pone bo ene mi gu nan ma ne ra un banki pa bo pone bo pia.” g

44 Awor si David mes ta yam’É Señor, ta kon e Mesias por ta yu di David?’

Page 47: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

20:46 e mihó lu gá nan pa sinta den snoa E ban ki nan di lan ti serka di e arka di palu ka min da ta warda e bu ki nan sa gra do.20:46 e mihó lu gá nan… na fies ta E lu gá nan mas serka di esun ku a ofre sé e fies ta (Luk 14:8­10).20:47 hasi ora shon largu Pa de mos trá nan de bo shon na Dios.21:1 kaha di ofren da Riba e plen chi di e hende mu hé nan, den e tèm pel, ta ba tin dies tres di e ka ha nan akí.21:6 lo basha tur abou Pa mo ti bu di lan ta men tu di hu­diu nan kon tra Roma den aña 70 dK, e tèm pel a keda kom­ple ta men te des truí pa e tru pa nan ro ma no.21:7 ki dia tur e kos nan akí lo so so dé? E pre gun ta ta to kan te des truk shon di tèm pel (v. 6). E kon testa di Hesus ta bai mas leu ku des truk shon di tèm pel i ta in kluí akon te si­

men tu nan ku ta laga hopi hende pensa ku ta fin di mundu ta aser kan do (v. 9).21:15 Ami lo duna boso elo kuen sia i sa bi du ria… no por re sis tí Mat 10:19­20. Un ehèm pel di esaki por haña na Echo 6:10.21:18 ni un dra chi di boso kabei… haña nin gun daño No mes ter in ter pre tá e pro me sa akí li te ral men te. Lo mata algun si gui dó di Hesus (v. 16), pero ni si kie ra morto por se pa­rá nan di e amor di Dios (Mat 10:21­22; Luk 12:7; Rom 8:37­39).21:21 hui bai buska re fu gio den seru E atake final kon­tra He ru sa lèm a dura di aprel te sèp tèm ber di aña 70 dK. Eu se bio, un his to ria dó kris tian, a bisa ku promé ku e ehér si to ro ma no a aser ká He ru sa lèm, kris tian nan a hui bai e stat Pela, situá den Perea, na kosta parti ost di riu Yor dan.

26 duna Otro ma nus kri to tin: duna Dios.

a 21:11 Isa 8:21­22; Eze 5:11­12 b 21:13 Echo 16:23­34; 24:10­21, 24­25; 26:1­32; Fil 1:12­14 c 21:14-15 Luk 12:11­12 d 21:20 Luk 19:43­44 e 21:22 Hos 9:7 f 21:22 Eze 9:1; Dan 9:26­27; Mik 3:12

LUKAS 20–21 1470

a yega pa tur e kos nan akí tuma lugá?’ 8 Hesus a ku­min sá spli ka nan: ‘Tene kui dou, no laga niun hende gaña boso. Pa so bra hopi lo bin usa mi nòm ber i bisa: “T’ami t’E!”, i “Tempu a yega.” No sigui nan! 9 Ora boso tende di guera i re be lion no span ta, pa­so bra e kos nan ei mes ter so so dé promé, ma esei no ke men ku ta me so ra fin a yega.’

10 El a sigui bisa nan: ‘Na shon lo lanta kon tra na­shon, reino kon tra reino; 11 lo tin tem blor pisá i lo tin ham ber gran di i plaga na di fe ren te lugá. Kos nan te ri bel lo so so dé i lo tin señal gran di a na shelu.

12 Promé ku tur e kos nan ei tuma lugá, nan lo en­tre gá boso den man di ou to ri dat i per si guí boso. Nan lo en tre gá boso na snoa i benta boso den pri­zòn pa mi mo ti bu. Boso lo mes ter apa re sé di lan ti di rei i di lan ti di go ber nan te pa mi mo ti bu. 13 E kos nan akí lo sirbi pa boso duna tes ti mo nio b di Mi. 14 Sòru pa boso no preo ku pá di an te ma no kiko boso tin ku bisa. 15 Pa so bra Ami lo duna boso elo kuen sia i sa bi­du ria di ma ne ra ku nin gun di boso ene mi gu nan lo no por re sis tí òf kon tra de sí boso. c 16 Asta boso mes mama, tata, famia i amigu lo en tre gá boso; tambe lo mata algun di boso. 17 Tur hende lo odia boso pa mi mo ti bu. 18 Ma ni un dra chi di boso kabei lo no haña nin gun daño. 19 Per se ve rá i boso lo salba boso alma.

Hesus ta papia di des truk shon di He ru sa lèm(Mateo 24:5-21; Marko 13:14-19)

20 Ora boso mira He ru sa lèm ron do ná pa ehér­si to, kom pron dé e ora ei, ku e mo men to di su des truk shon a yega d. 21 E ora ei ha bi tan te nan di Hudea mes ter hui bai buska re fu gio den seru. Ade­mas esnan ku ta den siu dat mes ter sali bai i esnan ku ta den ku nu ku no mes ter dren ta siu dat. 22 Pa­so bra e dia nan ei lo ta dia nan di kas ti gu e i tur loke Skri tu ra ta bisa f lo so so dé. 23 Ai di muhé na esta do

Hesus ta bisa pa tene kui dou ku e dòk tor nan di lei

(Mateo 23:1-36; Marko 12:38-40; Lukas 11:37-54)45 Mién tras hen ter e pue blo ta ba ta skuch’É,

Hesus a bisa su di si pel nan: 46 ‘Tene kui dou ku e dòk tor nan di lei ku gusta kana rònt den paña largu i laga hende ku min dá nan ku rès pèt riba plasa. Nan ta buska e mihó lu gá nan pa sinta den snoa i na fies­ta, e lu gá nan di honor. 47 Nan ta hòrta pro pie dat di biuda; i nan ta hasi ora shon largu djis pa bista di hende. Ma nan sen ten sia lo ta hopi mas pisá!’

E biuda pober ku a tira e dos mo ne da nan di koper

(Marko 12:41-44)

21 1 Hesus ta ba ta wak rònt i a mira kon hende riku ta ba ta tira sèn den kaha di ofren da. 2 El

a mira un biuda pober tira dos mo ne da chi ki tu di koper. 3 E ora ei Hesus a bisa: ‘En ber dat, Mi ta bisa boso ku e biuda pober a tira mas tantu sèn ku tur e otro hen de nan, 4 pa so bra nan tur a duna 26 di nan ri­ke sa. Ma e biuda, den ne se si dat, a tira tur loke e ta­ba tin pa biba di dje.’

Hesus ta anun siá des truk shon di tèm pel(Mateo 24:1-2; Marko 13:1-2)

5 Algun di si pel di Hesus ta ba ta papia di tèm pel, kon bu ni ta e piedra nan ta ba ta i kon e ofren da nan ta ba ta dòrn’é. 6 E ora ei Hesus a bisa nan: ‘Lo yega un dia ku di e kos nan ku bo ta mira akí, lo no keda niun piedra na su lugá; lo basha tur abou!’

E se ñal nan ku mes ter bini promé ku fin yega(Mateo 24:3-14; Marko 13:3-13)

7 E di si pel nan a pun tra Hesus: ‘Maes tro, ki dia tur e kos nan akí lo so so dé? Kiko lo ta e señal ku tempu

Page 48: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

21:24 pa ga no lo keda trapa He ru sa lèm, te dia nan tempu pasa Mira e se ten ta aña nan di Yer 25:11; 29:10; 2Kron 36:20­21; Dan 9:1­2, usá atro be den e pro fes ia di se­ten ta siman di aña di Dan 9:24­27; num ber nan sim bó li ko i mis te rio so pa in di ká e tempu, ku Dios a pèr mi tí na shon nan pa ga no kas ti gá Is rael pa su mes falta. Des pues di esei lo e mira su li be ra shon.21:24 te dia nan tempu pasa. Esaki ta parse di ta e tempu ku lo pre di ká e evan ge lio na e pa ga no nan.21:25 señal den solo E des krip shon akí di loke ta bai so so­dé den uni ver so ta usa un len gua he tumá for di TB.21:26 poder se les tial E tempu ei ta ba ta pensa ku ser òf po der nan spi ri tual ta ba ta go ber ná strea i pla ne ta.21:31 e kos nan akí Akon te si men tu nan ap nor mal i des kri­bí den Luk 21:25­26.

21:32 E kos nan akí Apa ren te men te e akon te si men tu nan des kri bí den Luk 21:20­24.21:37 ta ba ta siña Wak Luk 19:47, n.21:37 un seru ku yama ‘Seru di Olei fi’ Wak Luk 19:29, n.22:1 Pésag Wak Mar 14:1, n.22:4 ofi sial nan di tèm pel Le vi ta nan ku ta ba tin fun shon di kuida tèm pel i man te né òrdu bou di su per vi shon di gran­sa ser do te.22:7 mata e lam chi nan E lam chi nan ta ba ta ser sa kri fi ká den tèm pel, riba e plen chi di sa ser do te, du ran te atar di di dia 14 di Nisan, ku den e aña ei a kai riba un dja weps.22:8 sena di Pésag Ta ba ta sirbi e sena akí des pues ku solo baha, ke men dia 15 di Nisan. Segun ka lèn der hudiu dia ta ku min sá ora solo baha.22:10 siu dat Ta trata di He ru sa lèm.

g 21:25 Isa 13:10; Eze 32:7; Yoel 2:31; Sab 3:15; Rev 6:12­13 h 21:25 Sal 46:1­3; 65:7 i 21:27 Dan 7:13; Rev 1:7 j 21:27 Mat 26:64 k 21:34 Mar 13:32­36 l 21:37 Luk 19:47 a 22:1 Eks 12:1­27; Deu 16:1­8

1471 LUKAS 21–22

para. Pa so bra e ta bini pa tur hende riba mundu. 36 Keda aler ta i resa kon stan te men te pa boso tin forsa pa skapa di tur loke mes ter so so dé i asina keda para firme di lan ti di Yu di hende.’

37 Di dia Hesus ta ba ta siña e hen de nan den tèm­pel, l ma E ta ba ta pasa nochi riba un seru ku yama ‘Seru di Olei fi’. 38 Hen ter pue blo ta ba ta lanta main­ta trem pan bai skuch’É den tèm pel.

Kòm plòt pa mata Hesus(Mateo 26:1-5, 14-16;

Marko 14:1-2, 10-11; Huan 11:45-53)

22 1 Fies ta di pan sin zür deg, ku nan ta yama Pésag, a ta ba ta serka di yega. 2 E sa ser do­

te nan im por tan te i e dòk tor nan di lei ta ba ta buska un ma ne ra pa kaba ku Hesus, pa so bra nan ta ba tin miedu di e pue blo. 3 Sa ta nas a dren ta Hudas, esun ku nan ta ba ta yama Is ka riot; e ta ba ta un di e dies­dos di si pel nan. 4 Anto el a bai serka e sa ser do te nan im por tan te i e ofi sial nan di tèm pel i a pa la brá ku nan kon lo e por a en tre gá nan Hesus. 5 Nan a bira mashá kon ten tu i a ofres’é plaka. 6 Hudas a bai di akuer do i el a buska un bon opor tu ni dat pa en tre gá nan Hesus sin e mul ti tut sa.

Pre pa ra shon pa sena di Pésag(Mateo 26:17-25; Marko 14:12-21;

Huan 13:21-30)7 Tem po ra da di fies ta di Pésag, dia ku ta mata

e lam chi nan pa sena di Pésag, a yega. 8 Hesus a manda Pedro i Huan ku e en kar go akí: ‘Bai i pre­pa rá sena di Pésag pa nos kome.’ 9 Nan a puntr’É: ‘Unda bo ke pa nos pre pa r’é?’ 10 E ora ei El a bisa nan: ‘Ma ne ra boso dren ta siu dat, boso ta topa ku

i e ma ma nan ku tin yu na lechi. Pa so bra den e dia­nan ei lo tin un mi ze ria gran di den pais i Dios lo mus tra su ira kon tra e pue blo akí. 24 Algun di nan lo muri morto di spada, lo kohe otro prezu hiba tur na shon, i pa ga no lo keda trapa He ru sa lèm, te dia nan tempu pasa.

Bi ni da di Yu di hende(Mateo 24:29-31; Marko 13:24-27)

25 Lo por mira señal den solo, luna i strea g i na mundu bo ro to di laman brutu h lo pone e na shon­nan dren ta pá ni ko i to lon drá. 26 Hende lo des ma yá di span tu i ansha pa loke ta bai pasa riba mundu, pa so bra poder se les tial lo tam ba liá. 27 E ora ei nan lo mira Yu di hende bini riba nubia i ku gran poder i glo ria j. 28 Ora tur e kos nan akí ku min sá so so dé, para firme i lanta kabes, pa so bra boso sal ba shon ta serka.’

Siña di palu di figo(Mateo 24:32-35; Marko 13:28-31)

29 E ora ei Hesus a konta nan e si guien te pa rá bola: ‘Wak palu di figo i tur otro palu. 30 Ora boso mira nan spreit, boso sa di mes ku zomer ta na ka min da. 31 Mes kos tambe, rea li sá ora boso mira e kos nan akí ta pa san do, ku reino di Dios ta serka. 32 Mi ta si gu rá boso: E kos nan akí lo pasa promé ku e ge ne ra shon akí pasa bai. 33 Shelu i tera lo pasa bai, ma mi pa la­bra nan sí lo no pasa bai!

Mes ter vi gi lá34 Tene kui dou k pa boso no ta okupá ku pa ran da,

be be men tu i preo ku pa shon di tur dia, pa e dia ei no sor pren dé boso, 35 ma ne ra un tram pa ta sor pren dé

Page 49: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

22:10 un hòm ber, ku ta karga un ti na shi di awa Algu no usual ya komo ku ta ba ta kon si de rá kar ga men tu di awa komo tra bou di hende muhé.22:13 nan a pre pa rá sena di Pésag Segun in struk shon­nan duná na Eks 12:3­11.22:14 e mo men to Des pues di ba ha da di solo di dja weps (wak v. 8, n.). Na mes mo men to, e ora ta ba ta yega pa ‘Dios tuma Hesus serka djE den shelu’ (Luk 9:51; Huan 12:23; 13:1; 17:1)22:17 Tuma Segun Lukas Hesus ta ofre sé e kopa dos bia: promé (v. 17) i des pues di e sena (v. 20). Esaki ta pa so bra Lukas ta hasi dis tin shon entre e sena di Pésag (v. 15­18) i e sena di e alian sa nobo di Dios ku su pue blo (v. 19­20).22:20 e alian sa nobo kon fir má ku mi san ger E alian sa ku Dios a sera ku pue blo di Is rael riba seru di Sinai a keda ga ran ti sá pa medio di e san ger di ani mal nan (Eks 24:8). E alian sa nobo ku Hesus ta sera (1Kor 11:25) ta esun ku pro fe ta Ye re mías a papia di dje na Yer 31:31­34.22:19-20 ku ta en tre gá pa boso… ku lo ta dramá pa boso Esaki ta un di e poko oka shon nan ka min da Hesus ta spli ka pa ki ko E lo bai sufri i muri (Mat 20:28; Mar 10:45).

22:24 Di si pel nan a ku min sá plei ta tambe Des pues ku Hesus a papia to kan te e trai dor (v. 21), El a pre sen siá e dis­ku shon di e apòs tel nan to kan te kua di nan lo ta esun di mas im por tan te. Nèt ora Hesus ta ba ta papia to kan te su su­fri men tu (v. 15) i morto (v. 19­20) du ran te e úl ti mo sena, e apòs tel nan a de frou dá Hesus i a ku min sá dis ku tí ku otro. Lukas ta kon si de rá esaki un lès i un men sa he pa di si pel nan i igle sia ta aler ta.22:27 Ma Mi ta serka boso ma ne ra un sir bi dó Fil 2:6­11. Loke e Maes tro hasi su si gui dó nan tambe mes ter hasi (1Ped 5:5).22:28 tri bu la shon nan. Ta usa e mesun pa la bra akí ora ta papia di ten ta shon nan di Hesus (Luk 4:13).22:30 pa husga Den sen ti do di ‘go ber ná’ òf ‘manda’ (Rom 5:17; Rev 3:21; 5:10).22:30 e dies dos tri bu nan di Is rael E ko mu ni dat di pue­blo di Dios (Rev 7:4­10).22:32 ora bo bini bei V. 61­62; 24:34; 1Kor 15:5.22:32 bo ru man nan Wak Luk 6:41, n.

27 Simon Otro ma nus kri to tin: Señor a bisa: Simon.

b 22:20 Yer 31:31­34 c 22:21 Sal 41:9 d 22:24 Mat 18:1; Mar 9:34; Luk 9:46 e 22:25-26 Mat 20:25­27; Mar 10:42­44 f 22:26 Sir 3:18; Mat 23:11; Mar 9:35

g 22:27 Mat 20:28; Mar 10:45; Huan 13:12­15 h 22:30 2Tim 2:11­12 i 22:30 Mat 19:28

LUKAS 22 1472

ta de ter mi ná kaba, ma ai di e hende ku trai shon’É.’ 23 E di si pel nan a ku min sá dis ku tí ku otro, ta kua di nan E ta ba ta ke men.

Dis ku shon to kan te ken ta mas im por tan te24 Di si pel nan a ku min sá plei ta tambe to kan te

kua di nan ta ba ta mas im por tan te. d 25 Hesus a bisa nan: ‘Boso sa ku rei di e pue blo pa ga no nan ta do mi­ná nan e i esnan ku tin ku go ber ná nan ta yama nan mes “biene chor”. 26 Ma no laga esei so so dé serka boso; laga esun ku ta mas im por tan te, sea ma ne­ra esun mas hóben i laga esun ku ta lider, ta ma ne­ra un sir bi dó. f 27 Pa so bra ken ta mas im por tan te? Esun ku ta sintá na mesa òf esun ku ta sir bié? Akaso no ta esun sintá na mesa? Ma Mi ta serka boso ma­ne ra un sir bi dó. g

28 Boso a keda huntu ku Mi du ran te mi tri bu la­shon nan. 29 Ma ne ra mi Tata a duna Mi ou to ri dat pa go ber ná komo rei, asina Mi ta duna boso e mesun ou to ri dat ei. 30 Boso lo kome i bebe na mi mesa den mi reino, i boso lo sinta riba trono h pa husga e dies­dos tri bu nan di Is rael. i

Hesus ta bisa de lan tá ku Pedro lo neng'É(Mateo 26:31-35; Marko 14:27-31; Huan 13:36-38)

31 Simon, 27 Simon! Tende, sa ta nas a haña pèr mit pa pone boso na prue ba ma ne ra ta ben cha trigo i se­pa r’é di bagas. 32 Ma Mi a resa pa bo, pa bo no pèrdè bo fe den Mi. I ora bo bini bei, for ti fi ká bo ru man nan.’

un hòm ber, ku ta karga un ti na shi di awa. Si guié te na e kas ka min da e dren ta i 11 bisa doño di kas: “Maes tro ta pun tra: Unda e kam ber ka min da Mi por tene e ko me men tu di Pésag ku mi di si pel nan ta?” 12 E ora ei lo e mus tra boso un kam ber gran­di mue blá ariba; ei boso mes ter pre pa rá tur kos.’ 13 Nan a bai i haña tur kos ma ne ra El a bisa nan i nan a pre pa rá sena di Pésag.

Sena di Señor(Mateo 26:26-30; Marko 14:22-26;

1 Ko rin tio nan 11:23-25)14 Ora e mo men to a yega, Hesus a sinta pa kome

huntu ku e apòs tel nan. 15 El a bisa nan: ‘Mi ta ba tin mashá gana di se le brá e sena di Pésag akí huntu ku boso, promé ku Mi sufri. 16 Pa so bra laga Mi bisa boso: Lo Mi no tuma parti n’e atro be, sino te ora e haña su ni fi ka shon kom ple to den reino di Dios.’ 17 E ora ei El a kohe un kopa di biña, yama Dios danki i bisa nan: ‘Tuma i kom par tí ku otro. 18 Pa so bra laga mi bisa boso: lo Mi no bebe biña mas, te dia reino di Dios bini.’ 19 Des pues Hesus a kohe pan, gra di sí Dios, kibr’é, duna nan i bisa: ‘Esaki ta Mi kurpa ku ta en tre gá pa boso. Hasié pa boso kòrda riba Mi.’ 20 Di mesun forma, El a kohe e kopa des pues di sena i bisa: ‘Esaki ta e kopa di e alian sa nobo b kon fir­má ku mi san ger, ku lo ta dramá pa boso. 21 Pero ata esun ku ta bai trai sho ná Mi, ta huntu ku Mi na mesa. c 22 Sí, Yu di hende lo bai riba e ka min da ku

Page 50: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

22:36 saku di plaka… mo chi la… spada E di si pel nan di Hesus ta in ter pre tá e pa la bra nan di Hesus li te ral men te, ke men nan ta pensa riba e saku di plaka, e mo chi la i e spa da­nan (v. 38, 49­50). Ta mas pro ba bel ku Hesus a usa un ma­ne ra fi gu ra ti vo pa spli ka ku for di e mo men to ei a ku min sá un etapa nobo, un pe rio do di lucha i hopi di fi kul tat. Awor e di si pel nan mes ter paga nan gas tu nan i pro te gé nan mes kon tra ene mi gu nan.22:37 e Skri tu ra ku ta bisa Aki Hesus ta sita Isa 53:12, ku ta un tek sto ku ta papia to kan te su fri men tu di e Sir bi dó di Dios pa por do n di pi ká nan.txt 22:38 Basta awor Esaki por ni fi ká ‘dos spada ta su fi sien te (pa kon si de rá mi un kri mi nal)’ (v. 37), pero tambe ‘ta basta’. E di dos op shon ta esun mas pro ba bel (wak v. 36, n.).22:39 Seru di Olei fi Wak Luk 19:29, n.22:40 einan Ta po si bel ku esaki ta e lugá ka min da E ta ba ta pasa nochi (Luk 21:37).22:40 no kai den ten ta shon Ten ta shon ta loke Hesus ta bai pasa den, loke por bai de bi li tá òf des truí e fe ku e di si­pel nan tin den djE.

22:41 El a hinka rudia i resa Ta ba ta resa nor mal men­te pará, (wak 1Rei 8:22; Mat 6:5; Luk 18:11), ma tambe na rudia ora e ora shon ta ba ta bira mas in ten so òf mas hu­mil de (wak Sal 95:6; Isa 45:23; Dan 6:11; Echo 7:60; 9:40; 20:36; 21:5).22:42 e kopa di su fri men tu akí Wak Mat 20:22, n.; Mar 14:33­34; Heb 5:7­8.22:47 El a yega serka Hesus pa ku mind'É ku un sun­chi. Un di si pel ta ba ta ku min dá su maes tro ku un sun chi na band'i kara. Den e tek sto di Lukas no ta kla si Hudas real­men te a sun chi Hesus (Mar 14:45).22:50 un di nan Simon Pedro (Huan 18:10).22:52 sa ser do te nan im por tan te Wak Luk 9:22, n.22:52 ofi sial nan di tèm pel Wak v. 4, n.22:53 boso ora, e mo men to pa forsa di sku ri dat Ta trata di un vik to ria pa sa he ro di for sa nan di mal dat (1Kor 2:8); e vik to ria final ta di Dios (Huan 1:5; Kol 1:13)22:54 gran sa ser do te Aki ta re fe rí na Kai fas kende ta ba­ta okupá e pues to for di aña 18 te 31 dK (wak Luk 3:2, n.; Huan 18:13).

j 22:35 Mat 10:9­10; Mar 6:8­9; Luk 9:3; 10:4 k 22:37 Isa 53:12 l 22:39 Luk 21:37 m 22:53 Luk 19:47; 21:37

1473 LUKAS 22

45 Des pues di su ora shon, El a lanta bai serka e di­si pel nan. El a haña nan drumí, di fèr drit nan a pega soño. 46 Hesus a bisa nan: ‘Pa ki ko boso ta drumi? Lanta ariba hasi ora shon, pa boso no kai den ten­ta shon!’

Nan ta kohe Hesus prezu(Mateo 26:47-56; Marko 14:43-50; Huan 18:3-11)

47 Hesus no a kaba di papia, ku ata, un mul ti tut a yega, guiá pa esun ku ta ba ta yama Hudas, un di e dies dos di si pel nan. El a yega serka Hesus pa ku­mind’É ku un sun chi. 48 Hesus a bis’é: ‘Hudas, ku un sun chi bo ta trai sho ná Yu di hende?’ 49 Ora Hesus su kom pa ñe ro nan a mira loke ta ba ta bai pasa, nan a puntr’É: ‘Señor, klaba nan un sabla?’ 50 Anto un di nan a ataká un kriá di gran sa ser do te i kap su orea dre chi. 51 Hesus a bisa nan: ‘Stòp ku e kos nan akí!’ El a mishi ku e hòm ber su orea i kur’é.

52 Des pues El a bisa e sa ser do te nan im por tan te, e ofi sial nan di tèm pel i e an sia no nan ku a bini: ‘Boso a sali bini ku sabla i chi ko ti ma ne ra ta un ban di du Mi ta. 53 Dia aden dia afó Mi ta ba ta huntu ku boso den tèm pel m i boso no a ares tá Mi; ma ta boso ora, e mo men to pa forsa di sku ri dat hasi su tra bou!’

Pedro ta nenga ku e ko no sé Hesus(Mateo 26:57-58, 69-75;

Marko 14:53-54, 66-72; Huan 18:12-18, 25-27)54 Nan a ares tá Hesus i hib’É kas di gran sa ser do­

te. Pedro a sigui na un dis tan sia. 55 E hen de nan a sende un kan de la mei mei dje patio i nan a kai sinta

33 Pedro a kon test’É: ‘Señor, mi ta kla pa bai pri zòn i muri huntu ku Bo!’ 34 Hesus a ros pon d’é: ‘Laga Mi bisa bo Pedro, promé ku gai kanta awe nochi, lo bo a nenga tres be ku bo ko no sé Mi!’

E úl ti mo kon se ho nan35 E ora ei Hesus a bisa su di si pel nan: ‘Dia Mi a

manda boso sali sin saku di plaka, mo chi la i san da­lia, j boso a sinti falta di algu?’ Nan a kon tes tá: ‘Nò, di nada!’ 36 El a sigui bisa: ‘Wèl, awor sí, laga esun ku tin un saku di plaka òf mo chi la, bai kuné numa. Esun ku no tin spada mes ter bende su man tel i kum pra un! 37 Mi ta bisa boso, e Skri tu ra ku ta bisa: “Nan a tum’É pa un kri mi nal” k mes ter keda kum plí den mi bida, pa so bra loke ta skibí di Mi, ta bira rea­li dat.’ 38 Nan a bis’É: ‘Ata aki, Señor! Ata dos spada aki!’ El a kon tes tá nan: ‘Basta awor!’

Hesus ta resa den hòfi di Get sé ma ni(Mateo 26:36-46; Marko 14:32-42)

39 Hesus a sali for di siu dat i bai riba Seru di Olei­fi, ma ne ra ta ba ta su kus tum ber l; su di si pel nan a si­guiÉ. 40 Ora nan a yega einan, El a bisa nan: ‘Resa pa boso no kai den ten ta shon.’

41 El a apar tá su mes for di nan na un dis tan sia kòr­ti ku, El a hinka rudia i resa: 42 ‘Tata, si bo ke, tuma e kopa di su fri men tu akí for di Mi. Pero no hasi loke Ami ke, ma loke Abo ke.’ [43 Na e mo men to ei un angel for di shelu a apa re sé i a for ti fi ká Hesus. 44 Den ansha pro fun do, Hesus a resa ku mas fer vor ainda; su sodó ta ba ta kai riba suela ma ne ra gota di san ger.]

Page 51: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

22:59 ta ga li leo e ta Ta po si bel ku e ma ne ra di papia ta ba­ta reda e ga li leo nan (wak Mat 26:73, n.).22:61 keda wak Pedro E mi ra da di Hesus ku ta ba ta asina im por tan te òf mihó bisá mas im por tan te ku e kan ta men tu di gai, ta pa logra ku Pedro ta bin bei i ku e por kòrda riba e pa la bra nan di Hesus.22:61 a kòrda V. 34.22:63 vi gi lá Hesus Nan a ares tá Hesus du ran te ano chi den kas di gran sa ser do te (v. 54). A husg'É ora di dia a habri (v. 66).22:66 a hiba Hesus di lan ti di nan Kon se ho Su pre mo Den e kon tek sto akí Lukas no ta men sho ná e gran sa ser do te.22:69 man dre chi E lugá di honor i poder.22:70 Ke men, ta abo ta Yu di Dios antó Un di dos pre­gun ta ku ta bai mas pro fun do den e kues tion to kan te e Mesias (v. 67). Por kon si der'é un pre gun ta ló gi ko des pues ku Hesus a papia to kan te Yu di hende sintá na man dre chi di Dios To do po de ro so.

22:71 nos mes a tende loke el a bisa Pa e li der nan hudiu e pa la bra nan akí di Hesus (v. 69) ta ba ta un blas fe mia i mes­ter a mat'É (Mar 14:62­64; Huan 19:7) Tòg nan no ta bisa di rek ta men te aki den Lukas ku mes ter mata Hesus. Nan ta kom pron dé ku loke nan a tende ta su fi sien te pa hiba e kaso di lan ti Pi la to.23:1 Pi la to Wak Luk 3:1, n.23:2 bi san do… el a kita nan di paga be las ting na em­pe ra dor Nunka Hesus no a bisa e pue blo pa no paga be las­ting (Luk 20:19­26).23:3 Ma ne ra bo di Wak Luk 22:70, n.23:4 Mi no ta haña e hòm ber akí kul pa bel di nada Pi la­to ta bisa tres bia ku Hesus ta ino sen te (4, 14, 22).23:7 He ró des Wak Luk 3:1, n.23:8 e ta ba ta ker a konos'É Luk 9:9; 13:31. Ta e evan ge lio akí so ta konta di e en kuen tro entre Hesus i He ró des.

n 22:69 Sal 110:1; Echo 7:56 a 23:2 Luk 9:20­22; 19:38; 22:67­70

LUKAS 22–23 1474

tur a ros pon d’É: ‘Ke men, ta abo ta Yu di Dios antó?’ Hesus a bisa nan: ‘Ta boso mes ta bisa ku Mi ta!’ 71 E ora ei nan di: ‘Nos no tin mes ter di mas tes ti gu! Ata nos mes a tende loke el a bisa!’

Nan ta hiba Hesus serka Pi la to, e go ber na dor ro ma no

(Mateo 27:1-2, 11-14; Marko 15:1-5; Huan 18:28-38)

23 1 Hen ter e grupo di hende a lanta bai hiba Hesus serka Pi la to. 2 Nan a ku min sá akus’É,

bi san do: ‘Nos a haña ku e hòm ber akí ta pone nos pue blo des viá; el a kita nan di paga be las ting na em pe ra dor i el a bisa ku e ta e Mesias, esta rei a!’ 3 Pi la to a pun tra Hesus: ‘T’abo ta rei di e hu diu nan?’ Riba esei Hesus a kon tes tá: ‘Ma ne ra bo di!’ 4 E ora ei Pi la to a bisa e sa ser do te nan im por tan te i e mul ti tut: ‘Mi no ta haña e hòm ber akí kul pa bel di nada.’ 5 Ma nan a sigui in sis tí i bisa: ‘Su si ñan sa ta pone pue blo lanta den hen ter Hudea; El a ku min sá na Ga li lea, anto awor at’é aki nan tambe.’

Nan ta hiba Hesus serka He ró des6 Ora Pi la to a tende esei, el a in for má, si ta di Ga li­

lea Hesus ta ba ta. 7 I ora el a haña sa ku Hesus ta ba ta siu da da no di e te ri to rio ku He ró des ta ba ta go ber­ná, el a mand’É serka He ró des ku tambe ta ba ta na He ru sa lèm n’e mes mo men to ei. 8 He ró des a keda mashá kon ten tu ku e opor tu ni dat pa mira Hesus, pa so bra ya pa basta tempu e ta ba ta ker a konos’É pa loke el a tende di djE; e ta ba tin gana di mira Hesus hasi un mi la ger. 9 El a hasi Hesus hopi pre gun ta, ma Hesus no a kon tes tá nada. 10 E sa ser do te nan im por­tan te i e dòk tor nan di lei a para akus’é fuer te men­te. 11 Anto He ró des tambe ku su sòl dá nan a trata

rònt di dje; Pedro ta ba ta sintá den e hen de nan. 56 Un kriá muhé a mir’é sintá banda di e kan de la; el a wak e bon i bisa: ‘E hòm ber akí tambe ta ba ta huntu ku Hesus!’ 57 Pedro a nenga i bisa: ‘Se ño ra, ami no ko no sé e hòm ber ei!’

58 Des pues di un ratu, un otro hende tambe a mir’é i bisa: ‘Bo tambe ta un di nan!’ Ma Pedro di: ‘Ai nò, hòm ber!’ 59 Mas o ménos un ora des pues un otro hende a bisa ku mashá si gu ran sa: ‘Sí, bèr dat, e tambe ta un di nan, pa so bra ta ga li leo e ta!’ 60 Pedro a ros pon dé: ‘Hòm ber, mi no sa ki bo ta papia!’ E n’ kaba di saka e pa la bra nan akí fo’i su boka, ku un gai a kanta. 61 Hesus a drei keda wak Pedro i Pedro a kòrda ku Señor a bis’é: ‘Promé ku gai kanta awe nochi, ya lo bo nenga Mi tres be!’ 62 El a kana bai pafó i yora amar ga men te.

Nan ta hasi bofon di Hesus(Mateo 26:67-68; Marko 14:65)

63 E hòm ber nan ku ta ba ta vi gi lá Hesus, ta ba ta hasi bofon di djE i nan ta ba ta dal E. 64 Nan a tapa su wowo i puntr’É: ‘Pro fe ti sá ta ken a dal bo!’ 65 I nan a bis’É hopi otro kos mas pa in sult’E.

Hesus di lan ti di Kon se ho Su pre mo(Mateo 26:59-66; Marko 14:55-64; Huan 18:19-24)

66 Ora di dia a habri, an sia no nan di pue blo, sa ser­do te nan im por tan te i dòk tor nan di lei a bini huntu i a hiba Hesus di lan ti di nan Kon se ho Su pre mo. 67 Nan a bis’É: ‘Bisa nos, si ta abo ta e Mesias.’ Hesus a kon tes tá: ‘Si Mi bisa boso, boso no ta kere Mi tòg. 68 Si Ami hasi boso un pre gun ta, boso no ta kon­tes tá Mi. 69 Ma di awe pa di lan ti, Yu di hende lo ta sintá na man dre chi di Dios n, ku tin poder.’ 70 Nan

Page 52: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

23:12 a bira amigu Kisas ta pa so bra Pi la to a re ko no sé ou­to ri dat di He ró des (v. 7) kende a manda Hesus bèk pa Pi la to pa esaki tuma e de si shon final. Echo 4:25­27.23:15 He ró des… e hòm ber akí no a hasi nada pa me­re sé morto Un di dos tes ti gu ta bisa ku Hesus ta ino sen te (Deu 19:15).23:19 lan ta men tu Apa ren te men te esaki ta un su se so mashá ko no sí den e tempu ei, pero no tin nin gun otro in­for ma shon di dje.23:26 Si re ne Ka pi tal di Libia, un pais situá na parti nort di Afri ka.23:26 e krus Ta ba ta kus tum ber di ro ma no nan pa kon de ná hen de nan na morto di krus.23:27 ta ba tin algun muhé Segun un kus tum ber ku e Tal mud ta men sho ná, mu hé nan pro mi nen te di He ru sa lèm ta ba ta pre pa rá bi bi da kal man te i ta ba ta hib'é serka hende kon de ná. Tal mud ta es kri to nan an ti guo di ra bi nan.23:28 yora pa boso mes i pa boso yunan Vá rios bia Hesus a anun siá e des truk shon di He ru sa lèm (Luk 11:50­51; 13:34­35; 20:9­19; 21:20­24).

23:30 kai riba nos Pa no sufri mas òf pa hui pa rabia di Dios (Rev 6:16).23:31 si ta asina nan ta hasi ku e palu ora e ta bèrdè Esaki ta un po si bel dicho po pu lar. Aki e ni fi ka shon ta: si ta kas ti gá un per so na ino sen te asin'akí, kon mas pió e kas ti gu di esnan kul pa bel lo ta (1Ped 4:17­18).23:32 dos otro hòm ber kri mi nal Aki Isa 53:12 ta keda kum plí i tambe loke Hesus a bisa den Luk 22:37.23:33 Kar pa chi Tal bes ta un seru òf un lugá elevá ku ta­ba ta parse un kar pa chi. Na latin ‘Cal va ria’ ta e nòm ber pa krá neo i ta for di dje e pa la bra ‘kal va rio’ ta ori gi ná.23:34 Hesus a resa: ‘Tata, por do ná nan, pa so bra nan no sa kiko nan ta hasi E pa la bra nan akí no ta apa re sé den e tek sto nan mas an ti guo. Sin em bar go e pa la bra nan di Hesus akí ta laga nos kòrda riba Isa 53:12. Mesun apre sio pa e kou­sa nan di su morto lo bolbe na Echo 3:17; 13:27; 1Kor 2:8. Este ban lo resa den mesun spi ri tu (Echo 7:60), si guien do e ehèm pel ku e Maes tro a laga pa tur su di si pel nan: 1Ped 2:23; komp. Mat 18:21­22.

b 23:30 Hos 10:8; Rev 6:16 c 23:34 Sal 22:18 d 23:35 Sal 22:7

1475 LUKAS 23

ase si na to, ku nan a boga p’e, liber i el a en tre gá nan Hesus pa nan hasi kunÉ loke nan ta ba ta ke.

Nan ta kru si fi ká Hesus(Mateo 27:32-44; Marko 15:21-32; Huan 19:17-27)

26 Ora nan a bai ku Hesus pa kru si fik’É, nan a kon tra ku un sier to Shi mon, un hòm ber di Si re ne, ku ta ba ta riba ka min da for di ku nu ku. Sòl dá nan a kohe e hòm ber tene, pone e krus riba dje i lag’é karga e krus tras di Hesus.

27 Un grupo gran di di e pue blo ta ba ta si guiÉ i ta­ba tin algun muhé ta la men tá i yora p’E. 28 Hesus a drei wak nan i bisa: ‘Mu hé nan di He ru sa lèm, no yora pa Mi, ma yora pa boso mes i pa boso yunan. 29 Pa so bra ta yega un dia ku hende lo bisa: Felis ta e muhé ku no por haña yu, ku nunka no a karga un yu, ni nunka no a duna un yu pechu! 30 E ora ei hende lo bisa e se ru nan: Seru kai riba nos! i e se ri tu nan: Se ri­tu skon de nos! b 31 Pa so bra si ta asina nan ta hasi ku e palu ora e ta bèrdè, ta ki nan lo hasi, ora e seka?’

32 Tambe nan a hiba dos otro hòm ber kri mi nal pa mata nan pareu ku Hesus. 33 Ora nan a yega e lugá ku yama ‘Kar pa chi’, nan a kru si fi ká Hesus. E dos kri mi nal nan tambe nan a kru si fi ká, un na su banda dre chi, e otro na banda robes. 34 Hesus a resa: ‘Tata, por do ná nan, pa so bra nan no sa kiko nan ta hasi.’

Nan a tira dou pa wak loke kada un ta haña di su paña. c 35 Pue blo a para mira mién tras e li der nan ta ba ta hasi bofon di djE d. Nan ta ba ta bisa: ‘Otro hende sí e por a salba! Lag’é salba su mes, si e ta e Mesias ku Dios a skohe!’ 36 E sòl dá nan tambe ta­ba ta hasi bofon di djE. Nan a bin ofres’É biña zür

Hesus ku me nos pre sio i nan a bis tiÉ un man tel fini pa hasi bofon di djE. Des pues nan a mand’É bèk pa Pi la to. 12 Riba e mesun dia ei, Pi la to i He ró des a bira amigu. Promé ku esei nan ta ba ta ene mi gu di otro.

Nan ta kon de ná Hesus na morto(Mateo 27:15-26; Marko 15:6-15; Huan 18:39–19:16)

13 Pi la to a yama e sa ser do te nan im por tan te, e li­der nan i pue blo serka dje 14 i bisa nan: ‘Boso a trese e hòm ber akí serka mi, pa so bra segun boso e ta des viá pue blo. Awor mi a in te rog’é boso di lan ti, ma no a hañ’é kul pa bel di boso aku sa shon nan. 15 He­ró des tam po ko, sino lo e no a mand’é bèk serka nos; e hòm ber akí no a hasi nada pa me re sé morto! 16 P’esei mi ta laga batié ku kar ba chi i des pues mi ta lag’é bai.’ [17 Ora ta ba tin un fies ta hudiu, e mes ter a laga un prezu den li ber tat pa nan.] 18 Ma nan tur a grita riba un boka: ‘Kaba ku e hòm ber akí! Laga Bá ra bas den li ber tat pa nos!’ 19 Awor ta asina ku e Bá ra bas ei ta ba ta den pri zòn pa mo ti bu di un lan­ta men tu den siu dat i un ase si na to.

20 Pi la to, ku ker a pone Hesus den li ber tat, a bolbe di ri gí pa la bra na pue blo. 21 Ma nan a grita: ‘Kru si fik’é! Kru si fik’é!’ 22 Pa di tres bia Pi la to a pun­tra: ‘Ki mal dat e hòm ber akí a hasi? Mi no ta hañ’é kul pa bel di nada ku ta me re sé morto. Mi ta laga sut’é i des pues mi ta dun’é su li ber tat, lag’é bai.’ 23 Ma e pue blo a sigui in sis tí na bos altu ku mes­ter kru si fi ká Hesus i al fin nan gri ta men tu a gana. 24 Pi la to a di si dí di pasa e sen ten sia ku nan ta ba ta pidi. 25 El a laga e hòm ber, será pa lan ta men tu i

Page 53: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

23:36 E sòl dá nan tambe ta ba ta hasi bofon di djE Promé e li der nan hudiu a hasi bofon di Hesus (v. 35); des­pues ta un di e kri mi nal nan ta hasié (v. 39). E ha si men tu di bofon ta pro vo ka shon nan ku ta laga bo kòrda e ten ta shon­nan sitá den Luk 4.23:36 biña zür Esaki ta laga nos kòrda Sal 69:21. Esei ta ba­ta e biña gewon ku e sòl dá nan ro ma no ta ba ta bebe.23:38 Na kabes di Hesus su krus ta ba tin skibí Te ariba di e krus tin un pla chi di palu ku e in for ma shon kua krí men esun kon de ná a ko me té.23:44 dies dos or di mèr dia… tres or di atar di Den e tempu ei nan ta ba ta ku min sá konta e ora nan for di ora solo sali.23:45 kor ti na den tèm pel Pro ba ble men te ta e kor ti na ku ta ba ta se pa rá e Lugá santu for di e Lugá san tí si mo.23:46 Tata Wak Luk 2:49, n.23:47 E ka pi tan ro ma no E ko man dan te di e sòl dá nan (wak Luk 7:2, n.).23:48 bati riba nan pechu komo Wak Luk 18:13, n.

23:49 su ami gu nan Pro ba ble men te, su di si pel nan. Lukas ta usa e pa la bra ‘di si pel’ pa úl ti mo bia den Luk 22:45, i e ta bolbe us'é den Echo 6:1.23:50-51 Ari ma tea Ta ba ta situá mas o ménos 35 km na parti nort ost di He ru sa lèm.23:53 un graf Un kueba gran di, habrí den banda di un seru den kua ta ba tin sek shon, ka min da por a dera vá rios kurpa.23:54 no ta ba ta falta muchu pa dia di sabat ku min sá. E dia di bin ti kua ter ora ta ba ta ku min sá ora solo baha. Mes ter a dera e kurpa riba e mesun dia ei (Deu 21:22­23).23:56 zeta i spe se rei Nan ta ba ta basha esa ki nan riba e pa ña nan ku a lora e kurpa aden (Luk 24:12; Huan 19:39­40).23:56 ma ne ra lei ta ba ta pres kri bí E obe dien sia na lei ta laga e le sa dó kòrda riba e per so na nan ku a apa re sé den e ku min sa men tu di e evan ge lio (Luk 1:6; 2:22­24, 27, 39).24:1 e promé dia di siman E promé dia di siman des pues di sabat, ku tra di shon kris tian lo yama ‘dia di Señor (re su si tá)’, esta dja du min gu.

28 Tin ma nus kri to ku ta añadí: na grie go, latin i he breo.

e 23:45 Eks 26:31­33; 2Kron 3:14 f 23:46 Sal 31:5; Echo 7:59 g 23:47 hustu Luk 23:41 h 23:49 Luk 8:2­3 i 23:50-51 Luk 2:25 j 23:56 Eks 20:10; Deu 5:14 a 24:2 Mar 15:46

LUKAS 23–24 1476

Nan ta dera Hesus(Mateo 27:57-61; Marko 15:42-47; Huan 19:38-42)

50-51 Ta ba tin un sier to hòm ber, yamá Hosé, ku ta ba ta bini di e pue blo Ari ma tea na Hudea. E ta ba ta un bon hende i un hòm ber hustu i, ku ta ba ta spera bi ni da di reino di Dios. E ta ba ta miem bro di Kon se­ho Su pre mo, sin em bar go e sí no a bai di akuer do ku loke e otro miem bro nan a di si dí di hasi. 52 El a bai serka Pi la to i pidié kurpa di Hesus. 53 Des pues el a kita e kurpa for di krus, lor’É den paña di lenen i pon’É den un graf, kobá den ba ran ka. Ta ba ta un graf ku nunka niun hende no a drumi aden ainda. 54 Ta ba ta dia di pre pa ra shon pa sabat i no ta ba ta falta muchu pa dia di sabat ku min sá.

55 E mu hé nan ku a bini for di Ga li lea pa sigui Hesus, a sigui Hosé. Nan a mira e graf i op ser vá kon a pone su kurpa aden. 56 Des pues nan a bai kas bèk bai pre pa rá zeta i spe se rei pa hunta e kurpa kuné. Nan a so se gá nan kurpa riba sabat, ma ne ra lei ta­ba ta pres kri bí. j

Hesus ta re su si tá for di morto(Mateo 28:1-10; Marko 16:1-8; Huan 20:1-10)

24 1 Den kibrá di main ta, riba e promé dia di siman, e mu hé nan a bi shi tá graf di Hesus,

ku e spe se rei nan ku nan a pre pa rá. 2 Nan a haña e piedra a kitá for di boka dje graf 3 i ora nan a dren­ta, nan no a haña kurpa di Señor Hesus. 4 Mién tras nan a keda para tur turdí pa loke a pasa, di ri pien te dos hòm ber bistí na paña blan ku brian te a apa re sé nan di lan ti. 5 Yen di miedu e mu hé nan a baha kabes,

37 i bis’É: ‘Si t’abo ta rei di e hu diu nan, salba bo mes.’ 38 Na kabes di Hesus su krus ta ba tin skibí: 28 ‘Esaki ta: Rei di e hu diu nan.’ 39 Un di e kri mi nal­nan ko lo gá tambe ta ba ta in sult’E; el a bisa: ‘N’ ta Mesias bo ta? Salba bo mes i nos tambe, antó!’ 40 Pero e otro kri mi nal a skual e i bis’é: ‘Bo no tin temor di Dios? Abo a ri si bí mesun kas ti gu kunÉ 41 anto pa nos e kas ti gu ta hustu, pa so bra nos ta haña loke nos me re sé. Ma E no a hasi nada malu!’ 42 Kaba el a bisa Hesus: ‘Hesus, kòrda riba mi, ora Bo dren ta den bo reino.’ 43 Hesus a kon test’é: ‘Mi ta si gu rá bo: Awe mes lo bo ta huntu ku Mi den pa rai so!’

Hesus ta muri na krus(Mateo 27:45-56; Marko 15:33-41;

Huan 19:28-30)44 Ta ba ta mas o ménos dies dos or di mèr dia i a

reina un sku ri dat den hen ter e pais te tres or di atar­di. 45 Solo a stòp di bria i kor ti na e den tèm pel a sker na dos. 46 Hesus a dal un gritu duru: ‘Tata, den bo man Mi ta en tre gá mi spi ri tu.’ f Des pues di e pa la­bra nan akí El a muri. 47 E ka pi tan ro ma no ku a mira loke a pasa, a glo ri fi ká Dios i bisa: ‘E hòm ber akí ta­ba ta un hòm ber hustu g di bèrdè!’

48 Hen ter e mul ti tut ku a bin pre sen siá e akon­te si men tu, a bai kas bèk; nan ta ba ta bati riba nan pechu komo señal di tris te sa, pa loke nan a mira. 49 Hesus su ami gu nan i e mu hé nan ku ta ba ta huntu kunÉ for di Ga li lea, h a keda para na un dis tan sia ta mira loke a pasa.

Page 54: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

24:10 Maria Mag da le na Wak Luk 8:2, n.24:13 E mesun dia Dja du min gu (v. 1). Tur loke ta ser kontá den Luk 24 ta so so dé riba e mesun dia. E kua ter evan ge­lio nan, mes kos tambe Echo 1:1­11 i 1Kor 15:5­7, ta re gis trá di fe ren te apa ri shon di Señor re su si tá. No ta po si bel pa pone nan den se kuen sia kro no ló gi ko.24:16 Ma algu ta ba ta stro ba nan bista Den e apa ri­shon nan ku Lukas i Huan ta konta, e di si pel nan no ta re ko­no sé Señor na ku min sa men tu, ma so la men te des pues di un pa la bra òf señal (Luk 24:30s. i 35:37 i 39­43; Huan 20:14 i 16; 21:4 i 6­7; komp. Mat 28:17).24:26 mes ter a Ku otro pa la bra, ta ba ta bo lun tat di Dios.24:27 e bu ki nan di Moi ses… pro fe ta nan Wak tambe 24:44. Hesus ke men ku TB ta mus tra nos tur ora ku Señor ta

libra, salba i lanta esnan hu mi liá. P.e. Jozef den Gen 37–48; Eks 3: e pue blo saká for di skla bi tut; 1Sam 19–26: e David per si guí ta por do ná Saul; e bu ki nan Judit i Ester; Isa 52–53: e sir bi dó su frien te lo keda alsá; p.e. Sal 16; 116; 118: Dios ta duna bida na su sir bi dó nan fiel.24:30 El a kohe e pan, gra di sí Dios Hesus ta hasi loke El a hasi du ran te e úl ti mo sena ku su di si pel nan (Luk 22:19).24:31 Nan bista a habri Pa obra i ak shon di Dios (v. 16; wak Luk 9:45, n.).24:34 Pedro a mir'É E apa ri shon akí no ta kontá den e otro evan ge lio nan (1Kor 15:5).24:35 a re ko no sé Hesus, ora El a kibra pan Tin eks per to ta pensa ku sin duda Lukas ta pensa riba e gesto du ran te Úl­ti mo Sena, ku lo yama tambe ‘Eu ka ris tia’ (Echo 2:42).

b 24:6-7 Mat 16:21; 17:22­23; 20:18­19; Mar 8:31; 9:31; 10:33­34; Luk 9:22; 18:31­33 c 24:21 Luk 1:68; 2:38; Echo 1:6­8

1477 LUKAS 24

la bra i ak shon! 20 Nos sa ser do te nan im por tan te i nos li der nan a laga kon den’É na morto i kru si fik’É. 21 Anto nos aki ta ba ta karga spe ran sa ku E ta ba ta Esun ku a bini pa li be rá Is rael c. Pero, ya ta tres dia kaba ku e kos nan ei a pasa.

22 Awor algun se ño ra di nos grupo a sor pren dé nos. Main ta trem pan nan a bai su graf 23 i no a haña su kurpa einan. Nan a bini bèk bin konta ku nan a mira vi shon di an gel nan ku a bisa nan ku E ta bibu. 24 Algun di nos a bai bi shi tá e graf i a haña tur kos ma ne ra e mu hé nan a bisa, ma E mes nan no a mira.’

25 E ora ei Hesus a bisa nan: ‘Esta bobo boso ta! Esta po ko po ko pa kere tur kos ku e pro fe ta nan a bisa! 26 E Mesias n’ mes ter a sufri di e forma akí i des­pues dren ta den su glo ria?’ 27 Hesus a spli ka nan tur kos ku Skri tu ra ta bisa di djE mes; El a ku min sá na e bu ki nan di Moi ses i a sigui te na e bu ki nan di e pro­fe ta nan.

28 Ora nan a aser ká e pue blo ka min da nan ta­ba ta bai, Hesus a hasi komo si fuera E ker a sigui bai poko mas leu. 29 Ma nan a in sis tí pa E no bai i a bis’É: ‘Keda huntu ku nos, dia ta ye gan do na su fin; nochi ta sera.’ Hesus a dren ta paden i keda huntu ku nan. 30 Mién tras E ta ba ta kome huntu ku nan, El a kohe e pan, gra di sí Dios, kibr’é i duna nan. 31 Nan bista a habri i nan a re ko no s’É, ma na mes mo men­to El a dis par sé. 32 Un a bisa otro: ‘Nos ku ra son no ta ba ta kima, ora E ta ba ta papia ku nos na ka min­da i mus tra nos ni fi ka shon di Skri tu ra?’ 33 Nan a lanta me so ra bai He ru sa lèm bèk. Aya nan a haña e dies un apòs tel nan huntu ku e otro di si pel nan. 34 E apòs tel nan di nan parti a konta e dos di si pel nan ku a yega: ‘Ta di bèrdè mes, Señor a lanta for di morto! Pedro a mir’É!’ 35 E ora ei e dos di si pel nan a konta tur kos ku a pasa ku nan na ka min da. Kon nan a re­ko no sé Hesus, ora El a kibra pan.

ma e hòm ber nan a di ri gí e si guien te pa la bra nan na nan: ‘Pa ki ko boso ta buska Esun ku ta na bida mei mei di e mor to nan? 6 E no ta aki; El a lanta for di morto! Kòrda ku El a bisa boso, tempu E ta ba ta na Ga li lea ainda: 7 “Yu di hende mes ter keda en tre gá den man di hende pe ka dó i nan lo kru si fik’É, ma riba e di tres dia lo E re su si tá.” ’ b 8 E ora ei nan a kòrda loke Hesus a bisa. 9 Nan a bai for di e graf i a konta e dies un apòs tel­nan i tur sobra hende, tur kos. 10 E mu hé nan ta ba ta: Maria Mag da le na, Huana, i Maria mama di Ha ko bo. E otro mu hé nan ku a kom pa ñá nan, tambe a konta e apòs tel nan e his to ria. 11 Ma pa e apòs tel nan e his to ria di e mu hé nan a zona ma ne ra kos di loko i nan no a kere nan. 12 Sin em bar go Pedro a kore bai na e graf, bùk wak aden, ma ta e pa ña nan ku ta lora morto aden so el a mira. El a bai kas bèk, asom brá pa loke a pasa.

Hesus ta apa re sé na dos di si pel ku ta na ka min da pa Emaus

(Marko 16:12-13)13 E mesun dia ei dos di si pel di Hesus ta ba ta na

ka min da pa Emaus, un pue blo ku ta keda dies un ki lo me ter for di He ru sa lèm. 14 Nan ta ba ta kom ber­sá ku otro riba tur e kos nan ku a so so dé. 15 Mién­tras nan ta ba ta kom ber sá i dis ku tí, Hesus mes a bin djòin nan i a kom pa ñá nan na ka min da. 16 Ma algu ta ba ta stro ba nan bista, di moda ku nan no por a re ko no s’É. 17 Hesus a pun tra nan: ‘To kan te kiko boso ta kom ber san do ku otro segun boso ta kana?’ Nan a keda para ku kara tris tu. 18 Un di nan, Kleo pas, a kon test’É: ‘Abo ta e úniko bi shi tan te na He ru sa lèm ku no sa loke a so so dé aya den e úl ti mo dia nan akí?’ 19 El a pun tra nan: ‘Kiko, antó?’ E ora ei nan a kont’É: ‘Loke a pasa ku Hesus di Na za rèt. E hòm ber ei ta ba ta un pro fe ta i tantu Dios komo hen ter pue blo ta ba ta kon si der’É po de ro so den pa­

Page 55: LEVAN UKASGELIO SEGUN - lapalabrahoyblog.files.wordpress.com · (1:3) ‘un kompila shon di e kos nan ku a so so dé mei mei di nos’ (1:1). Pa mo tibu di e pa labranan ku Lukas

txt 24:36 Pas sea ku boso E sa lu do kus tum brá di hu diu nan: ‘Sha lom’, ku ta ni fi ká ‘pas’ i ta in kluí tur kos bon ku Dios ta duna. E pas ei, men sho ná pa promé bia den Luk 1:79 i 2:14, Kristu re su si tá ta dun'é kom ple ta men te.24:40 El a mus tra nan su man i su pia Lukas ta skibi pa grie go nan, ku ta ba ta haña e idea di re su rek shon algu ap sur­do; e ta en fa ti sá e rea li dat fí si ko di kurpa di Hesus re su si tá; komp. v. 43.24:44 Lei di Moi ses… pro fe ta nan… sal mo nan Otro ma ne ra di papia to kan te di Santa Skri tu ra (v. 27; Luk 16:29). Den e tres par ti nan akí e hu diu nan ta di vi dí e TeNaK, ku e kris tian nan ta yama Tès ta mènt Bieu.24:46 ta skibí No e echo ku e Mesias mes ter a sufri i re su si­tá so, sino tambe e men sa he to kan te are pen ti men tu (duele di piká) i por do n di pi ká nan lo ta anun siá pa tur na shon (Isa 42:1­6; 49:6; 51:4)24:49 Ami mes lo manda… loke Tata a pri min tí Na Mat 28:20 Hesus ta pri min tí ku E mes lo ta ku nan tur dia,

te na fin di mundu. Aki Hesus ta pri min tí di manda ‘poder dja riba’. E pro me sa ei (Echo 1:4­8) ta keda kum plí riba dia di Pen te kòs ter (Echo 2:1­4).24:49 loke Tata a pri min tí Ke men Spi ri tu Santu, komp. Echo 1:4­5; 2:33, 39; Gal 3:14, 22; 4:6; Efe 1:13; Huan 1:33.24:50 Be ta nia Wak Luk 19:29, n.24:51 a keda tumá den shelu Echo 1:9­11. Aki ta final di e ka min da ku a ku min sá na Luk 9:51.24:52 Nan a ador'É Ta e promé i úniko bia ku nan ta men­sho ná esaki den e evan ge lio di Lukas. Nan a kom pron dé masha bon mes ku Hesus ta ba ta iden ti fi ká su mes ku Dios!24:53 den tèm pel E his to ria kontá segun Lukas ta ku min­sá den tèm pel (Luk 1:8­22), ka min da un angel ta pri min tí e sa ser do te di edat avan sá, Za ka rías, ku su yu, ku ainda mes ter nase, lo bai pre pa rá e pue blo pa bi ni da di Señor. I e evan ge­lio ta ter mi ná tambe den tèm pel, ka min da e si gui dó nan di Señor Hesus ta alabá Dios pa tur kos ku a so so dé mei mei di nan (Luk 24:53).

d 24:47-48 Echo 1:8; Rom 15:19 e 24:49 Echo 1:4 f 24:51 Echo 1:9­11

LUKAS 24 1478

Tur kos di Mi, ku ta skibí den Lei di Moi ses, den pro­fe ta nan i den Sal mo nan mes ter bira rea li dat.’ 45 Na e mo men to ei El a habri nan mente pa nan por a kom pron dé Skri tu ra 46 i bisa nan: ‘Esaki ta skibí: Mesias mes ter sufri i lanta for di morto riba e di tres dia. 47-48 Mes ter pre di ká, den su nòm ber, pa tur na­shon e men sa he ku hende mes ter kom ber tí pa haña por do n di piká. Boso ta tes ti gu di e kos nan akí, ku­min san do na He ru sa lèm d. 49 Ami mes lo manda pa boso loke Tata a pri min tí. e Ma boso mes ter warda den siu dat te ora boso haña poder dja riba.’

Hesus ta subi bai shelu(Marko 16:19-20; Echo nan 1:9-11)

50 Hesus a hiba nan pafó di siu dat te serka Be ta­nia, ka min da El a hisa man na laria ben di sho ná nan. 51 Segun E ta ba ta ben di sho ná nan, El a kita for di nan i a keda tumá den shelu. f 52 Nan a ador’É i a re gre­sá He ru sa lèm, yen di le gria. 53 Nan ta ba ta kon ti nua­men te den tèm pel, ka min da nan ta ba ta alabá Dios.

Hesus ta apa re sé na su di si pel nan(Mateo 28:16-20; Marko 16:14-18;

Huan 20:19-23; Echo nan 1:6-8)36 Mién tras e dos di si pel nan ta ba ta papia, di ri­

pien te Hesus mes a bin para mei mei di nan i bisa nan: ‘Pas sea ku boso.’ 37 Nan a span ta nan morto i a haña miedu, pa so bra nan a kere ku ta un spi ri tu nan a mira. 38 E ora ei Hesus a bisa nan: ‘Pa ki ko boso ta dren ta pá ni ko asina? Pa ki ko boso mente ta yená ku duda? 39 Mira mi man i mi pia, t’Ami mes! Mishi ku Mi pa boso sa ku t’Ami. Pa so bra spi­ri tu no tin karni i wesu ma ne ra boso ta mira ku Ami sí tin!’ 40 Des pues ku El a bisa nan e kos nan akí, El a mus tra nan su man i su pia. 41 Te ainda nan no por a ker’É, dje kon ten tu i asom brá ei nan ta ba ta, p’esei El a bisa nan: ‘Boso tin algu di kome aki?’ 42 Nan a dun’É un pida piská hasá 43 i El a kom’é nan di lan ti.

44 E ora ei El a bisa nan: ‘Ta esaki ta e kos nan ku Mi a konta boso, tempu Mi ta ba ta ainda huntu ku boso: