9 771333 569007

I S S N 1 3 3 3 - 5 6 9 3

Vol.

3,

bro

j 11,

stu

den

i 2002.

# nob

elo

# nob

elovv ci

ci

# izbor u zv

# izbor u zvanjaanja

# vir# vir tualni prtualni prsst t

# sk# sk up zaposlenikup zapos

lenik aa

# r# roðend

an pr

oðendan

prof. S

unkof. S

unk aa

U ovom broju:M. Jurin:

Uvodnik . . . . . . . . . . . .2

D. Šafar-Cvitaš:

Nobelove nagrade . . . .3

N. Horvatinèiæ:

Skup zaposlenika . . . . .6

M. Kuzmiæ:

Virtualni prst . . . . . . . .8

B. Klaiæ:

Izbor u zvanja . . . . . . .9

K. Majerski:

80. roðendan akademika

Dionisa Sunka . . . . . .12

Na naslovnici:

Antena satelitskogtelemetrijskog sustava

Približavamo se kraju treæe godine izlaženjaRuðera. Nadamo se da je našao svoje mjesto unašoj svakodnevnici te da se veselite svakomnovom broju odnosno novim sadržajima. Lije-po je kad sami dostavljate èlanke, te kada ihimamo dovoljno da možemo nesmetano izlaz-iti. Kao što ste vidjeli uz dvobroj 7/8 dobili steu kratkom vremenu brojeve 9 i 10 a sada je tui broj 11, a materijali za broj 12 (koji æe izaæipolovicom sijeènja naredne godine su priku-pljeni. U ovom broju, za studeni 2002. godinedonosimo èlanak o laureatima Nobelovenagrade o èemu piše Dunja Šafar Cvitaš.Otkriæa trojice laureata iz podruèja fiziologijaili medicina inspirirala su mnoge znanstvenediscipline, naroèito razvojnu biologiju i medi-cinu te dala znaèajan doprinos pokretanjuMeðunarodnog projekta ljudskog genoma. Ufizici su laureati nagraðeni za izuzetne dopri-nose u astrofizici, koji su rezu-ltirali razvojemastronomije neutrina i astronomije X-zraka.Ukemiji nagrada je dodijeljena za rješenje prob-lema neinvazivne pripreme uzoraka u masenojspektrometriji što omoguæuje identifikaciju iodreðivanje stru-ktura velikih molekula, te zaprimjenu tehnika nuklearne magnetske rezo-nancije u odreðiva-nju trodimenzionalnestrukture, dinamike i molekularnih interakcijabioloških molekula u vodenim otopinama. Uzovaj èlanak tu je aktualan prikaz Nade Horvat-inèiæ o Skupu zaposlenika kojeg organizira

Sindikalno vijeæe, odnosno Zaposlenièkovijeæe IRB-a, dva puta godišnje. To je jediniskup gdje svaki radnik ima pravo prisustvo-vati, pa i aktivno sudjelovati i gdje se moguosnovne informacije o dešavanjima na Institu-tu. Interes ruðerovaca za Skup zaposlenika uzadnje vrijeme je porastao, što je možda odraznovih promjena koje vjerojatno slijede naInstitutu u skoroj buduænosti. Kratak prikazMilivoja Kuzmiæa prikazuje da je instaliranana krovu III krila samo je vrh (doslovno i pre-neseno) sustava koji omoguæuje prijemtelemetrijskih podataka s više satelita u polarn-im orbitama oko Zemlje. Prijem signala s višestotina kilometara udaljene orbite samo je prvii najvažniji korak, a odreðivanje površinsketemperature mora ili njegovih bio-optièkihsvojstava tek su neke od moguænosti. Prigodnièanak o akedemiku D. Sunku, iz pera KateMajerski, govori o njegovoj aktivnosti koja jedijelom bila i u Institutu. Smatram da æeèlanak Branimira Klaiæa, koji inaèe uvijekbritko ukazuje na aktualne momente našeinstitutske stvarnost biti zanimljivh. Tu su ikratke vijesti te kadrovske promjene. Želimsvima èestit Božiæ te uspješnu 2003. godinu.

Glavni urednik

Mislav Jurin

Došli u Institut tijekom studenog 2002.godine:

Boris Drakuliæ, mr. sc. Mihaela Matov-ina, dr. sc. Snježana Mihaljeviæ.

Otišli iz Instituta tijekom studenog2002. godine:

Dr. sc. Željko Andreiæ, Goran Radiæ dipl.inž. raèunarstva.

Disertacije izraðene u Institutu iobranjene tijekom studenog 2002.godine.

Ana Traven: Komunikacija izmeðustaniènih organela u regulaciji transkrip-cije ovisne o RNA-polimerazi II,voditeljica M. Sopta, obrana 22. 11.2002.

Diplomski radovi izraðeni u Institutu iobranjeni tijekom studenog 2002.godine.

Tihana Govorèinoviæ: Naziv: Izolacija ispektroskopska karakterizacija metaboli-ta salicilamida, voditelji M. Jadrijeviæ-Mladar Takaè i D. Vikiæ-Topiæ, obrana:15.11.2002.

Tomislav Horvat: Gubitak genomskogupisa (genomic imprinting) za èimbenikrasta Igf-2 u tumorima želuca èovjeka,voditeljica. K. Gall-Trošelj, obrana. 13.11. 2002.

Sabina Marinc: Termièki fazni prijelazialkilamonijevih kolata, voditeljica V.Tomašiæ, obrana 05. 11. 2002.

impressum:

Znanstveno glasilo Instituta "Ruðer Boškoviæ"

Bijenièka c. 54, 10 002 Zagrebtel: +385 (0)1 4561 111,

fax: 4560 084e-mail: rudjer@rudjer.irb.hr

URL: http://www.irb.hr

Glavni urednik: Mislav JurinTehnièki urednik: Karolj Skala

Uredništvo: Velimir Bardek Dunja Èukman

Koraljka Gall-TrošeljKata Majerski

Iva Melinšèak-ZlodiTvrtko Smital

Jadranka Stojanovski

Digitalna obrada i izvedba:Institut Ruðer Boškoviæ

Grafièki fakultet u Zagrebu

ISSN 1333-5693UDK 061.6:5

Tisak: Kratis d.o.o.Izlazi mjeseèno u nakladi od 600 primjeraka uz financijsku potporu

Instituta

GGllaassiilloo IIRRBB tri3

piše: Dunja Šafar Cvitaš

GGllaassiilloo IIRRBB

Nobelova nagrada, kao prestižnoživotno priznanje, za znanstveno i

društveno dostignuæe pojedinca ili insti-tucije, dodjeljuje se godišnje od 1901.g. u

pet podruèja djelovanja: fizika, kemija, fiziologija ili medicina,književnost i mir, a od 1968.g. i za ekonomske znanosti.Ovogodišnje laureate za prirodne znanosti obznanio je InstitutKarolinska 7.listopada za fiziologiju ili medicinu, a KraljevskaŠvedska akademija znanosti 8. i 9. listopada za fiziku i kemiju.Na sveèanosti dodjele 10. prosinca (na dan smrti AlfredaNobela), uprilièenoj u Stockholmskoj koncertnoj dvorani Šve-dski kralj uruèiti æe dobitnicima diplome, medalje i potvrdunovèanog iznosa koji ove godine iznosi oko milijun dolara ponagradi. Diplome su mala unikatna umjetnièka djela a zlatnemedalje nose portret Nobela i godinu njegova roðenja i smrti, tena nalièju imena dobitnika, prigodnu sliku i natpis:

"Inventas vitam iuvat ecoluisse per artes".

FIZIOLOGIJA ILI MEDICINA

Sidney BRENNER, (r. 1927) The Molecular Sciences InstituteBerkeley, SADRobert H. HOROVITZ (r. 1947) Massachusetts Institute ofTechnology, Cambridge, SADJohn E. SULSTON (r. 1942) The Wellcome Trust Sanger Insti-tute Cambridge, Vel.Britanija

Sidney Brenner istraživanjima zapoèetim u ranim 60-tima, uveoje nematoda Caenorhabditis elegans, 1mm dugaèkog,prozirnog crva (dioba stanica direktno vidljiva podmikroskopom), kratkog životnog ciklusa, lako uzgojivog i snaèinom reprodukcije pogodnim za genetske eksperimente kaojednostavni a opet višestanièni, eksperimentalni modelni orga-nizam u svrhu istraživanja genetskih i biokemijskih kontrolnihmehanizama u razvoju. Znaèajnom publikacijom 1974. pokazaoje da se specifiène mutacije gena mogu inducirati u genomuC.elegans a razlièiti mutanti povezati s odreðenim genima ispecifiènim efektima na razvoj organa. To je omoguæilo povezi-vanje genetske analize, sa diobom i diferencijacijom stanica irazvojem organa. Svojim je radom stvorio temelje za istraživa-nja koja su slijedila.

John E. Sulston proširio je i razvio tehnike istraživa-

nja C. elegansa,ustanovio kompletanDNA slijed njegovagenoma, a u publikaciji1976. g. predoèio slijeddiferencijacije svihstanica (cell lineagemap) za dio živèanogsistema u razvoju teustanovio da je programdiobe i diferencijacije konstantan. Ta su ga istraživanja dovelado kljuènog otkriæa programirane smrti stanica koja je sastavnidio normalnog procesa diferencijacije u živim organizmima.Opisao je vidljive stupnjeve tog fino uravnoteženog procesa,uoèio da se on može predvidjeti te identificirao prve mutacijegena koji u njemu sudjeluju.

Robert H. Horovitz je koristeæi znanja o anatomiji ipodrijetlu stanica nematoda C. elegans usmjerio istraživanjaprema izolaciji i karakterizaciji njegovih mutanata u cilju otkri-vanja genetskog programa koji kontrolira njihov razvoj i po-našanje. Godine 1986. identificirao je prva dva gena, ced-3 iced-4, kljuèna za programiranu smrt stanica. Kasnije je pokazaoda ced-9 gen u interakciji s prethodna dva gena štiti stanice odsmrti. Otkrio je brojne druge gene i ispitivao njihove funkcije uprogramiranoj smrti, eliminaciji mrtvih stanica, prijenosu si-gnala koji definiraju razvoj te njihov utjecaj na živèani sustavkoji kontrolira ponašanje. Pokazao je da ljudski genom sadržigene analogne onima kod C. elegans.

Otkriæa trojice laureata inspirirala su mnogeznanstvene discipline, naroèito razvojnu biologiju i medicinu tedala znaèajan doprinos pokretanju Meðunarodnog projektaljudskog genoma. Poznavanje programirane smrti stanicaomoguæava bolje razumijevanje mehanizama kojima neki virusii bakterije napadaju naše stanice. Kod AIDS-a, neurodegenera-tivnih bolesti, moždanog i srèanog udara dolazi do gubitka sta-nica uslijed poveæane smrtnosti stanica, dok su autoimuna sta-nja i rak karakterizirani redukcijom umiranja stanica što dovodido preživljavanja onih koje bi trebale umrijeti. Znanstvenaistraživanja i mnoge strategije lijeèenja raka usmjerene su napronalazak rafiniranijih naèina induciranja smrti u stanicamaraka.

NOBELOVE NAGRADE ZAPRIRODNE ZNANOSTI

2002.

OTKRIÆA TROJICE LAUREATA IZ PODRUÈJAFIZIOLOGIJA ILI MEDICINE, INSPIRIRALA SUMNOGE ZNANSTVENE DISCIPLINE, NAROÈI-TO RAZVOJNU BIOLOGIJU I MEDICINU TE

DALA ZNAÈAJAN DOPRINOS POKRETANJU

MEÐUNARODNOG PROJEKTA LJUDSKOGGENOMA.

FIZIKA

Raymond DAVIS Jr. (r. 1914.) University of Pensylvania,Philadelphia, SAD, 1/4Masatoshi KOSHIBA (r. 1926.) University of Tokyo, Tokyo,Japan, 1/4Riccardo GIACCONI (r. 1931.) Associated Universities Inc.Washington, SAD, 1/2

Laureati su nagraðeni za izuzetne doprinose u astrofizici, koji surezultirali razvojem astronomije neutrina i astronomije X-zraka.

Raymond Davis Jr. i Masatoshi Koshiba dijele polo-vinu ovogodišnje nagrade za otkriæe solarnih i kozmièkih neu-trina.

Interakcije solarnih neutrina, kojih više od 1010/cm2

svake sekunde stiže na Zemlju, s materijom su slabe, iuglavnom niske energije (

GGllaassiilloo IIRRBB GGllaassiilloo IIRRBBpet5

fokusirajuæim teleskopom X-zraka i milijun puta veæomosjetljivosti od satelita Uhuru, a 1999. lansiran je još preciznijiopservatorij Chandra. Instrumentaciju je stalno usavršavao iopremao sve soficistiranijim teleskopima, efika-snim kamera-ma i osjetljivim spektrometrima visokog razluèivanja a instru-mentalna dostignuæa uspješno je primjenjivao u znanstvenomradu. Otkriven je fascinantan broj izvora rentge-nskih zrakakoji upuæuju namjesta odvijanja visoko energetskih procesa u Svemiru, kratkogvremena trajanja, vezanih uz kompaktne objekte sa ekstremnojakim gravitacijskim i magnetskim poljima koja ubrzavaju èe-stice do relativistièkih energija, mjesta stvaranja temperatura odstotina milijuna kelvina te mjesta snažnih eksplozija. Sateliti suomoguæili prolongiranje vremena za istraživanje, odreðivanjesmjera dolaska signala i dobivene su prve oštre slike Svemira urentgenskom podruèju valnih duljina, znatno razlièite odoptièkih. Studij intenziteta i varijabilnosti emitiranih X-zrakaomoguæio je prouèavanje brojnih objekata i pojava u Svemiru:plazme, stelarne korone, ostatke supernova, neutronske zvi-jezde, sustave binarnih zvijezda, crne rupe, galaktièke crnerupe, kvazare te meðugalaktièke plinove klastera galaksija štoje dovelo do novih saznanja o postojanju kompaktne tamnematerije i njenim svojstvima. Prouèavanje otkrivenog pozadi-nskog rentgenskog zraèenja unosi nove moguænosti u razotkri-vanju misterije evolucije Svemira nakon Velikog praska.

KEMIJA

John B. FENN (r. 1917.) Virginia Commonwealth University,SAD, 1/4Koichi TANAKA (r. 1959.) Shimadzu Corp. Kyoto, Japan, 1/4Kurt WÜTRICH (r. 1938.) Eidgenossiche TechnischeHochschule, Zürich, Švicarska, 1/2

John B. Fenn i Koichi Tanaka, koji dijele polovinuovogodišnje nagrade za kemiju, neovisno su riješili problemneinvazivne pripreme uzoraka u masenoj spektrometriji štoomoguæuje identifikaciju i odreðivanje struktura velikihmolekula.

Fenn je usavršio metodu ionizacije elektroraspršenjem(electrospray ionization, ESI) i u radovima 1988.g. prezentiraoje strukture polipeptida i proteina molekulnih masa do 40kDa.Vodena otopina uzorka se pod utjecajem jakog elektriènogpolja rasprši u nabijene kapljice. Nakon isparavanja vodezaostaju lebdeæe, višestruko protonirane makromolekuleraspona naboja od +2 do +50 e, koje se selektivno analiziraju uspektrometru masa prema njihovom omjeru masa/naboj. Prim-jena višestrukog naboja omoguæila je odreðivanje molekulnihmasa velikih molekula u podruèjima mjerenja je-dnostrukonabijenih manjih masa, a gdje je preciznost (veæa rezolucija)analizatora puno veæa. Ogranièenjem protoka masa i pogodnimodabirom ostalih uvjeta eksperimentiranja mogao je prouèavati

i komplekse protein-protein, enzim-supstrat i protein-ligand saslabim nekovalentnim vezama.

Tanaka je ionizaciju proteina i prijenosa u plinovitostanje proveo metodom blage laserske desorpcije (soft laserdesorption, SLD). Uzorak ugraðen u kristalnu ili viskoznumatricu prima energiju od laserskog pulsa preko posrednika-matrice što dovodi do desorpcije i nastajanja jednostruko ilidvostruko nabijenih molekulnih iona. 1987.-1988.g. objavio jeionizaciju proteina molekulnih masa od 12-34 kDa koristeæiglicerol kao matricu. Primjenom niskoenergetskog (dušikovog)lasera valne duljine 330 nm, a koju ne apsorbiraju aromatskeaminokiseline u proteinima, sprijeèena je fragmentacija uzorka.Tanaka je bio prvi koji je lasersku tehnologiju primijenio nabiološke makromolekule. Na tom principu razvile su se danasvrlo važne metode: MALDI (Matrix-Assisted Laser-DesorptionIonisation), SELDI (Surface Enhanced Laser Desorption Ioni-sation) i DIOS (Direct Ionisation on Silicon).

Metoda ESI-MS omoguæuje sofisticirane, a brze i re-lativno jeftine biokemijske analize, analize lijekova i kontroluhrane u raznim fazama procesa proizvodnje. SLD se koristi ikao rano kemijsko dijagnostièko sredstvo u medicini (raznevrste raka) a pokazala se korisnom u prouèavanju širenja i ranojdijagnozi malarije.

Kurt Wütrich laureat je druge polovine ovogodišnjeNobelove nagrade u kategoriji kemija za primjenu tehnika nu-klearne magnetske rezonancije u odreðivanju trodimenzionalnestrukture, dinamike i molekulnih interakcija bioloških makro-molekula u vodenim otopinama. Kombinirao je dvodimenzio-nalnu COSY (Correlation Spectroscopy) i NOESY (NuclearOverhauser Spectroscopy) spektroskopiju, uveo metodusekvencijalne asignacije (sequential assignment) te razvio ko-mpjutorske algoritme za transformiranje eksperimentalnodobivenih strukturnih parametara u jedinstvenu trodimenzio-nalnu strukturu. U nizu èlanaka 1980.-1985.g. predoèio je prvukompletnu trodimenzionalnu strukturu proteina u otopini,inhibitora proteinaze IIA iz sjemene plazme bika. Kako suneorganizirani dijelovi molekule obièno visoko mobilni,praæenjem vremenskih skala i amplituda gibanja molekulamože se odre-diti njihova dinamika važna za razumijevanjeinterakcija s okolinom i molekulsko prepoznavanje. Daljnjimrazvojem Wütrich je tehnikama TROSY (Transfer RotatingFrame Nuclear Overhauser Spectroscopy) i CRINEPT (Cross-Relaxation Insensitive Nuclei Enhanced by Polarization Trans-fer) omoguæio asigniranje rezonancija u strukturama s više pro-teinskih jedinica molekulske mase i do 900 kDa. PrednostNMR-a za odreðivanje struktura makromolekula u odnosu narentgensku difrakciju je moguænost odreðivanja strukture uvodenom mediju koji aproksimira fiziološke uvjete, temoguænost odreðivanja strukture neorganiziranih i mobilnihdijelova molekula kada je teško pripremiti pogodne kristale,kao npr. kod molekula priona (Würtrich 1990.). Stoga NMRpodaci mogu doprinjeti razumijevanju prelaza benigne, orga-nizirane i rigidne forme prion-proteina u maligan, neorga-nizirani oblik. NMR se može koristiti i za odreðivanje strukturei dinamike DNA i RNA makromolekula.

Direktna praktièna primjena saznanja o strukturi idinamici makromolekula je u farmaceutskoj industriji gdje senovi potencijalni lijekovi ispituju metodom zasjenjenja spe-ktara sa spektrima makromolekula i prouèavanjem meðusobnihinerakcija.

Opširnije na adresi: http://www.nobel.se/

GGllaassiilloo IIRRBBGGllaassiilloo IIRRBB šest6

Skup zaposlenika kojegorganizira Sindikalnovijeæe (SV), odnosnoZaposlenièko vijeæe IRB-a, dva puta godišnje, jedinije skup gdje svaki radnik(zaposlenik) Instituta imapravo prisustvovati, pa iaktivno sudjelovati(postavljati pitanja,komentirati, kritizirati) i

gdje se mogu èuti osnovne informacije o dešavanjima na Insti-tutu od strane ravnatelja, sindikata, pa i svakog radnikaponaosob.Zadnji takav skup održan je na IRB-u 6.11.2002. Podnesen jeizvještaj o radu SV-a IRB-a u zadnjih 6 mjeseci (èlanovi SV-asu: Delko Barišiæ-predsjednik, Vlasta Tomašiæ-zamjenik,Dubravka Levak, Mladen Martinis, Jasna Dobrinèiæ, MarijaLuiæ i Nada Horvatinèiæ). U tom razdoblju nije bilo nekih veæihproblema koje je trebalo rješavati, kao napr. otkazi, tužbe i sl.Zadnji problemi takve vrste bili su 8 magistara koji nisu na vri-jeme doktorirali (u zakonskom roku) i prijetio im je otkaz.Zalaganjem uprave Instituta, ali i Sindikata IRB-a, koji im jeomoguæio pravnu pomoæ i savjete u skladu sa zakonskom pro-cedurom, veæina sluèaja riješena je pozitivno. Neki su ljudi umeðuvremenu doktorirali i prešli u više asistente, dok su drugirasporeðeni na nova radna mjesta. SV je takoðer vodilorasprave te dalo odreðene sugestije kod izrade Procjene opa-snosti na radu i izradi Pravilnika o reguliranju plaæanja vanjskihugovora. Popis ljudi koji su na IRB-u ukljuèeni u rad s težimuvjetima poslan je u Ministarstvo znanosti još prije godišnjegodmora i prema Kolektivnom ugovoru plaæe zaposlenika stežim uvjetima rada trebale bi se od 1.1.2003. uveæati za odgo-varajuæi koeficijent (od 5 do 15%). SV je takoðer imalorasprave na temu reforme visokog obrazovanja, promjeneustroja i statuta IRB-a (vezano za nove projekte umjestodosadašnjih programa i tema), problema odmarališta na Rabu,te "vjeèna" tema o razlikama u pravima izmeðu èlanova ineèlanova sindikata. Naime èlanovi sindikata se ponekad spravom bune da oni plaæaju èlanarinu, a da "plodove" djelo-vanja sindikata ubiru i èlanovi i neèlanovi podjednako.Sindikalna podružnica IRBa nastoji da èlanovima sindikataomoguæi neke povlastice u odnosu na neèlanove, kao napr. jed-nokratnu pomoæ u sluèaju smrti èlana obitelji, kod dužeg bolo-vanja ili u nekim posebno teškim socijalnim sluèajevima, dobi-vanje beskamatnog kreditaod 1500 kn. Takoðer èlanovi sindikata imaju pravo na pravnisavjet i pomoæ u sluèaju povrede njihovih prava, pravo nadjelomièno pokrivanje bolnièkih troškova, moguænost dobi-vanja povoljnih kredita.

Na tu temu se u svom izlaganju na Skupu zaposlenika osvrnuoi novi predsjednik Sindikata znanosti i visokog obrazovanjaDr. Krunoslav Pisk, koji je na funkciju predsjednika izabran nazadnjem Saboru Sindikata 15.06.2002. (umjesto dosadašnjegpredsjednika Dr. Zvonimira Šikiæa). On je istaknuo da je snagaSindikata upravo u njegovom èlanstvu, da je Sindikat nekadviše, nekad manje uspješan u pregovorima s Vladom, no da bezpodrške èlanstva sindikata sigurno ne može biti uspjeha. Dr.Pisk je izvijestio o pregovorima izmeðu Vlade i Sindikata, onastojanjima da se poveæaju sredstva za znanost u proraèunu zaiduæu godinu, o moguæem poveæanju plaæa (pred izbore!?).Takoðer je spomenuo akcije sindikata oko vrednovanja intele-ktualnog rada na tržištu rada.

Na Skupu zaposlenika ravnatelj Dr. Stjepan Marèelja je krozpostavljena pitanja zaposlenika izvijestio o stanju i dešavanji-ma na Institutu, te o problemima koji na Institutu postoje. Saže-tak odgovora na postavljena pitanja bio bi slijedeæi:

Financiranje novih projekata od strane MZTa: IRB može bitirelativno zadovoljan sa poveæanjem sredstava za materijalnetroškove, takoðer u zadnje dvije godine je nakon duže pauzepoèela stizati i nova oprema. Zbog promjene ministra znanostidošlo je do odreðenog kašnjenja u isplati materijalnih troško-va po projektima, za srpanj materijalni troškovi po projektimaneæe biti isplaæeni, no taj je novac IRBu isplaæen kroz opremu.

Svjetska banka - IRB, moguænost kreditiranja pojedinih pro-jekata/djelatnosti na IRB-u: Svjetska banka je 2. i 3.11. 2002.organizirala seminar gdje su bili prisutni predstavnici zavodaIRB-a i gdje su se dobile osnovne informacije o naèinu imoguænostima suradnje sa Svjetskom bankom. IRB æe sa svojestrane izraditi poslovne planove po Zavodima gdje æe sedefinirati moguænosti suradnje po pojedinim laboratorijima,odnosno zavodima.

Novi Pravilnik o napredovanjima, novi Statut IRB-a: Osnovanasu povjerenstva za izradu Pravilnika o napredovanju i Statuta

Skup zaposlenika naInstitutu "Ruðer Boškoviæ"

piše: Nada Horvatinèiæ

Skup zaposlenika kojeg organiziraSindikalno vijeæe, odnosno Zaposlenièkovijeæe IRB-a, dva puta godišnje, jedini je

skup gdje svaki radnik Instituta ima pravo prisustvovati, pa i

aktivno sudjelovati i gdje se mogu èutiosnovne informacije o dešavanjima

na Institutu.

GGllaassiilloo IIRRBB GGllaassiilloo IIRRBBsedam7

IRBa, svatko može dati svoje pri-mjedbe, povjerenstva su otvorenaza suradnju.

Problem radnog prostora na IRBu,investicije na IRB-u: Problempomanjkanja prostora za pojedinelaboratorije treba riješiti boljomraspodjelom postojeæeg prostora, toæe se pokušat napraviti uskoro. Pri-oriteti investicija na IRB-u: pred-nost imaju urgentni sluèajevi, napr.puštanje krova, smještaj novih ure-ðaja i sl. Ostale investicije na IRB-u prema raspoloživim financijskimsredstvima.

Primjedbe na rad Uprave, posebnoraèunovodstva (odreðeno striktnoradno vrijeme za primanje strana-ka): Mora postojati uzajamno po-vjerenje i suradnja izmeðuznanstvenika i administracije, trebapoboljšati rad Uprave, ali i radsvake druge radne jedinice u Insti-tutu. U tijeku je izrada web straniceUpravne službe (u okviru webstranice IRB-a), a u svrhu što boljekomunikacije s upravnim služba-ma.

Odmaralište na Rabu, problem financiranja, odnosno održa-vanja odmarališta: Predlaže se da domar odmarališta diogodine (6 mjeseci ) radi u samom odmaralištu, a ostali dio dase angažira prema potrebi na poslovima na samom Institutu.Brigu o odmaralištu trebao bi više preuzeti Sindikat (primje-dba ravnatelja).

Na kraju bih primijetila da je interes ruðerovaca za Skupzaposlenika u zadnje vrijeme porastao što se vidi po porastubroja prisutnih na sastanku (na zadnja dva sastanka). Da li toznaèi i veæi interes svakog pojedinca za rješavanjem problemakoje tište ovaj Institut, ali i svakog od nas pojedinaèno? Moždaje to i odraz novih promjena koje vjerojatno slijede na Institu-tu u skoroj buduænosti, a gdje svatko od nas svojim angaž-manom može dati neki svoj doprinos.

Interes ruðerovaca za Skup zaposlenika uzadnje vrijeme porastao što je možda odraznovih promjena koje vjerojatno slijede na

Institutu u skoroj buduænosti.

Nakon višestrukihodgoda i dugih godinaèekanja tijekom kolovoza2002. godine konaèno jepristigla, a koncem rujna jei instalirana oprema za pri-jem satelitski detektiranihpodataka u vidljivom iinfra-crvenom dijelu ele-ktromagnetskog spektra(prvi takove vrste uHrvatskoj). Time jepostignut jedan od ciljeva

kojem Grupa za satelitsku oceanografiju, Zavoda za istraživa-nje mora i okoliša, teži od svoga osnutka (sredinomdevedesetih): stvoriti lokalnu instrumentacijsku i kadrovskuosnovicu nužnu za uspješan rad na primjeni satelitskih meto-da u oceanografiji. Kljuèan preduvjet stvaranju takoveosnovice ostvaren je pokretanjem nacionalnog programa zasustavno istraživanje Jadranskog mora (Projekt Jadran), teunutar njega podprograma za razvitak novih tehnologija i alata.

Antena instalirana na krovu III krila samo je vrh(doslovno i preneseno) sustava koji omoguæuje prijemtelemetrijskih podataka s više satelita u polarnim orbitama okoZemlje. Preciznije, instalirani sustav istovremeno može pratitipoložaj 6 satelita, te primati signal s jednog od njih, odabranogiz kruga dostupnih u odreðenom trenutku.

Seriju satelita s najdužim stažom èine meteorološkisateliti amerièke agencije NOAA (National Oceanic andAtmospheric Administration) koji pored ostale instrumentaci-je nose detektor nazvan Advanced Very High ResolutionRadiometer (AVHRR). Ovi sateliti se koriste u paru (prije iposlijepodnevni lokalni prolaz) pa su trenutno službeno aktivniNOAA-16 i NOAA-17, no podatke i dalje šalju i starijejedinice (NOAA-12, NOAA-14, NOAA-15). Odgovarajuæomobradom signala s AVHRR detektora moguæe je, u povoljnimmeteorološkim uvjetima, odrediti npr. površinsku temperaturumora. Projekt slièan amerièkom pokrenula je koncem osamde-setih i kineska meteorološka administracija pa s njenih satelitaFeng Yun (Vjetar i Oblak) 1C i Feng Yun 1D, koji nose dete-ktor nazvan Multi-chanel Visible and IR Scan Radiometer(MVISR), danas primamo podatke takoðer prevodive upovršinsku temperaturu mora.

Od kolovoza 1997. godine u orbiti oko Zemlje je i prviprivatni, komercijalni satelit amerièke korporacije Orbimage.Prvobitno nazvan SeaWiFS ( Sea-viewing Wide Field-of-view Sensor) danas nosi oznaku OrbView-2. S osam kanala uvidljivom i bliskom infra-crvenom dijelu spektra instrumentveæ 5 godina služi kao globalni, dnevni izvor podataka o bio-optièkim svojstvima mora, ali i vegetacijskom pokrovu kopna.Naš sustav prima i SeaWiFS signal no,za razliku od AVHRR i

MVISR signala, on je kodiran pa je obrada složenija.Slièno mnogim drugim podruèjima ljudske aktivnosti

satelitska detekcija donijela je revolucionarne promjene uglobalnoj, ali i regionalnog oceanografiji. Prijem signala s višestotina kilometara udaljene orbite samo je prvi i najvažnijikorak, a odreðivanje površinske temperature mora ili njegovihbio-optièkih svojstava tek su neke od moguænosti. O postupci-ma obrade, moguænostima i ogranièenjima više u jednom odslijedeæih brojeva Ruðera.

GGllaassiilloo IIRRBBGGllaassiilloo IIRRBB osam8

VIRTUALNI PRST U PRAVOM MORU

piše: Milivoj Kuzmiæ

ANTENA INSTALIRANA NA KROVU III KRILASAMO JE VRH (DOSLOVNO I PRENESENO) SUSTA-VA KOJI OMOGUÆUJE PRIJEM TELEMETRIJSKIH

PODATAKA S VIŠE SATELITA U POLARNIM

ORBITAMA OKO ZEMLJE.PRIJEM SIGNALA S VIŠE STOTINA KILOMETARAUDALJENE ORBITE SAMO JE PRVI I NAJVAŽNIJI

KORAK, A ODREÐIVANJE POVRŠINSKE TEMPERA-TURE MORA ILI NJEGOVIH BIO-OPTIÈKIHSVOJSTAVA TEK SU NEKE OD MOGUÆNOSTI.

GGllaassiilloo IIRRBB GGllaassiilloo IIRRBBdevet9

Skupila se grupa mala, ali odabrana, paèe se-dmeroèlana. Njeno je poslanje bilo da u najdubljoj tajnostipopravi dosadašnji pravilnik o izborima u zvanja, popularnozvanu "puèaricu", nazvanu prema pokojnom dr.sc.ZvonimiruPuèaru, znanstvenom savjetniku, predsjedniku komisije zaizradu pravilnika o izborima u znanstvena zvanja iz sedamde-setih godina prošlog stoljeæa. Prvo što se uoèava u sastavuodbora (povjerenstva, komisije) da ga èine 4 fizièara, dvakemièara i jedan biolog, što izuzetno dobro odražava struènustrukturu IRB-a, koja se sastoji od oko 250 kemièara, nešto višeod 100 fizièara, te oko 120 biologa, lijeènika, veterinara i srod-nih struka. S druge strane, odbor se sastoji od barem 3,5 teo-retièara i nešto manje od 3,5 eksperimentalca. To je naravnotakoðer u skladu sa strukturom IRB-a: oko 60 teoretièara i oko420 eksperimentalaca. Tu se èovjek ne može odhrvati pri-sjeæanju na izjavu starog, dobrog Stanis³awa Jerzy Leca: "Uvi-jek æe se naæi Eskimi koji æe za stanovnike Belgijskog Kongaizraditi upute ponašanja za vrijeme strašnih žega"

Ali krenimo redom. Èlanak 2. ostao je iz starog pravi-lnika. Zadržana su tri "sveta" broja 9, 18 i 30, t.j. broj potrebnihradova za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika,višeg suradnika i savjetnika. Pogledajmo koje su praktièkeposljedice.

Razdoblje Izabranih znan. savjetn. Pros. starost pri izboru(IZS) (PSI)

1965-1971 10 42,01975-1979 16 44,01980-1984 14 45,51985-1989 16 45,71990-1994 25 50,41998-2002 46 52,2

Uoèavamo da se u posljednjih dvadesetak godinapotrebni radni staž za izradu tridesetak radova za izbor uznanstvenog savjetnika poveæao za 8,2 godine. Drugim rijeèi-ma, osobe koje su izabrane u savjetnika izmeðu 1975. i 1979,godine trebale su za izbor 20 godina staža, a izmeðu 1998. i2002. trebaju 28,2 godine. U ovom raèunu krenuo sam od pre-tpostavke da su "Ruðerovci" diplomirali s 23 godine, muški supotrošili godinu dana u vojsci, a žene na porodiljskom (27 sa-vjetnica ima 27 djece). Koje je objašnjenje ovog zapažanja: jesuli nedavno izabrani 41% gluplji od ranije izabranih, jesu li 41%ljeniji ili imaju 41% lošije uvjete rada, prepuštam da objasnepametniji od mene.

Zavod IZS PSI

Teorijska fizika 8 45,9Eksperimentalna fizika 12 45,9Istraživanje mora 4 46,3Molekularna medicina 16 46,6Fizièka kemija 20 48,7

-(teoretièari) 6 41,8

-(eksperimentalci) 14 52,4 Istraživanje mora i okoliša 13 49,6Organska kemija i biokemija 13 50,0Fizika materijala 7 50,1Molekularna genetika 9 50,8Kemija materijala 12 52,8Elektronika 2 57,0LAIR 1 62,0

U gornjoj tablici, ako zanemarimo 3 zavoda koja suimala manje od 5 izabranih savjetnika, vidimo da su najbrženapredovali fizièari (teorijski i eksperimentalni) s 21,9 godinastaža, dok su kemièari koji rade s novim materijalima trebali28,8 godina staža ili 31,5% vremena više. Još je uoèljivija ra-zlika izmeðu fizikalnih kemièara teoretièara i eksperimentalaca.Teoretièari postaju u prosjeku savjetnici s 17,8, a eksperime-ntalci s 28,4 godine staža ili 59,6% više staža. Kad bismo ovajomjer preraèunali na kvocijent inteligencije, IQ, pa rekli da suteoretièari na rubu genijalnosti, s IQ od 140, onda bi eksperi-mentalci bili na rubu debilnosti s IQ od 88. Nisam siguran da bi se eksperimentalci složili s tom inter-pretacijom. Meðutim, potpuno sam siguran kako se teoretièarineæe složiti s mnogo logiènijim zakljuèkom da su njihovaistraživanja otprilike 60% manje vremenski zahtjevna odeksperimentalnih. Mogu prihvatiti da je teoretièar A bitnointeligentniji, marljiviji i spretniji od eksperimentalca B, ali mije teško povjerovati da su svi teoretièari toliko sposobniji odsvih eksperimentalaca. Kad se pogleda sastav odbora za pravi-lnik sasvim je jasno da njegovim èlanovima ni ne pada na pametmijenjati tri "sveta" broja i uskladiti numerièke uvjete s vre-menom potrebnim za izradu znanstvenog rada u pojedinimznanstvenim podruèjima..

Na stranici 2. u prvom se odlomku navodi: "Od togadio radova mora biti objavljen u vrhunskim èasopisima izodreðenog znanstvenog polja, odnosno grane". Što to zapravoznaèi? Iz iskustva steèenog dosta dugim boravkom u IRB-a,mogu pretpostaviti kako æe neki ocjenjivaè (èlan prosudbenogpovjerenstva) dokazivati da je Rev. Roum. Chim.(faktor utjecaja 2001. = 0,229) vrhunski èasopis, a Helv. Chim.Acta sasvim prosjeèan (2,027). Na istoj stranici u èetvrtomodlomku se spominju izuzetno kvalitetni radovi (kriterij B,toèka 1a). Izuzetno me zanima kako se ta kvaliteta odreðuje iliprocjenjuje.

Na stranici 3, u drugom se odlomku navodi: "Pov-jerenstvo æe posebice vrednovati izdvojene znanstvene radove(peer review) i ocijeniti njihov akademski odjek, znaèaj radovai pristupnika samog u svjetskoj znanosti u danom podruèju, teusporedivost s najboljim dostignuæima iz tog podruèja uHrvatskoj". Iz toga nije jasno oèekuje li se da æe svaki èlan pov-jerenstva prouèiti nekoliko desetaka radova iz scientometrije ina temelju tih spoznaja predložiti ocjenu za pristupnika ili æebiti dovoljno da ima "osjeæaj" o položaju samog pristupnika usvjetskoj znanosti u danom podruèju.

U toèci 1.a. na istoj se stranici navodi: "Potreban brojcitata za izbor u znanstveno zvanje u pravilu je: - za izbor u

Pravilnik o uvjetima za izbore u znanstvena i istraživaèka zvanja

piše: Branimir Klaiæ

GGllaassiilloo IIRRBB deset10

GGllaassiilloo IIRRBB

znanstvenog savjetnika od 300 do 400 citata vodeæi raèuna ospecifiènostima podruèja u korištenju bibliometrijskih podata-ka." Nije jasno zašto raspon u pravilu nije npr. od 276 do 384citata. Naravno, niža vrijednost, 300 citata ima odreðenu si-mboliku. Broj 3 je veæ u vrlo ranoj ljudskoj povijesti bio svetibroj (npr. sveto Trojstvo), a i simbol 00 ima vrlo znaèajnu uloguu ljudskim životima. Sredinom 1998. godine tri su osobe izOKB-a izabrane u zvanje znanstvenog savjetnika. U trenutkuizbora njihova je prosjeèna starost bila 51,7 godina. Èetiri i polgodine nakon njihovog izbora ni jedna od tih osoba nije dosegla"èarobni broj" od 300 citata (prema Web of Science-u od 1975.do 2002., u daljnjem tekstu WOS), a jedna od njih je nedavnodobila Državnu nagradu za znanost. Bilo bi zanimljivo doznatimišljenje Odbora jesu li ti ljudi uopæe trebali biti izabrani uznanstveno zvanje znanstvenog savjetnika. Izgovor o voðenjuraèuna o specifiènostima podruèja u korištenju bibliometrijskihpodataka, nije prihvatljiv, jer da se vodilo raèuna o specifièno-stima, ne bi se ni navelo da se u pravilu traži za izbor uznanstvenog savjetnika od 300 do 400 citata.

Slièna se logika može koristiti u definiranju visokoci-tiranih radova (100 i više citata). Naime, u razdoblju od 1945.-1989. godine (45 godina) SCI je obuhvatio 17 milijuna radova -izvornih jedinica koje su citirale 33 milijuna radova, a od togasvega 0,46% radova bilo je citirano 100 i više puta, odnosnisvaki 217. rad je bio visokocitiran [1]. S druge strane, u ra-zdoblju od 1962.-2002. baza SPIRES (koja nije u potpunostijednaka SCI-ja, ali se u velikoj mjeri s njime preklapa), kojaobuhvaæa 281 tisuæu radova iz znanstvene grane Fizika visokihenergija (u SCI-ju Fizika èestica i polja) sadrži 2,68% radova sa100 citata ili više [2]. Znanstvena grana Fizika èestica i poljaima faktor utjecaja 64% veæi (5,11/3,11) od prosjeka SCI-a [3],meðutim udio visokocitiranih radova je 5,8 puta veæi od prosje-

ka SCI-a. Pitanje za Odbor, zašto osoba koja radi u znanstvenojgrani koja je na prosjeku SCI-a treba imati 7 puta (217/30) veæiudio radova sa sto ili više citata od svjetskog prosjeka da bi muse priznao visokocitirani rad? O osobama koje rade uznanstvenim podruèjima koja su po citiranosti ispod prosjekaSCI-a (biolozi, kemièari, matematièari) da i ne govorimo.

Kada je rijeè o scientometriji poznato je da pišemgroteske i burleske, pa sam odluèio za ovu analizu koristitipodatke T. Brauna, A. Schuberta i W. Glanzela. Dotièna sugospoda glavni i odgovorni urednik, urednik i pomoæni urednikèasopisa Scientometrics. U dvadesetak godina koliko èasopispostoji (od 1979.), u njemu je T. Braun objavio 46, A. Schubert75, a W. Glanzel 45 scientometrijskih èlanaka, pa se nadam dasu zadovoljili profinjeni i strogi ukus ruðerovaca i da se mogusmatrati djelomièno kompetentnim u scientometriji. MaðarskiInformation Science and Scientometric Research Unit (ISSRU)of Hungarian Academy of Sciences ima otvoren pristup WOS-u i ostalim publikacijama koje objavljuje Institute for ScientificInformation (ISI) iz Philadelphia-e. Za razliku od nas ostalihsmrtnika oni mogu pretraživati cjelokupnu bazu, a ne blokovepo 10 ili 20 stavki. Posljedica je da su oni u literaturnom navo-du [4] baratali s više od 2 milijuna èlanaka i preko 6 milijunacitata, dok su u navodu [3] obradili oko milijun èlanaka i oko3,5 milijuna citata. U narednoj tablici možemo uoèiti da su npr.biomedicinska istraživanja preko 30% bolje citirana od prosje-ka SCI-a, dok istraživanja u matematici ne dosežu ni 40% istogprosjeka [4]. Na temelju citiranosti pojedinih znanstvenihpodruèja i zahtjevanog broja od 300-400 citata, izraèunao samkoliko bi znanstvenici zapravo trebali imati citata obzirom napodruèje kojim se bave.

1995 [4] 1996 [4] 1981-5 [3] prema [4] prema [3]prosjeèna starost rada (god.) 2,5 2,5 2,5------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

citata po radu citata citataklinièka medicina 3,52 3,48 276-368biomedicinska istraživanja 5,12 4,88 394-526biologija 3,54 3,54 279-372kemija 3,03 3,12 2,59 242-323 250-333fizika 3,56 3,51 279-372matematika 1,43 1,46 0,88 114-152 85-113inženjerstvo 4,48 4,42 1,44 351-468 139-185 geo-znanosti 2,84 2,83 224-298biomedicinske znanosti 3,39 327-436fizika i geo-znanosti 3,44 332-442ukupno SCI 3,83 3,78 3,11 300-400 300-400

Iz raèuna takoðer proizlazi da bi matematièari za izboru znanstvenog savjetnika trebali objaviti oko 75 znanstvenihradova uz prosjeènu citiranost svog podruèja da bi zadovoljiliuvjete koji se u pravilu primjenjuju. Ovdje æu napomenuti daprosjeèni matematièar radi u podruèju koje je oko 2 puta vre-menski zahtjevnije od organskih kemièara ili oko 5 puta za-htjevnije od teorijskih kemièara. U literaturnom navodu [3]spominje se oko 120 znanstvenih grana i njihova prosjeèna citi-ranost. Razlike u citiranosti iznose preko 10 puta izmeðuimunologije (6,26) i zrakoplovnog inženjerstva (0,58).

Na str. 3 toèka C3 navodi se uvjet za izbor koji setemelji na uspješnoj meðunarodnoj suradnji. Osim toga uèlancima 3 i 4 (izbor savjetnika i višeg suradnika) traži se u

pravilu najmanje godinu dana na istraživaèkom radu u meðu-narodno priznatoj znanstvenoj instituciji (u inozemstvu ?).Svjetska je pojava da udio èlanaka koji se objavljuju u meðu-narodnoj suradnji sve više raste. I zaista je vrlo korisno da se našmladi znanstvenik ukljuèi u meðunarodnu suradnju i da sepoveže s gospodom Schmidt-om, Smith-om ili Lefevre-om. Pritome æe upoznati svijet, vidjeti nove, vrlo moderne instrumente,susresti se s problematikom s kojom se u Hrvatskoj nitko nebavi, a u krajnjem sluèaju ostvariti korisne veze u inozemstvu.Meðutim, ovdje bi trebalo razluèiti što se smatra poslijedo-ktorskim usavršavanjem, a što se smatra koliko-toliko ravno-pravnom meðunarodnom suradnjom, koja bi se ipak za izbor usavjetnika trebala oèekivati. Uzmimo kao primjer jednog od

SVIJET ZNANOSTI ZA DRUŠTVO ZNANJA

DDEEKKLLAARRAACCIIJJAA PPLLIIVVIINNOOGGZZNNAANNSSTTVVEENNOOGG FFOORRUUMMAA

Povodom otvorenja PLIVINOG Istraživaèkog instituta 12. listopada 2002.

Hrvatska èvrsto vjeruje u opravdanost svoga mjesta meðueuropskim politièkim narodima, te želi što prije postati ravno-pravnom èlanicom Europske unije. Do tog željenog cilja može-mo stiæi voðeni vrijednostima koje osiguravaju opstanak ueuropskim i globalnim utakmicama: osjeæajem identiteta, pri-padanjem demokraciji, tolerancijom za razlike, spremnošæu zautakmicu i otpornošæu na konkurenciju. Hrvatska moraomoguæiti svojim ljudima da budu njena najveæa prednost naglobalnom tržištu. Samo ljudski kapital može omoguæitiHrvatskoj da dostigne uspjehe onih malih zemalja Europskeunije koje igraju znaèajnu ulogu u svijetu ekonomije, znanosti,politike i kulture.

Mi, znanstvenici, prisutni na PLIVINOM ZNANSTVENOMFORUMU, smatramo da se ovaj veliki izazov može ostvaritisamo ako smo oboružani znanjem. Stoga predlažemo i poziva-mo sve koji odluèuju ili æe odluèivati da:

1. prihvate èinjenicu da su razvoj znanosti i tehnologije temelj gospodarskog rasta,

2. podupru ulaganje u istraživanje, obrazovanje i promociju znanosti iz razlièitih izvora,

3. na temelju selektivnog motiviranja omoguæe brži rast broja znanstvenika i sveuèilišno obrazovane populacije,

4. kontinuirano ohrabruju komercijalizaciju znanstvenih otkriæa,

5. stimuliraju gospodarstvo koje traži i koje generira znanost, 6. stimuliraju inovativnost i poveæanje broja patenata, 7. ojaèaju postojeæe institute za istraživanje i razvoj,8. poveæaju društveni utjecaj znanstvenog rada,9. stvore uvjete kojima æe stimulirati najkreativnije pojedinace

kako bi imali svoje mjesto u Hrvatskoj i svijetu,10. brzo usvoje i provedu zakone koji æe omoguæiti

oživotvorenje ovih preporuka,11. stvore prostor za slobodan i etièan znanstveni rad.

Samo DRUŠTVO ZNANJA sposobno je ostvariti održivirazvoj pri kojem se štite svekoliki resursi. Ta èinjenica posebnoje važna za male zemlje s ogranièenim prirodnim i ljudskimpotencijalima. Uloga je znanstvenika da istražuju i prenoseznanje. Zadaæa je politike da osigura pristup znanju za sve.Uloga je gospodarstva da usmjerava, koristi i materijaliziraznanstvene rezultate. Uvjereni smo kako još nije kasno daHrvatska poveže ovu trijadu u jasan i odluèan put premaDRUŠTVU BLAGOSTANJA.

èlanova odbora za pravilnik. Dotièna osoba ima u WOS-u od1975.-2002. godine registriran 41 èlanak koji su citirani 1123puta. U prosjeku je svaki èlanak citiran 27,4 puta, što je dojmlji-va vrijednost za znanstvenu granu kojom se ta osoba bavi. Odukupnog broja radova 18 njih je objavljeno u meðunarodnojsuradnji i oni su citirani 825 puta ili u prosjeku 45,8 puta.Ostatak od 298 citata dobilo je 23 "domaæa" rada ili u prosjeku13 citata po radu, što je prosjek struke. Od 18 èlanaka obja-vljenih u meðunarodnoj suradnji 14 njih nema navedenu adresuIRB-a. Oni imaju 663 citata ili 47,4 citata u prosjeku, odnosnogotovo 4 puta veæu citiranost od "domaæe". Ovo nije jedinstvensluèaj. Ima cijeli niz savjetnika, koji su od izbora u višegznanstvenog asistenta, 60, 70 ili 80% svojih radova objavili s sgospodom Schmidt-om, Smith-om ili Lefevre-om radeæi na nji-hovoj znanstvenoj problematici. Tako èovjek doðe u napast,kada se viši suradnik A bira u savjetnika, upitati se bira li seosoba A ili gospoda Schmidt, Smith ili Lefevre.

Površno æu se osvrnuti na ostale scientometrijskepokazatelje o kojima treba voditi brigu pri izborima uznanstvena zvanja: ukupno parcijalno autorstvo ili udio neovi-snih citata u ukupnom broju. Ukoliko znanstvenik, koji radi uznanstvenoj grani u kojoj prosjeèni èlanak objavljuju èetvero-autorski, objavljuje osam-autorske radove vjerojatno æe biti upogledu ukupnog broja znanstvenih djela po jedinici vremenauspješniji od veæine svojih kolega. S druge strane, ukoliko jekandidat za izbor u savjetnika citiran potrebnih 400 puta, a ima80 neovisnih i 320 samo-citata, ipak se ponešto razlikuje oddrugog kandidata koji ima 320 neovisnih i 80 samo-citata. Ovajraspon nisam izmislio, jer je u IRB-u udio neovisnih citataizmeðu 10 do 90%.

Na kraju trebam reæi da sve ovo nisam napisao izvlastitog interesa. Nemam nikakve potrebe biti biran u bilo kojeznanstveno zvanje ni po starom niti po novom pravilniku.Vjerojatno zbog pogrešaka u mojem odgoju u najranijoj mla-dosti smatram nešto za naše prilike sasvim neèuveno; pravilnikza izbore u znanstvena zvanja treba biti: (a) pravedan i pošten,te ne smije favorizirati samo neke znanstvene grane, (b) je-dnostavan i svima razumljiv, tako da kandidat ima jasnu slikušto treba uèiniti za izbor u odreðeno znanstveno zvanje, i (c)smanjiti utjecaj peer-reviewer-a i to naroèito onih koji zbogsvoje moralne graðe nisu u stanju procijeniti kandidatovo djelonego uporno ocjenjuju svoje simpatije za kandidata. Svatko odnas djeluje u znanstvenoj grani u kojoj radi tisuæu, tri tisuæe ilipet tisuæa znanstvenika koji nas vrlo dobro mogu ocijeniti svo-jim citatima i vjerujte da je mišljenje veæeg broja vaših kolegaiz svijeta mnogo objektivnije od trojice peer-reviewer-a. Meðu-tim, bojim se da æemo se nastaviti ponašati u skladu s izjavomgospodina Erica Arthura Blaira: "Sve su životinje je-dnake alineke životinje su jednakije od drugih". Navedeni je gospodinpoznatiji pod umjetnièkim imenom George Orwell.

Literatura

1. E. Garfield, Current Contents, 1990, (Feb 12) 32. S. Lehmann, B. Lautrup i A.D. Jackson,

arXiv:physics/0211010v1, 4 Nov 2002 (web adresa)3. A. Schubert, W. Glanzel i T. Braun, Scientometrics, 16

(1989) 34. W. Glanzel, Scientometrics, 51 (2001) 69

PS. Nakon što sam napisao osvrt doznao sam da su se neki sci-entometrijski pokazatelji u novom (konaènom ?) prijedlogupravilnika promijenili. Nažalost, nisam u stanju pisati tim te-mpom kojim se ideje na "Ruðeru" mijenjaju.

Šestog studenog, 2002. godine, pod pokroviteljstvom Priro-doslovno-matematièkog fakulteta, Sveuèilišta u Zagrebu,Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Instituta RuðerBoškoviæ i Hrvatskog kemijskog društva, održan je Simpozij uèast 80. roðendana akademika prof. dr. sc. D. E. Sunka. Ovajjednodnevni znanstveni simpozij okupio je nje-gove kolege, uèenike i prijatelje kako izHrvatske tako i iz Europe i SAD-a.

Profesor Dionis E. Sunko roðen je uZagrebu 26. rujna 1922. Diplomirao je 1946. naKemijskom odjelu Tehnièkog fakulteta u Zagre-bu, a doktorirao na istom fakultetu 1953. godine.Svoju profesionalnu karijeru zapoèeo je u PLIVI(1946.-1951.), a nastavio na Medicinskomfakultetu Sveuèilišta u Zagrebu (1951.-1959.).Od 1957. do 1959. boravio je na postdoktorskojspecijalizaciji na University of Illinois, Urbana,SAD, gdje se u grupi prof. Roberta F. Nystromasusreo s primjenom isotopa u istraživanjimareakcijskih mehanizama. Povratkom u Zagreb 1959. profesor Sunko pri-hvaæa ponudu Instituta Ruðer Boškoviæ te zaje-dno s profesorom Stankom Borèiæem osnivaLaboratorij za fizikalno-organsku kemiju izapoèinje istraživanja u kemiji karbokationa.Njihov doprinos u podruèju sekundarnih deute-rijskih izotopnih efekata ubrzo postaje interna-cionalno prepoznatljiv. Za taj svoj pionirski rad1967. godine dobili su Državnu nagradu zaznanost "Ruðer Boškoviæ". Istraživanja upodruèju fizikalno-organske kemije, posebnoistraživanja ciklopropilkarbinil-, ciklobutil- i 7-norbornil-kationa pridonijela su boljem razumi-jevanju fenomena hiperkonjugacije i objašnjenju struktureneklasiènih karbokationa.

Istovremeno, profesor Sunko djeluje i nastavno kaoizvanredni profesor na Tehnološkom fakultetu Sveuèilišta uZagrebu. Godine 1971. izabran je za redovitog profesora naPrirodoslovno-matematièkom fakultetu odakle odlazi u mirovinu1992., a 1997. dobiva status profesora emeritusa. Godine 1997.postaje stalni èlana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Èlan je HKD-a od 1946., American Chemical Societyod 1966. te Royal Society of Chemistry od 1982. Bio je pre-dsjednik HKD-a 1968.-1970. te predsjednik Hrvatskog priro-doslovnog društva 1988.-1992. Profesor D. Sunko je bio gostu-juæi professor na mnogim Sveuèilištima SAD-a (UCLA, USC,Indiana University, University of Southern Illinois,William&Mary College, Clarkson University) te pozvani pre-davaè na mnogim domaæim i meðunarodnim skupovima (GordonConference, Reaction Mechanism Symposium, Kimbrough Inter-

national Symposium, ESOC, ESOR, WISOR). Dobitnik jeDržavne nagrade za životno djelo 1992., a 1999. primio jenajprestižnije priznanje Hrvatskog kemijskog društva, medalju"Božo Težak". Do danas je objavio preko 100 znanstvenih rado-va i revijalnih èlanaka.

Znanstvenik cijelim svojim biæem, profesor emeritus D.E. Sunko ostao je aktivan znanstvenik sve do danas. Njegovoveliko znanje i iskustvo inspiriraju kolege i studente našeakademske zajednice, a vrata njegovog ureda su uvijek otvorenaza sve koji trebaju savjet ili žele s njim prodiskutirati rezultatesvojih istraživanja.

Profesore Sunko,Sretan Vam roðendan

i hvala za veliki doprinos koji ste dali Institu-tu Ruðer Boškoviæ

i doprinos koji još uvijek dajete hrvatskojznanosti.

POVRATKOM U ZAGREB 1959. PROFESOR SUNKO PRIHVAÆA PONUDU INSTITUTA RUÐERBOŠKOVIÆ TE ZAJEDNO S PROFESOROM STANKOM BORÈIÆEM OSNIVA LABORATORIJ ZA

FIZIKALNO-ORGANSKU KEMIJU I ZAPOÈINJE ISTRAŽIVANJA U KEMIJI KARBOKATIONA.

80. roðendanakademika profesora emeritusa Dionisa E. Sunka

piše: Kata Majerski