ANTUNAREVISTA MENSUAL

Suscripción anual $ 6,— Con aprobación eclesiástica.

LA VOZDE SAN ANTONIO

Editada por lo« Franciscanos C roatas, caita San Martin No. 160

’José Ingenieros, F. C. P- Provincia de Bueno« Aires

Teléfono: 757, Santos Lugares 0664

GODINA (ANO) II. Buenos Aires, ti a van j 1948. Bi. (No.) 4

ISTINSKO ZNAČENJE 10. TRAVNJAPravi put: postizavanje hrvatske jediiudušnosti u temeljnim pitanjima narodnog života '

KOD naroda, koji su potlačeni, kao «to Jc naš, i koji nemaju vlasti u svojoj dr­

žavi, narodni blagdani nisu istovjernl 8 državnim blagdanima. Kod slobodnih na­roda Je to drugdje. U tom slučaju držav­ne, odnosilo narodne blagdane, odredjuje dr- žavna vlast. Kod naroda bez narodne vlasti

■prije nego se stanoviti nadnevak pri­hvati kao narodni blagdan treba da pro- dje stanoviti psihološki proces. Obično je potrebno, da se narodno sjećanje posebnim načinom povc’.e uz neki nadnevak, kada se čitava narodna zajednica sječa važnih zgo­da Iz svoje povijesti. Dakle, da bi stanoviti nadnevak postao narodnim blagdunom po­trebno je, da ga takvim smatra i slavi čitav narod, svi krajevi, svi narodni slojevi, sve

[ političke i ine skupine. U koliko se ne po- ' stigne ta jednodušnost, tada se može govo- [ riti jedino o proslavi jednog krajn. skupine,¡ « kadkađa i stranke.

U tom pogledu je kod nas Hrvata poučan slučaj Zrinsko-frankop&nskog dana, 30 trav-

i Dja . Kako su poticaj za tu proslavu dali i muževi iz starčevićanskog pokreta, slaveći

u Petru Zrinskom l Krsti Frankopanu mu­čenike ideje hrvatskoga državnog prava, tu su proslavu u početku mnogi smatrali is* ključivo stranačkom. Tako se moglo dogo­diti, da je čak zagrebačka katedrala bila

•: uskraćena, kad se htjelo prirediti svečane :: zadužnice u glavnom kršćanskom hramu. Hr- ; vatske. Danas pak znademo, da posmrtni

ostatci mučenika iz Bečkog Novog Mjesta počivaju za glavnim oltarom lste katedrale, zajedno s kostima Rakovičkog mučenika, ko­ji Je bio jedan od najgorljivih začetnika to­ga kulta. Zrlnsko-frankopanski dan Je s

* vremenom toliko prirastao srcu hrvatskoga naroda, da ga je u red državnih blagdana bila uvrstila čak 1 karagjorgjevlćevska Ju-

- goslavija, kao jednu od rijedklh koncesija .j'hrvatskom javnom mnijenju.f£, Uoči 10. travnja korisno je upozoriti na k ; pravo značenje narodnih blagdana i na po­ja trebu postizavanja narodne jednodušnostl ¡Jr prigodom njihove proslave. Taj nadnevak je

. doduše proglašen državnim blagdanom od vlade Nezavisne Države Hrvatske i bio je od 1942.-45. slavljen kao državni blagdan. Bu­dući mi Hrvati danas kao narod nismo u

t stanju slaviti državne blagdane is Jedno* } stavnog razloga, što je naša država nasilno ■ okupirana od tudjlnske sile, postavlja se pl- H tan je proslave 10. travnja kao narodnog Pblagđana. Otvoreno ističemo, da je radi no- * vo nastallh prilika poslije 8. svibnja 1845. Upotrebno uočiti problematiku 10. travnja u

smislu općenarodnih probitaka, bez obaira na postojeće razlike u političkom gledanju. Ako želimo, da 10. travnja doista bude h r- vaUk) narodni blagdan, koji slave svi pa-

. trlotski Hrvati bez razlike na stranačka o- • pređjeljenje, potrebno Je jasno uočiti pra- t vi značaj 10. travnja i nedvosmisleno ka- :> za ti, što se velika dogodilo toga dana, a da

ul ga trebao slaviti čitav hrvatski narod.Mi kao hrvatsko i katoličko glasilo, dakle

. patriotsko ali nestranačko, smatramo veoma adravom misao, da se slavi dan hrvatske državnosti, dan, kad će se istaknuti kao nafta misao vodilja ideja hrvatske državno­sti, ali uz to treba i Jasno utvrditi, da ta misao ima kao zvijezda vodilja stajati viso­ko Iznad svih osobnih, ideoloških 1 stranač­kih momenata pa kakogod oni Inače bili legitimni.

Opasnost za proslavu 10. travnja u duhu općenarodne jednodusnosti u smislu hrvat­skog narodnog blagdana može doći ne sa-

' bio sa strane onih, koji su za vrijeme Ne- zavisne Države Hrvatske, bili u stavu opo- ■ičije, nego 1 sa strane onih, koji se 1 danas istovjetuju s režimom, koji je postojao u Hrvatskoj u razdoblju od 1041.-45,

Kod nas se, radi anormalnih ratn ih pri­lika, kada su u svim zaraćenim zemljama postojale manje IM veće zapreke slobodnoj

kusljl, bilo kod stanovitog kruga razvilo

Ira n Meštrović: Hrvatska povijest

PAVAO ŠT00S: KIP DOMOVINE (1945)BBJEGOVI cvatu proljećem, Hrvatska Sodo zazlvlje:

Hiljadu ljeta čekanja, tisuću zima radjanja Hiljadu ljeta plakanja, tisuću zima stradanja.Glnafie ovdje vječito lomeći vječno nasilje.Oltari šapću vjeruju, glavari ftapćo vjeruju;Dolaze dani pobjede, svrftlfte stare objede,Hrvat je Čuvar Zapada, čeka ga slavna nagrada.Drdraju stare tambure, savija tužno gudalo:Nabijte svoje kubure, čuvaj se vječna budalo!

Kamenje ono stoljetno, kraljevsko nosi snamenje Gdje drevni predjl dodjole, unuci vjerni podjele.Doile je doba pletera, bruji is svetog etera.Kasead vole slobodu, prjestolje čeka vojvodu:Kosenoc» Mahlo, Hrobstos, Tuga 1 Vaga, Lobelo«.Ideja plamsa vječito, slijepci gude rječito.Povijest Je tužna omama, krvava nafta dotama,Riječ Je ko vino omatnno, ponos Je kolo pomamno.Prankopan, Zrinski, Kvatemlk. JelaČlć, Radić, PofiavnAc.

★Zemlja Je samo kretanje, narodi ludo ometanje.Uspon Je Igra svjetlosti, atom Je Izvor kreposti,Povelje priče djetinje, riječi brazde vodene:Atlantik, Jaita, Teheran, eposi, pjesme, dječji san.Sila Je samo vječita, Sila Je samo rječita:Pape su svijet đjdlll. Trojica opet M ilit Zemlja Je Jedna Jedina, Benares, Roma, Medina..Narodi, vjere, granice — iarene priče tkanice.MeđJa smo sada Istoka, Zapad nam raku Iskopa.

★Krik: "Occtdeckien) appello!” Orlie Žrecn tijelo G rt misom krvi magične, slovima sudbe tragične.Povijest te nafta obnavlja, Zvonimir priču ponavlja.Hrvati znaju, lio Je amari, davno već reče Bonaparte:'T ti uoetHeurs soldate, oe sont los Croetest”

* (Nastavak na Str. 8)

mišljenje veoma nepovoljno za one. koji .¿u se oporbenjački odnosili prema režimu. Me- djutim, ako političko iživljavanje naroda promatramo s demokratskog stanovišta, tada svakome mora biti jasno, da je opozicija razumljiva u svakom slučaju, dok jc u de­mokratskom režimu 1 pod normalnim okol­nostima upravo neophodno potrebna Radi toga ljudi, koji umiju politički misliti, ne smiju žigosatl kao antldržavne elemente on« Hrvate koji su Ispravni rodoljubi samo radi toga, Sto su imali oporbeni s ta t prema jed­nom režimu.

S druge strane ni oci, koji »u u svojstva dobronamjerne oporbe Iskusili svu strogost" jednog autoritativnog režima, koji vodi ral na dvije fronte, ne smiju svoje neraspolo­ženje prema režimu prenijeti na samu ide­ju države.

Nema sumnje, da se 10. travnja 1941. o- digrafte istovremeno dva sasvim različita čina: 1. proglašenje hrv. nezavisnosti, ko? jc je bilo jednodušno pozdravljeno od ogrom­ne većine naroda, kao pobjedonosni zavr­šetak duge i teške borbe za hrvatsku neza­visnost i državnost i 2. uspostava auto­ritativnog režima, koji se radi ratnih prili­ka u mnogočem morao prilagoditi tada do- minlrajućim silama Osovine 1 radi čega se je moglo bici dobar hrvatski rodoljub i ne odobravati u načelu oblik režima, a jo« ms- nje njegove ekscese. (Istini z& volju trebu nadodati, da je ekscesa u borbi i obrani bUo na svim stranama, a ne samo u Hrvatskoj a sigurno najviše tamo, gdje nas se najviše kritizira). I doista, imali smo za vrijeme drugog svjetskog ra ta ogroman broj ljudi, koji su sudjelovali u borbi i u obrani hrvat­ske države, kao i kod njezina uzpoatavlja • nja, a da nisu odobravali totalitarištlćke j- deologije osovinskih vlasti. Ustaškom se po­kretu mora priznati, da se pri uspostavi ; obrani države isticao osobitom borbenoScu. ali u interesu same hrvatske državne misli, koju je taj pokret tako snažno naglasio, po­trebno Je istaknuti, da je hrvatska država bila djelo Čitavoga hrvatskoga naroda, a ne pojedinaca ili skupina pa kako one inače bile zaslužne. Nijekati tu činjenicu ne bi bilo rodoljubno 1 bilo bi veoma nepoli­tički, budući bi to urodilo štetnim posljedi­cama po samu borbu za ponovnu uspostavu, hrvatske države. Svaki onaj tko bi želio dati kakvegod stranačko. Isključivo tumačenje problematike 10. travnja, pa makar time fte* lio naglasiti Ideju borbenosti za hrvatski! državnost, postigao bi obratno cd onoga, sto želi, Jer država može biti ostvarena, branje­na i iegradjena samo u koliko je djelo, mi­sao 1 Ideja čitavog hrvatskog naroda. Živi­mo u vremenima djelatnog sudjelovanja najširih masa u političkom životu 1 nije mo­guće sagraditi ništa trajna na području po­litičkom bez sudjelovanja čitavog naroda.

Prema tome se ne može nijekati, da dan 10. travnja redi činjenice, što se pružaju ram e mogućnosti njegova tumačenja, prod-

• stavlja stanovitu poteškoću pri njegovu sla­vljenju kao narodnog blagdana. Dogodjajt su 1 previše blizu, živjeli smo í živimo u van* redno teškim prilikama, a da bi se moglo očekivati, da se provede potrebno bistrenje pojmova. Za to treba slobodne diskusije i vremena. Alt t druge strane je misao hrvat­ske državnosti u tolikoj mjeri velika, a sve ono ft to pridonosi jačanju te misli u tolikoj mjeri potrebno, te se kao strogo nestranačka i katoličko glasilo ne ustručavamo zalo­žiti sa proslavu blagdana hrvatske držav­nosti. Ne možemo se oteti dojmu, da se po­java hrvatske državo sa vrijeme drugog svjetskog rata, a posebno poslije nježne nx~ silne okupacije sa strane tudjlnaca i postt- je svih strahota komunističke protuhrvatake diktature, toliko Jako utisla u narodno Me danje. da će s vremenom sve više t vUe tlljedltl uspomena, da Je 10. travnja pove­ćan 1 s uspostavom Jednog režima, koji us­pije 1 nikad« ne ostvaruje podpunu Jedno-

(Nastavak na str. 21

I

Str . 2 ' G L A S SV. A N T U N A

K I P D O M O V I N E(Nastavak sa str. U

Divni, jedri, ponosni, snažni, ko d jeca objestni» Cvjetovi soja čudesna, junaci vjere svesilne. More i g a te dusm anc. ljube i maze nevino, Naivni popu! d jeteta, s očima blagog te le ta .

Monty ne čeka. vreba Johnson. Nekoć bje 1>rava. sad }e Jeiem Dukati zveče žutaci, gavrani grakću: “Ludjaci!”

ludost, glupi san. n itko ne reče: “Dobar danj* Predsjednici, doglavnici, generali i fiškali,Sekretari, savjetnici, još m in istri 1 filistri.Osjećaja kam en m linski, tope se u Dravi b istri: g ranao svima crni dan, povjeia sve ih partizan, u n irm e , prevarene, pokradene, p o b ijen e ...

Sotona sikće prokleti: poklonite se Aveti,Hrvatske nem a, trb u h je izvor sve naše pameti»Stavimo put i tijelo, podatno, vrelo, bijelo,Nikoga ne bje nikuda, što od n jih nc bje sapeti.Tvar smo mi m utna, panonska, blato je duša platonska. K ralj, što bje vam a Tomislav, nam a je prorok Miroslav: Koljite, sm rad te, vješajte, kidajte, sjeć’te. režite,Palite. laS’te, žurite, hulite , kua 'ie , skvrnlte!

Sotona slatko glagolja: b ratac sam ruski Slavjanln, M ardohaJ nekoć prezrene Sičavre sada okuplja.Cincari, Vlasi. Rum unji, Židovi, Grci, Albanci,Okupi zvjeri balkanske. Bugare. Turke delije.Koljač je drevni m artoloz: Saint, Bude. Balorđe. Johnsone, nc znaui. tko si ti: tko ti je zadnji gospodar, Držlha opat napisa prva nam slova h rvatska:Tisuću lje ta pam tim o, tisućo ćemo pam titi Onoga, sto jednim potezom, h iljada sto je zaklao.

Zakonom vječnog dizanja, prokletstvom ljudskog gm lzanja Hrvatsku stvori Vječiti. B ran it se od presizanja Tndjinca crvu dopušta, kam o ne djeci najdražoj!Borba je život naroda, boanska težn ja čovjeka.Žrvnjem sudbine đrobljenl, usuda m aljem koljeni,Davidi bjesmo s praćkam a, sami, n i od kog voljeni;Ote nam more Tatijan. četnički koljuć svaki dan.Kukavni, podli cagalji, Hrvatske sm rt bje njihov plan« Postasm o “prostor” N 'jem aca, nevine ¿rive P o ljic a ...

čalušić, divni bojnice, preslavnl tužn i Odžače,Ginusie slavim posljednji, hrvatski, muški, dosljedni. Zemlja je naša najdraža, uajviše krvi ispila.Urvatska, vječni Sigete, m ajčice svib Termopila! Vlšcgrođ, Jajce, Velebit. Kozara, Vučjak, S taljfngrad , H iljada sto je nestalo, borit se n ije prestalo.Lucifer sam ih povuče, Lucifer sara ih dovuče, Jaganjci bjehu lavovi, lavovi bjehu Jaganjci,Krotki ko žrtve vazmene, najčlšća žrtva H rvatsko.

Sinovi, braćo, drugovi, najljepši cvatu Hrvatske,Tisuć je lje ta čekala, dok vas je sve sačekala.Tisuća će Joi čekati, neće vas već dočekati.Najljepše daše Hrvatske, junaci vjere najdublje, ž rtv a je vaša bezumna besm rtno sjem e vjernosti.

• Bogovi vole najm ladje, za n jih ste voće nsflslađje,I Bogovi traže cvjetove za k ras neizm jernosii. i ¿uzu smo zadnju prolili, za svim, što smo Još vollii, i Pusta su n aša ognjišta, spaljena n a ša kućišta.! ★Svaki je borac: nikada n itko se n ije predao.Svaki Je jun ak : takove sv’je t ih Jc uv’jek gledao.Borba je deržansivo. svetin ja; vjera duboka, d je tin ja . Zapad lh čeka: sami sa borbu vodili,Sada će poći s onima, koji su sv’je t oslobodili.Narodi svi sa slobodni, nikud nfe bjqgmo robovi.Dign se Istok, zločinci; digo se ološ. B alkanci.•Siluju, kolju, raspinju , p ljačkajo . dave, vješaju. Uranismo zakon, uljudbu, branism o vjeru K ristova.

KlonuŠe m rtvo. Dive se: Tankovi m jesto dočeka« O čaj im lomi otpornost, čekaju sm rt ko jaganjci: Istok n a jednoj obali. Zapad n a drugoj sprem aju najveći pokolj h rvatsk i, tzače, ti si osvećen!

'Nevin za krive naplati, p la ti dcsetoroslruko. Johnson se ceri zlokobno. N aplatit Bog će vjećiti.

1 Strojnice kose bojnice, g rak taju vrane zlobnice,\K ose lh dane čitave, more ib tupe. mlitave,:4iao jaganjee grintave, kao i bogee kilave.Í ★I Krvavi svi do ram ena, srca su im od kam ena,• Duša Je svima inam ena, istoga svi su /lam ena,9 G sši Ih m ržnja plam ena, poklati sve do am ena, j Ruše ie ovi ko snopovi, suvišni tu sn ropovl,J Trebali bi im topovi, toliki vrve lopovi, j Suvišni čak su okovi, suvišni sodcl, rokovi.I Tko će im kriče tesati? Tko neće noćas plesati? i Svi će se noćas m ješatl, s tre lja ti, k lati, vješati,

živi će m rtve vezati, m rtvi će Žive Mczaif.

V rli se kolo krvavo, plešu derviši m ahnit]. Sm rti ne možeš pobjeći. Jadu ne možeš o teti: Oćaj je otac ludosti, dosta je stare m udrosti. Brisati priče m ajčine, ubiti snove djetinje, Zaklali r ’ječl očeve, spaliti svoje svetinje. Sm aknuti braću, drugove, zaklati, k lati, m oriti. Vješala, djavo, avet), vječno su im n a pam eti, Plesati, piti, ubiti, dušu 1 sv 'jest izgubiti:Kao ¿orile skakali, kao ¿Im plore p lakati.

K uk su drevne karucue prepune vjere hrvatske,Strši jo i OzaJj, M edvedgrad, N ehaj, K lis 1 T rsatgrad , Svagdje sa kosti predaka baština slave potom stvu: Nikada riječ pregazlt, n ikada vjernost pogarlt. N ikada Boga u t a j i t , n ik ad a ćaati okalja!.Teku jo i r ’Jeke hrvatske, curi još krvca junačka, K upa i Dna krvava, D rina 1 Bosna žalostna,R astu jo i ium e hrastove, lis ta ju bukve, jaseni,Bočl jo i more jadransko, boćl jo i bura ledena.

★Život je samo postaja vječnoga toka naroda. Zvonimir zove vječito: k runa sc blista kraljevaka. Vrhovi gora najviših , bezdani m ora najdubljih Čekaju svoga putnika, penje se putem Vječnosti Pleteri, kocke, grbovi samo su g lu h a grobova. Litice, sive gudure, m ram orne slabe lfero ja ,

ISTINSKO ZNAČENJE 10. TRAVNJA

(N astavak sa sir. I.) dužnost, dok će sve više jad a ti u sp o ­m ena n a proglašenje d ržave. R e ­žimi j s tran k e nose nužno značaj privrem enoga, dok |x>jam države i naro d a nosi a n a ta ; re la tivno *r' |- nog.

Is tin a Je, mogao bi netko prigo­voriti. d a ju* n ije rasp rav ljeno p i­ta n je državnopravnog zn ača ja N e­zavisne D ržave H rvatske i da u to ­me n ije postignu ta podpuna Jeđ- nodušnost sv ih H rv a ta . V jeru je­mo, da je broj onih rodoljubnih H rvata, koji postav lja ju takvo pi­tan je , vanredno m alen, a d a bi se ovdje bilo potrebno upušta ti u do­kazivanje, da je Nezavisna D ržava H rvatska im ala sve a trib u te d ržav ­nosti, p rem da stv arn o pod okupa­cijom osovinskih oružanih snaga.

T akav stav nam — bez obzira n a državnopravne suptilnosti — d ik ­tira n a sa patrio tska svijest, koja i?.:skuje. d a u Nezavisnoj D r­žavi H rvatskoj priznam o političku tvorevinu hrvatskoga naroda, koja Je postignuta i podržavana žrtva­m a i zalaganjem sto tin a tisuća H r­v a ta . za koju je živote svijesno po­ložio cvijet h rvatskoga naroda. K ad bi se i s h rvatske s tra n e ponovila teza n aš ih narodn ih nep rija te lja , d a su se sto tine tisuća n&jlđe&lnijih H rv a ta žrtvovale 20 nešto sto u~ opće n ije bilo država, nego nekakva m arionetska tvorevina osovine, t a ­d a bi to značilo ud ariti žig — n a j­blaže rečeno — gluposti ili svljes- nog služenja tud j in u n a toliko o- grom an broj živih i m rtv ih H rv a­ta . koji skupa sa svojim obiteljim a predstav lja ju veliku većinu h rv a t­skoga naroda.

To p itan je ocjene pravog držav­nopravnog značaja NDH n ije sa ­m o p itan je osjećaja I akadem ske rasprave, nego i jedno od p itan ja , koje može im ati na jd u b ljih rep e r­kusija n a političku sadašn jicu i n a sam u budućnost.

r~ D an ašn ja h rv a tsk a politička c- m igracija se u 99 posto taka sasto ­ji od ljud i koji su se u razdoblju od 1941.-45. d jelatno založili za Izgradnju i obranu Nezavisne D rža­ve H rvatske, g ledajući u n jo j ostva­ren je s to lje tn ih narodn ih težn ja za sam ostalnošću kao i rezu lta t že­sto k e borbe č it|jrog nadoda izmedju 1918, 1 1941. za obnovu 1300.-go­d išn je hrvatske državnosti, koje je n it bila nasilno p rek inu ta sa s tra ­ne S rba god. 1918. Proglasiti NDH tvorevinom osovine znači proglasi­ti čitavu h rvatsku em igraciju r u ­ljom kolaboracionista. onemogućiti svaki m asovni politički nastu p h r ­vatske em igracije I tim e neizm jer­no koristit! današn jo j p ro tuh rva t- skoj kom unističkoj d ik ta tu ri kao 1 spletkam a velikosrbske K arag io r- Bifvićevske politike Po.sebno hi to znn¿ iio ciuves-ti u >.ivotnu opr.snost velik broj h rvatsk ih ub jsg lli* . ko­

ji još nisu izvan dosega jugosla­venskih kom unista, koji svim sila ­m a nasto je oko n jih o v a Izručenja, obrazlažući svoje krvničke zah tjeve tim e, d a se tobože 0 sluganim a tu - d jinnca i narodnim Izdajicam a.

P roglasiti s to tin e tisuća H rvata, koji se z&iožUe za NDH 1 za n ju dobrim dijelom položiše svoje živo­te. običnim Q uislinzim a, znaći d a ­ti najveću m oralnu pod poru onim a, koji pod tom Izlikom razbojnički un ištava ju najbolje i na jsv jesn ije H rvate svih s tran ak a , vrše s tra h o ­vite progone 1 n as to je svim sred ­stv im a oklevetali n c sam o ustade, nego i sam og d ra M ačka kao r a t ­ne zločince, kolaboracioniste. od­nosno njihove pom agpče. .1 •

T akav pogrebni stav -p re jud ic irao bi i sam oj budućnosti. To bi zu s- čUo u budućoj oslobotljenoj H rv a t­skoj, do koje m ora doći u času po­bjede dem okratske misli i u Istoč­noj Evropi, zan ijeka ti podpuna po­litička prava većini H rvata , a po­sebno velikoj većini h rv a tsk e rodo­ljubne inteligencije, u koliko je p re ­živjela kom unističke pokolje, a bez koje uopće n ije moguće zam isliti funkcioniran je buduće h rvatske d r ­žavne uprave, ko ja u svakoj k u ltu r­noj državi traž i mnoge tisuće o b ra­zovanih ljud i. K tom e bi H rvatska do^la u položaj, d a n e m ože isko­r is titi zn a tn a u p rav n a , vojnička d ip lom atska 1 in a iskustva stečena za četiri godine hrvatskog d ržav ­nog života.

Z a n as je to p itan je i e tičk i p ro­blem . T reb a biti p rav ed an p re ­m a onim hrvatsk im rodoljubim a, koji su za vrijem e NDH prinosili ne m ale žrtve u uvjerenju , d a čine svoju naro d n u dužnost, čak za ta - ju ju ć i svoja osobna raspoloženja 1 u v je ren ja . R adi toga treba suzbi­ja t i pokušaje n aš ih naro d n ih n e ­p rija te lja . koji bi takve h tje li p ro ­glasiti čak kom prom itiran im . N a­protiv zah tjev je pravde, d a se sva­kom e od n jih priznadu zasluge, što n c znači, d a se tim e želi p rek riti velom zaborava bilo koje neeti- ko d jelo . Ali i opet naglasujem o. da je ekscesa bilo n a svim s tra n a m a i često uz m an je povoda, nego ti u H rvatskoj. K ad to kažem o ne že­lim o b ran iti pojedince, nego dobar glas hrvatskoga naroda, jednog:» od n a js ta rijih i na jzaslužnijih n a ro ­da u Evropi.

K ad ovo kažem o ostajem o posve n a Uniji d ržan ja , koje su zauzeli h rvatsk i biskupi već god. 1941. p rt- znavši h rv a tsk u državnu upravu kao narodnu . & posebno n a liniji povjestne poslanice za- U skrs 1945. koja je jedan od n a js jan ijlh doku­m enata borbe potlačenih naroda fca slobodu. H rvatski biskupi su bill svijesnf. kakvim progonim a Izlažu cebe i s’*oie svećenstvo. ali su 1- pak svjedočili m isti&u 1 p ravdu

B listaju : j;i jem lub:ii»j.» s jrv a ju krvi gnm izom . Tužaljke sje tne čakavske, iMmjvvke vedre kajkavske, Ponosne trude ¿»«ikavske — vječni akordi V rem ena.

G lobusom ta jn u ša p će te : S ilu jc v ječn i g ra d ite lj; L jud im a p riče tre b a ju , ja k i n a slabog v reba ju . Čovjek je podlac, puzavac , z la to i z lo iln v lad a ju , N ajbo lji zloće podnose, k a d a se nečem n a d a ju .8 veni u je k r in k a p o treb n a , R 'ječl su k rin k e n a jb o lje . S to ljcćm a vi s te v ladali, rinćm am svi su p ad a li.K a d a će PravđA oM vjct L aži će cnrzlvo p re s ta ti. P obune sve s te h ran ili, n a jv eć e mstfe sv lada li:Zlljcvl evit*:* č ' š r t r rm p . Irojfmo n em an h ra n is te .

★Gospode, sve U ^robon* ,ću sli, u í;im\Svakom je d an o ig ra ti i;»*«» 11 m ra k u v rem en a . V r'jcm e Jj* ** n a s ž iv ljene, za te je sr.m o ig ra n je . N esta ju ca rs tv a , k ra ljev s tv a , s je n e n a v a lu zb iv an ja , B ili snio tv o ja ir ra č k a . bili sm o i voje o iu d jc :I ra n c i, G oti, Slovene« A vari, H un i. Iliri,B ili sm o b ljesak b itn o s ti, d ra g u lji k rv lju b ru ie n i . K o stim a ti n a s ó rn a la s : G esta Del p e r C ro a ta s ,- H rv a tsk a ttrfnb je krvav*, a T i *1 M eštar, G raiH IH j.

H rvatska m inu 1 r a n k u kao ni zCjezda Danica, Korjetije seže stoljcćm a. težn je su naše vjekovne, Jad ran je voda varava, D rina I D rava potoci,Brda mi na&b prohodna, m aleni na U otoci.Narod smo jadan , neznatan , život n a š vječno nesretan* H rvat bje Božji g ran ičar, n ikada vražji jan jičar.T je ra je naša bezdana, n ad a je n aša čelična.Kosti su b jell putokaz, grobovi vječni m iljokaz: Bogom tu Kim» stvoreni, v jetan i, klani, n io re n l...

R uke su uase k rt.tv e koseći za Te, G ospode,Noći su naše besane vapeći ’teb i. Gospode,J u tra su n aša oblačna paleé ' l i žrtve, Gospode, D ani su naši oćajtt! zaclvijuć Teke, tjovpode. Večeri su nam sum orne tražeći Tebe, Gospode, Noce su nače um orne n«»seći K r|£ Tvoj, Gosnoa«,. Oći su iiti r amu ' t t ' c j.5(,:- ; i 11 ‘iY, G» • ;• v.'. . ' » i)

Od podpisnika poslanice P rcu /v . šiim-ak Je um ro kao m učenik u ¿a* tvoru . Preuzv. G arlé kao p rogna­nik, Freuzv. Sarić živi daleko od ljubljenog s ta d a u izgnanstvu , dok se Preuzv. S tep lnac na laz i n a ro* hijl, svjedočeći jos Jednom neu ­strašivo za vrijem e poznatog pro­cesa za pravo h rva tskoga n a ro d a n a slobodu. O n Je, koji Je tako od­m jeren u izrazim a, upotreblo k ru p ­n u riječ , kad je kazao, d a b i bio nlšt& rlja, d a n ije skupa s narodom bio za Nezavisnu D ržavu H rvatsku . U skrativši kom unistim a, d a m u su ­d e za d je la izvršena izm edju 1341.- 1945. je r da je za n jega ta d a bila nad ležna sam o vlada NDH, Preuzv. S tep lnac je o tvoreno i uz cijenu tešk ih opasnosti zauzeo stanovište, koje je naglašeno već u biskupskoj spom enutoj poslanici, da je N D H bila ar/.ava h rvatskoga n a ro d a \ da n i po Božjim n i po ljudskim zako­n im a nitko nem a p rava bilo koga pozivati n a odgovornost, ako je kao p ripadnik hrvatskoga narodu ta d a izvršio svoju patrio tsk u dužnost. Preuzv. S tep lnac je Jasno postavio razliku izm edju po jm a države i re ­žim a i pokazao svojim osobnim p r i­m jerom . d a se m ože b iti bez ikakve ograde za državu ne IstovjetujućJ se s režim om .

f

I

-4 I

U smilu gore iz:o¿enib misli, na­dnevak 10. travnja može biti pri­hvaćen kao narodni blagdan, kao nadnevak, koji spaja, a ne razdva- 4] ja. Hrvatska emigracija stvara pod vanredno nepovoljnim okolno­stima. Teško jc, da je ikada u po­vijesti i jedna emigracija morala izdržati tolike progone, klevete i nerazumijevanja. Bilo je časova, kad su nas gonili kao divlje zvijeri.Ti progoni još uvijek nisu prestali. Dakle još uvijek nema svih potreo- nih uvjeta za stvaranje jednoduš­nog javnog mnijenja n& temelju slobodne rasprave. Radi toga *6 može dogoditi, da ovogodišnji 10. travnja neće biti proslavljen u pođ- punom opsegu u smislu pod pune hrvatske jednođušnosti.

Treba poželjeti, da se to ostvari u što većoj mjeri i treba osuđJiva*i svaki poku 'aj. koji nas udalji:je od toga cilja. Treba pristupiti to­me važnom narodnom poslu u duhu podpune iskrenosti, lojalnosti i do­bronamjernosti. dulcko od svak*?

gživosti.ogovorili smo odrješito za i - 1 aciju hrvatske državnosti, a to

natu daje pravo, da upozorimo dobronamjerne Hrvate, da dobrog pripaze, da se pod bučnim pozivima na slogu i jedinstvo ue bi krile ten­dencije, koje imaju upravo obratap učinak. Značajka je upravo .sa- grižljlvih strončara — a to je uvi­jek u stanovitoj mjeri blizu totaJi-

; tarktičkim stanovištima — .da irprsavaju pozivima na podpunuj

Lslpcu. .podnimo jedinstvo, premda^»se u sivori fTme postizava stva>*a- nje isključivosti i netolerancije U demokratskom poredku nema m»c-- r.ta uniformnom jedinstvu. Den.o-1 kratska politička metoda predao-” stavlj-i stranačko diferencirnrieV^ Ono je u tom sustavu kortstno P?| Yak ni’.'.no Dakako, mora postoja­ti slocr. i Jedinstvo vi'ecra reda

'ko temeljnih narodnih probler.ia^» kao »i«j ni državo, narodne gmni-J ee, nrređna obrana i si.

Pravo jedinstvo sp mediu slobod-^ ninj iivdima. koll umiju misliti svo­jom pliivom. može postići samo h i ' temelju poštene rasprave i bi°* *c-‘3 njo polmovo, a ne nadvikivanja»,* J pa_ 1: j'!p1Ju slijepa pokornosti bUoi •‘hol komandi j »4' TT »ifslu načrV.r^JfrM’Riiske s?o-;

bode ličnosti nismo se ustničavrlf . otvoreno, pošteno u duhu stsr*h<.4 hrvat-'-‘h tradicija iznijctt n r'e mi*MJeT«ie u uvjerenju, da tinte raravamu misli ogromne vp.'tnel^ prorrnr-ue Hnntske Bolju buduć-jj* nost l'evatskopa naroda vidinio ttfij primjeni etičkih načela, kolhnn u§*č toliko ednn hrvatski narod, dokav-viji, to herojskim stoljetnimhama ra pobjedu pravde. Karpov lobodo ličnosti u duhu kršćanskog rhvaćaj>ia u narodnom političk im , ^ •Mvotu I pobjeda načela iponla u i jjlj medUmarodnlm odnosima — ič^o- l f l Jenlh u emtneijacMamn « ja XU 1YJÉI u AttarKkoj Povelji, koja kao tekst ■1 ortaje * tedan od naivažnMih dok't- % oranatn merlturatodnog morrfa — . - . mo>e hrvatskom narodu donltei> "'okodo. jta slobodnim Hrvatima.

G .

G L A S S V . A N T U N A Str. «

TWedjunarodni položaj i hrvatska emigracijaLa Plate, Beri^su. primili srnu prijo ne-

dikoliko vremena opširno pismo našeg pri- J eljo i predplatnnta, inače hrvatskog xo- j ljuba, a u političkom pogledu pristaSe i vatske Seljačke S tranke (HSS), gosp.

J ft Blokovca. Kako je pismo odulje. to ~ mio mogli n a n jega odm ah odgovoriti ;

¿alo Je n a red . Mogli smo mu pisati i ivatno pismo, ali budući da je stvar, o đoj raspravlja u ovom pismu, javno bila iesena u našem listu, to je njegovo p ra-

da se javno Čuje 1 njegova riječ, to vl- . Sto Je “G las sv. Antuna'* glasilo svih vata katolika u Jušnoj Americi i poštuje

: • m okratska načela slobodne Izmjene mislL

Í o nam je samo, da zbog pom anjkanja ostora ne možemo njegovo zanlmlv© pl. ko objaviti u cjelosti

STO NAM PISE G. FILE HIOKOV.U’?

>n pise, kako Je on H rvat katolik is Dal- itlnske Hrvatske, koji poštuje svačiju v je-

a s katoličkom se dići. Ispravno veli. da pojedini svećenlol zaslužuju zdravu . krl-

'j u, ako predju na političko polje. On to ■i t zato, Sto se čudi. da "Glas sv. A ntuna" jl svom prosinačkom broju od prošle godi.

" j sm atra dra Ivana SubašTća, bivšeg bana 0<*Se hrvatske ‘ banovine, a kasnije Titovog

L*£fnistra, "zloglasnim" zbog njegova rada l r vrijeme posljednjeg svjetskog ra ta u Sje-

.*Ja-noj Americi 1 krivcem 2bog nedavnih 2a- • n ih dogadjaja 1 prilika u "Hrvatskoj B ra t-

M Zajednici, koji su doveli komuniste, da n, J postali gospodarima u najvećoj h rvat- .. ? 3j organizaciji uzajam ne pomočl na svl-

u. G . F ilip Biokovac m edjutlm tvrdi, d r . Ivan Suba^ič nije ni Komunista ni

is ta , ni ustaša, pa je prem a tome častan _ oošten H rvat, koji je zadojen kulturnom Í* ukom braće Radiča 1 dra Vladim ira Ma-

ca. On n ije h tio piti <g. Biokovac upo- )t ibljava za ovaj pojam još oštriji Izraz, * jl m i ispuštam o) iz korita. *z kojega pi- : Titovi kom unisti, razni Pavellčevi usta- t . te Nedićevi I D ražinl zloglasni četn ici. ?. vi ste ga proglasili zloglasnim" — veli

Biokovac. — “ Ako je tako, onda je cl- o vodstvo Hi*vatske Seljačke S tranke zlo- isno, čak i dr. Vladimir M aček. Baš sato

bilo potrebno, da Vi javno dokažete u frksem listu, koju je ulogu igrao d r. Suba- jfe u redovima H rvatske B ratske Zajednice t ’igodom svojega boravkA u Sjevernoj Ame-

TK O SU K O M U N ISTI?

U daljnjem dijelu pisma izjašnjava se t.š prijatelj Biokovac protiv kom unista, ,ji su nepravedno osudili na /obiju hrvat- og metropolitu preuzv. nadbiskupa s te -

^ jnca, i njihova argentinskog glasila “J u . ¡4 slavenskoga Iseljeničkog V jesnika” . Ovaj f t — piše on — traži sada pet tisuća no- 1 1 pretplatnika, da bi mogao lakše širiti Í inu kom unističku propagandu protiv po- fc n ih H rvata u domovini kao protiv h r- gftskth izbjeglica, koji sada dolaze u Ar- a» otinu i koje to komunističko glasilo pro-

f isuje fašistim a i ratn im zločincima. A I- i li — ako ćemo pravo i pošteno — ve- [ i zločinaca na svijetu od kom unista? Do.

, i i je kulturnom čovjeku, da pročita žalos- statlstike. koliko su kom unisti poklali

- v a ta te narodnih zastupnika H rvatske filjačke S tranke kroz ovo k ra tko vrijeme,

kad je prestao rat, pa da m u se upravo r m et prevrne A sada ti isti razbojnici ;j tie nove čitaoce i pomoć međju Iseljenim -i-vatima u Argentini misleći, da će jo; i vesti koju korisnu budalu!’*

U ŠKOLI BRAĆE RADIĆA.

. Na kraju veli g. Biokovac. da mu opro- tno, ako pismo možda nije Ispisano is- avnlm jezikom. “Već je trideset i pet

. dina da boravim ovdje, a ovdje sam do. *o “mlad s i razreda pučke škole. I ovo I ato, što pišem na hrvatskom jeziku to [ KU zahvaliti novinam a 1 knjigam a, koje ,m primao Iz Zagreba iz Rađlćeve knji- jr e . Ova knjižara nažalost više n e posto­ji Jer je pala u ruke nepism enih komuni - « É kojima sm rdi ku ltura kao vragu ta .

Eno. ni spomenik bana Jelačića, ko- , Je u H rvatskoj ukinuo km etstvo i oslo- ' ¿ lo hrvatskog seljaka od feudalne gospo-

. zbog čega su ga braća Rađićl slavili 1 © tm u uvijek lijepo pisali, nije mogao osta­

ti Zagrebu n a m iru! V aljda će n a n ie ­vo m jesto staviti spomenik S ta ljina .** I

. vrftava g. Biokovac ovako:; 'Bada molim uredništvo "G lasa sv. An-

va” da u buduće n e napada poštene oso- kako što je napao g . Subaštća. Im ate

: 4glh osoba koje trebate podvrgnuti k rl. O i. To su nacisti, fašisti, kom unisti, če t-

1 U staše koji su počinili, gdjegod su f t r u , najgore zločine u ljudskoj povliesU

Dr. Subaáu- i vodstvo HSS nisu izdali svog naroda, nego su cc žrtvovali Kroz v/.jbmc raznih jugoslavenskih tiran iju , a sada s t r a ­daju pod crvenom kom unističkim d ik ta tu ­rom, koju treba suzbijati pismene i usme-

stranački hrvatski ltot, opravdanje. U pole­mici s "Jugos!. Isclj. Vjesnikom’’» kad Je ovaj bio napao na hrvatske franjevce, “Glas sv. A ntuna" se čak kao hrvatsko glasilo

¿solidarizirao s drom M ačekom 1 svim pošteno. gdjegod im a takovih nekulturn ih i pro- (n im hrvatskim rodoljubim a i prvacim a Iz

H rvatske Seljačke S tranke, m edju kojim a je 1 hrvatski rodoljub te dobar katolik dr Josip Torbar, koji se sada nalazi kao pro­gnanik u A rgentini te sa svim poštenim u- stašam a, Um dosad n e n a d m a šn im borci­ma z a ' hrvatsku državu, koji su poklonili na o ltar domovine 200.000 života. A, d ra ­gi prija te lju , gdje se gine i daje život za jednu ideju, tu treba odbaciti i svaku po­misao o zločincima i o m aterijalnim speku- lacijam o. T u treba sk inuti kapu . P a kad netko nezainteresirano i Idealno pogine za H rvatsku, dakle dade ono, što mu je na jd ra - ‘ gocjenije, svoj život, onda svi dobronam jer­ni H rvati, pa m a kojoj političkoj stranci p r i­padali, m oraju skinuti kapu. ili nisu v rijed­ni naziva, kojega nose

tudem okratskih elem enata. Za sada više (lista . Ostajem Vaš prijatelj uz pozdrav

Vjera u Boga i seljačka sloga’’

ODGOVOR "GLASA SV. ANTUNA"

G. File Biokóvac je naš stari prijatelj . p retp latn ik i mi znamo, da je njegovo p is ­mo dobronam jerno. Eto, i na kraju ovog pism a veli nam : o?lojem Vaš prijatelj. H va­la m u. Zaslužuje stoga, da se i mi s n jim < porozgovorimo Kao s prijateljem . I kao što

i nam a on piše isla eno t otvoreno ali p rlja teljski. tako ćemo i mi njem i odgovori*-* otvoreno 1 iskreno, ali uvijek prijateljsk i

P rije svega želimo poručiti to liko p rija ­telju g. FUi Bio lovcu toliko svim p rija te ­ljim a 1 pređpl&tmcima "Glasa sv, Antuna* da je naš list doduše hrvatsko narodno, a* U ujedno i vjersko te strogo iz v a n s tra n a č ­ko glasilo. Ono *e stoga politički neovisno i prema lijevo i prem a desno. Im a pred- piatnlka i p rija te lja , koji su oih i ostari dobri i pošteni ustaše, kao fito ima svojih predplatnika i p r i’a te lja . koji su dobri : pošteni članovi H rvatske Seljačke S tranke i kao što konačno ima lijep broj prijatelj t m edju neovisnim H rvatim a, koji se politič­ki n isu opredijelili. I svi su nam jednako dragi i Jednako prijatelji, je r su svi sinovi katoličke Crkve ¡ zajedničke m ajke H r­vatske .

PROTIV ZABLUDA 1 S LIJEVA I S DESNA

Im a sam o jeuar« preduvjet, koji "G la ; sv. Antuna**, koji želi sačuvati svoj p ra ­vac kao neovisan hrvatski 1 katolički list

! Izvan i Iznad svih političkih stranaka, s tru ja t podstruja, s tav lja na sve svoje prijatelje, koje priznaje takvim a, to je s t da ljube l poštuju svoju svetu Vjeru i svo ju hrvatsku Domovinu, te da su k tome do­bronam jerni l poštom ljudi. To je uostalom stay Katoličke Crkve prem a svim politič­kim strankam a na svijetu, pa se i naše lirvatsko 1 katoličko glasilo drži toga stava i sm jernica. Sve oakle hrvatske stranke sva hrvatska društva, svi pojedini H rvati, koji Ispunjaju ove preduvjete, nam a su Jed- paki. Ako "G las sv . A ntuna" provodi odtr« kritiku bezbožnog komunizma . poganskog nacionalizma (kao na pr. h itlem m a) to je zato. što su te dvije nauke, koje su teme* * čitavog niza m odernih političkih pokreta osudjene od vrhovnoga učiteljstva svete K a­toličke Crkve. I komunizam kao i pogan­ski nacionalizam došao je u sukob s K a to ­ličkom Crkvom, piogomo je i progoni, op­tužujući je lažno, ka6Vf što su nekada op­tuživali samoga našega Gospodina Isusa K rista , kao što su nedavno optužili i našeg nadbiskupa Stepinca. da se bavi politikom i buni narod. DaXle. to n aš list radi ne iz političkih, nego iz vjerskih razloga. I neka naš prija te lj Biokovac bude uvjeren, da će "G las sv. A ntuna" i dalje neustvaSivo iz­nositi istinu 1 n astu p a ti protiv zabluda, za koje vidimo kakvim su sve strahovitim p o ­sljedicam a urodile, nalazile se one na lje- vici ili n a desnici, kod kom unista, ili p re­tje ran ih nacionalista i da nas neće nipo­što zaplašiti eveatuaina suluda vika o ''k le­rikalizm u’', je r mi nećemo zalaziti u s t r a ­načku politiku, ali ćemo pobijah zablude je r je to naša dužnost, m akar se one za-

I odijevale stranačko-političkim maštem. Im a jedna la tinska polovica, koja kaže: "Anu-

1 cus Plato, am icui Cicero, sed magis amica j v e n ta s ." To bt se hrvatski reklo ovako: j P rija te lj P etar, p rija te lj Pavao ali najveći j je p rija te lj is tin a . Ml se moramo držati i ove. jer tko istinu govori Boga hvali, dok j K rist izričito kaže: "Ako ovi (u ovom slu­

čaju Njegovi svećenici) budu futjeli, ka- I menje će v i k a t i A Kristova se ne pariće. \ za Njegovu se rije gine.

j SOLIDARNOST S PREDSJEDNIKOM DROM V. MAČKOM

1 Đa.; zato, što nam je dužnost govoriti is ­tinu, moram o je reći i našem dobronam jer­nom p rija te lju Biokovcu, a -s njim zajedno 1 svim drugim hrvatskim iseljenicim a dobre volje. "G las sv. A ntuna" pušta na m iru i H rvatsku Seljačku S tranku i njezino vod­stvo i d ra Vladimira Mačka kao 1 ustanke organizacije. To nije područje njegova r a ­đ a . P rem a n jim a se čak, koliko m u Je m o­guće 1 pozitivno odnosi, ukoliko u n jim a vi­di dobronam jerne H rvate, koji ljube svoj narod i žele pomoći zarobljenoj domovhv. I svaki će Ih pu t ffohvaliti i m oralno pod- bomoći. ako nadie zato. kao viorski i izvan-

POSTOJE LI USTAŠKI ZLOĆTNCT?

Zato neka nam a. kao hrvatskom katolič­kom i izvanstranačkom glasilu, koji želi 1 promiče hrvatsku slogu, n itko ne dolazi s istrošenim propagandističkim krilaticam a Iz nedavnog ra ta o ustaškim zločincima, po­kvarenjacim a i profiterim a. Bilo je i tako­vih i mi se s n jim a ne slažemo, kao što se i n ikad nismo s n jim a slagali. Mi se n jih odričemo skupa sa r.'im poštenim H rvatim a Koji su to i što su učinili, to će jednom pro­suditi hrvatski narod . Ali zašto ih baš t r e ­ba nazivati ustaškim zločincima? K ršćan ­ski je moral jednak za svakog, zato ne po­stoje ustaški, ni radićevski, n i katolički, ni hrvatski, ni njem ački, ni am erički, n i en ­gleski zločinci, nego jednostavno zločinci, ako su Činili zlo. Ovu su zamku, kojoj la ­ko nasjedaju i mnogi dobronam jerni H rva­ti, izmislili kom unisti, đa bi mogli lak le p ro ­goniti i un ištiti svoje protivnike, protiv ko­jih su vodili ra t, i kojih se valjda još boje Dobro dolazi i srpskim četnicim a, je r oni. mudro i lukavo šuteći o zločinstvima, koja su počinili srpski četnici po Hrvatskoj kao saveznici T alijana i N ijemac?, dok su isto­vremeno bizantinski glumili savezništvo p re ­m a Engleskoj i Americi, žele naškoditi h r ­vatskom narodu podgrijavajuć) uporno fan ­tastične priče o ustaškim grozotam a. Mi ne želimo b ran iti n ič ija zlodjela, pa n i u staš­k a ^ U koliko ih je a lis to bilo, mi Se od n jih ogradjujetno. Ali u svijetu je uvijek bilo tako: dok je ra t. onda se ljudi nažalost tu ­ku (da li Je to kultura, to Je druga stvar) i ubijaju, da bi postigli takozvane ra tn e ci­ljeve, ali kad prestarte ra t, onda se opet razgovaraju kao ljudi, ako su i bili u pro­tivnim rovovima. I ti blaženi ustaše su u ra tu radili isto što i svi drugi, koji vode pravi ra t, nahne pucali su pa valjda su usput koga pogodili i ubili, žalosno je pri svemu tome da ra t još nije zabranjen kao sredstvo rješavan ja m edjunarodnih sporo­va. kako to propovjeda kršćanska n a u k a . Nama je doduše kao vjerskom glasilu žac. da su neki ustaše tukući se u ra tu vraćali koji p u t svojim neprijateljim a milo 2a d ra ­go i osvećivali im se počinjajući kadkad i odmazde te koješta drugo, što se ne mole odobriti. Ali to su činili svi bez razlike ’ to se nažalost mora sh v a titi: dršće nam pero i na sam u pomisao na grozote i m u­ke. kojima su srpski četnici i komunistički partizani podvrgavali mlađe hrvatske us­taške borce, kad bi ih u h v a tili.vKao da oni nisu bili ljudi i ,imali m ajku.*koja ih je rodila i koja Će za n jim a zaplakati! Z ar i oni nisu bili borci jedne ideje? Z vjerstva i zločine su počinili u prošlom ra tu nažalost i jedni i drugi i treći i konačno svi! Z a­što u osudi treba onda biti jednostran? T re ­ba se sam o sjetiti masovnih pokolja, koja su počinjali srpski četnici nad hrvatskim katolicim a, h osobito nad hrvatskim m usli­m anim a u istočnoj Bosni, koje su oni prvi počeli! T reba se nadalje sjetiti nebrojenih popaljenih hrvatskih sela. poubijanih h rv a t­skih žena i nevine djece! O nda biste shva­tili i provalu bijesa pojedinih ustaša i n ji­hovu reakciju protiv napadača i uljeza, k o ­ju mi dakako kao vjersko glasilo ne m o­žemo odobriti, je r sveta vjera zabranjuje osvetu.

IN TERESI HRVATSKE NA PRVOM MJESTU

Ali pustimo na ¿trunu zloomcc; iuj tv rd i­mo. da ima veliki broj ustaških boraca 1 go lemu većina bivših ustaša, koji su čestiti, dobronam jerni i uzorni hrvatski rodoljubi te katolički odnosni muslim anski vjernici. To je uostalom ustvrdio u svom poznatom pl?.- m u na savezničke vlasti i poznati hrvatski slikar te član vodstva HSS. g. Jozo Kl.ri - ković, koji je takodjer nedavno doputova.- u Argentinu. Nije u Interesu zarobljene hr vatsVe domovine da se itko dandanas od­

baci, pa n i ovi. D anas H rvateka treba sva- koga svoga sina. Ne sm ijem o biti tako tlu - dl, pa nasjesti četničkoj 1 komunistk-koj propagandi te klevetati 1 b la titi p rognanu hrvatsku djecu, a sve zbog nek ih krivo shva­ćenih in teresa jedne pa m a kako zaslužne i važne hrvatske političke s tra n k e . Vodeći krugovi S jed in jen ih Država Amerike i E n ­gleske već su prozreli sovjetsku tak titu , ko­ja tje ra zapadne saveznike, da gonJ ta k e zvane "fašiste”, "naciste”, ustaše i slično, dok sam i Rusi i njihovi kom unistički s a te ­liti ukidaju sudove za đenaciilkaclju i vabe bivše fašiste, naciste i ustaše k s e b i . . . — Srbi ne napadaju svojih četnika ni svoga D raže M ihajiovia. iako su glumeći savez» ništvo s Anglosasima i te kako kolaborirali s T alijanim a i N ijem cim a. Slovenci ne n a ­padaju svojih dom obranaca, koji su tako- d je r suradjlvall s T alijan im a 1 Nijemcima 1 m udro bili povezani sa svojim drom K rč­kom u Londonu. Z ar će ioš Jedino neki pojedinci m edju H rvatim a uporno Isticati grozote ustašk ih pojedinaca 1 pofs+ovjetavatl sve ustaše sa zločincima, dok znam o posve pouzdano, da Čak n i službeni'k rugovi USA ni Engleske više tako ne misle?

O pet ističemo aa nem am o nam jere braniti svih u s taša . B ranim o u svim poštenim u- stašam a tek Hrvate 1 hrvatske rodoljube. Je r i oni su dio H rvatske. Im a dodu.c 1 m edju njim a po koja usijana glava. Ne­ki dan poslao nam je netko jedno nepodpi­sano pismo, n a koje odgovaramo na drugom m jestu, u kojem Izražava nezadovoljstvo s politikom predsjednika d r . V ladim ira Ma* - ka . Mi želimo i hoćemo ovdje samo n ag la ­siti istinu, u koliko se bar nas tiče, da sn - pošteni ustaše isto tako dobri h rvatsk i ro­doljubi kao i pošteni p ristaše H rvatske S e­ljačke S tranke i pošteni nezavisni H rvati, a da nepošteni usta.Se isto tako ne valjan* kao i nepošteni radićevci, kao i oni nepoš­ten i H rvati, koji se stranačk i ne opredje­lju ju . Isto tako odlučno odklanjam o svake neukusno djeljenje lekcija predsjedniku dru V ladim iru-M ačku i sum njanje u njego*, o hrvatsko rodoljublje, pa ma s koje s trane ono dolazilo. T reba zato zaista velika ko­ličina sm ionosti. D r. Maček im a posve pravo, kad postavlja kao prvi preduvjet za sloga svih poštenih H rvata iskreno prihvaćanje dem okratske metode. Tko se možda o ova; zahtjev spotiče, dokazuje, da mje n išta r a ­zumio od golemog razvitka dogodjaja. koji ie u toku. Ako su ljudi dobronam jerni, i a- ko zaista ljube H rvatsku, a ne traže u p r ­vom redu osobne ili stranačke interese, onda 2aista neće biti teško naći z a je d n ic i naziv-

* nik t a uspostavu hrvatske sloge.

7.A SLOGU SVIH POŠTENIH HRVATA

i! Ali zašto "G las sv. A ntuna” k^o vjersk* j list 0 svemu ovome piše?

i N ajprije zato. je r hoće da odgovori na , dobronam jerno pismo poštenog File Biokov- j ca, je r je red i pristo jnost odgovoriti na pl ♦ i smo prija te lja , a drugo zato. da jasno i bez

uv ijan ja rečemo svima H rvatim a, kao h r ­vatsko katoličko glasilo, koje Iz vjerskm razloga želi m ir i ljubav m edju H rvatim a, da se ovako ue radi za slogu.''*Ovo*je v rije ­me. kad H rvati trebaju složan nastup vU e nego ikada! Hrvatska se domovina n a la n u borbi na život i sm rt i to u ' takovoj bor­bi, da se ne zna, da li će pobijediti ili b :tj un ištena. Patn je su H rvatske neizrecive. U domovini se pod vjerskim znakom križa ili vjerskim znakom polumjeseca ‘m uslim an.’ na slavnom hrvatskom grbu složno ujed i­nio cijeli hrvatski narod: i seljak i svećenV:. i radnik, i intelektualac, i grAdjanin. Ni* pita se sada tamo, tko je za HSS£ tko vi* za ustaše, tko je ovo ili ono. glavno je. da si H rvat i da si protiv komunizma. Tako

mora bili i u inozemstvu. Poirebna je slo;* je r dolaze krupni (logadjaji. 7a r da huk t Ovaj put uađju nesprem ne? Mislimo bar nad u emigraciji, je r u domovini je. hvala Bo­gu. ipak sasvim drukčije u tom pogledu A za slogo je u prvom redu potrebno ono Hurt- sko: ¿oati se ¡¿dirnuli iznad pojedinačnih I stranačkih in teresa za opće i narodne in te­res© te vjerovati u poštenje Í dobronam jer­nost onih, koji jiolitićki misle drusraČlje. T a ­to. Mo se nas tiče. odklanjam o i razgovor f onim usijanim glavama, kojih je, livada Bo­gu. mnogo, mnogo manje. oegt> ito i sam i misle a koji drže, da su ustaše zločinci, dr Mncrk Wdajiea a nadbiskup Steplnae klrri* . kalae. Ovako mogu govoriti sam o kom uni­stički ugejiti provokuteri ili oni, koji su na« sieii kom unistim a čuvajte se ovakovih! T a ­ko se ne tsiH xs hrvatsku slogo! Dvunaeel sati udara i m i kličemo :Svt pošteni 1 do* brortjuijerui H rvati za jedan Štap. bili oni poHeni ustaše, oošteui radičevel III pošteni nevavii«!jari. Sada ili nikad*.

(N astavak U* s tr )M

1S t r . !L 'A s SV. A N T U N A

E

G L A S S V . A N T U N A _

Buenos Aixcs, Ucvanj 194E ^LUCHA CONTRA

U QUINTA COLUMNAROJA EN LA ARGENTINA

"Editorial Eslava" y el incidente de Córdoba■X Ij. -»dual muy ten sa situación in te rnac iona l (los acontecim ientos,

«corridos en la A rgentina, han em ocionado p ro fundam ente los g ru ­pos étnicos d e los Inm igrados eslavos en la Am érica del Sur. p a rticu la r­m en te en la A rgentina donde estos grupos cuen tan con cerca de BOO.Ofto : Mí**if|:ros, en tre los cuajes el grupo étnico c roata destaca por su núm eru r *>u peso, El prim er acontecim iento radica en el cierre de la im pren ta «om uinsta ‘'E ditorial Eslava'* por parte de las au toridades m unicipales f t ' Buenos Aires, y el segundo es el incidente que tu ro el m inistro yugo»

vvo Sr. F ran jo Piro en Córdoba, cuando la m avor parte del grupo ét.dc.. croata de aquella ciudad enérgicam ente se opuso a su excursión propngtiniliMiuit > qu in ta eolninnNtn por ésta rlúsicn ciudad de )n trad ic ión y í-ii’I na argen tinus.

En la im p ren ta *WH1or»af E s la \a ”, se publican lodos los period!' eos com unistas en idiom as eslavos que sa len en la A rgentina, en con* Junto l i periódicos: “Unió« E slava” "N uestra Voz” “Va buy/*, “f o ­re ro Vngoslnro". “ Polonia, L iberada ', “ E l P a tr io ta checoslovaco”. "La Voz Eslovena*. ••Ronaeim icnto'’. "M acedonia Federal**. »'UnichttT* y *Nottri<Ta i.’hccusloraco''* y. de los cuales UllO se publica exclusiva- miente en castellano como el órgano de la unión del m ism o nom bre de todas la* sociedades eslavas, controlado por los com unistas {"Unión Es. lava.” ). Además en la m ism a im p ren ta se publica la rev ista do pro­paganda. com unista en castellano, su frag ad a por la e m b a jad a ru s a con el títu lo ‘M r-e n tin a > la U RSS”, d e s tin ad a a todos los argentinos. Di* ♦tíos periódicos salen eit unos UK).000 ejem plares, según lo confiesan los mismos com unistas en sus publicaciones. Por consiguiente, la im* p r n ta E d ito r ia l Eslava” es la cen tra l donde se im prim e la li te ra tu ra de propugum la com unista, que se env ía no so lam ente e n tre 900.000 in ­m igrados eslavos en A rdentía», sino tam bién, ta l vez e n tre «i núm ero au n m ayor de los inm igrados ««lavo* que riven en las dem ás ropó* Mira* sudanu iicanas.

No cabe duda alguno, que las au to ridades m unicipales a rg en tin as huyan com prom etido seriam ente esta institución, como tam bién toda la acción com unista en la A rgentina a n te los inm igrados esla­vos. Lo. com unistas s. sienteu heridos m ateria l y m oralm cnte. E stán heridos m o ialm enie, ya que íh m ass de los inm igrados eslavos (lió rú en la de que L is . au to ridades a rgen tinas ban prestad« n n a seria atención at infvigim icnlo de las leyes y al abuso d e la hosp ita lidad d i la generosa Nación a rgen tina por p a rte de los agen tes com unistas eslavos sin querer p erm itir por m ás tiem po que estos p a rtid a rio s p a . (entizados para lo^ derechos de Jos obreros siguen infringiendo im pu­nem ente en su im pren ta todas las prescripciones que la A rgentina, bajo la dirección sabia de »u gran procer y jefe obrero, el general Perón, fijó a beneficio de los obreros argentinos. De modo que. gracias * esta medida clft las au toridades m unicipales de Buenos .Aires, he en ­teraron todos To« obreros argentinos, y especialm ente. )os eslavos, que le im prenta com unista “Ed. Esl.” en Buenos Aires» propaga el p a r a ío fluiiétfpo en Ja tie rra y al mismo tiem po pisa las leyes sociales a rg en ­tin a s o h ipócritam ente está explotando y perjud icando a Jos obrero» y em pleados argentinos. Animismo, todos los Inm igrados eslavos ven ahora run. elucidad que el cierre de Ja refe rida im p ren ta com unista eslava significa ton sólo una continuación lógica en la cadena de aquellas medida* que las au toridades argen tina» de acuerdo con sus tradú-io- naie*. principios dem ocráticos, em pezaron ya a llevar a c a to contra, la nnliv<*rjva y antisocial propaganda eom unteta *n tr* loa grupos étnicos e«laros en Al&onttn». ,

. tribuir ai empeoramiento de íae r e ­laciones entre la Unión Soviética y sus satélites de un lado y la Argentina de otro. ¡Amenaza» a su propia patria que va a ser mal vista por la Unión Soviética! Es­tos miserables jam ás se dieron cuenta de lo que significa el orgu­llo argentino para con su sobera­nía. ¿Es que no quiere decir eso Ja traición de su propia patria Ar-

Jotu K ljaković: K rttnrtba K ra lja Zvo«” tnira

Cori *sta m edida de las au to n dpues m unicipales de Buenos Ai­re s todos los com unistas se s ien ­ten perjudicados m ateria lm en te , puesto que aunque las au toridades a rg en tin as no hayan prohibido la publicación de »endos periódicos comunista.-, qin* se im prim ieron en la c e n a d a im prenta , su publica­ción resultó sin em bargo cohibida, por s e r necesario pagar en o trasunpi en tas cada núm ero en d inero i Sentina, que los acogió m agnan i- contímtf* y sonante, lo que absor- * m em en te como inm igran tes en su he para ios asun tos im previstos, j tegobo, facilitándoles el traba jo , g randes sum as de d inero disponible, I ganancias y progreso económico? puerto a disposición de los comu- } ¡Y abora la están am enazando con nista.s ealavos ;; fine* propagandi*- j R usia!ta s c-u Argentina ¡ S in em bargo, nosotros como el

« . . -.ící «<r ~ i,.c I órgano católico croata? expresam oscubrir i aU'

tiim bién eul.c nuevo egreso im pre- “ ' J „ y d'“ T 0* qUP vteto. y lu p.uebH el hecho de que \ C|qe la, *™nla m ayoría do lo:¡ v in a n a i i i* eo- . m ayoila đe 800.000 m m m iante« es-M ia iia tu es’.»eos müM đ - nuevo. j lav«* 6u m edida con laa le lo confeccionado en o tras Im- . tu&* quedó oatupeudam ente «lesen-

l«t n.i.v.mlKi.a. ion ! m ascarada tn h ipocresía de los

DAN HRVATSKE DRŽAVNOSTIPROGRAM PROSLAVE

C nedjelju dne 11. trav n ja proslavit će se u Capit.viu dan h r ­vatske državnosti.

Program proslave je podijeljen u 2 d ije la : prijepodnevni i poslije­podnevni.

P rije podne će se održati svečana sveta Misa s propovijedju, u k rip ti crkve Santísim o Sacram ento , calle S a n v M artin JiK>9, u 10 h. Poslije sv. Mise položit će se v ijenac pred spomenik O sloboditelja San M artina»' na P laza San M artin .

Poslije podne održat će se svečana akadem ija sa slijedećim ra s ­poredom :

I. Ilrv a tsk a narodna h im na — pjeva H. P . D. " .lad ran ” .1. O tvorenje akadem ije i pozdrav.3. Prigodni govor. #4. D vije naro d n e pjesm e — pjeva H. P . D. "Jadran**.3. Vizija s brvatnkog g rob išta B leiburg — scenski prikaz t r a ­

gičnog sv rše tka h rvatskog ra ta .6. Fazlagića kula — d ram a u tr i čina s epilogom o herojskoj

borbi “H rvatskog Alka«» ra,” u obran i h rv a tsk e države.7. M oj Dom i od S. S . K ranjćevlća) — rec itac ija .1. N aša p jesm a i H im na H rva ta izbjeglica) — pjev« H. P . D .

" J a d ra n ”.A kadem ija će se održati u velikoj dvorani Colegio “San Jose’

Calle Azcuénaga 158 lugao B artolom é M itre t Azctiénaga — visina: Jtivađavia 2400). N ajbolja re sa ; sub terráneo A (iskrcati se n a postaji A lberti). 1

Početak točno u h. *Pozivamo sve svijeune H rvate d a fp risu s tv u ju ovoj proslavi, kod

koje treb a da dodjit đo izraža ja sv ijest i volja, d a je c ilj naše borbe uspostava h rvatske d ržave. P risu stv o jtc u s to većem bro ju .

M EDJUDKUŠTVENI PRIREDJTVAčKT ODBOR.

i š K V C t T I N A H K V A 'I S R O U D O - I j f O B R A N A V B U E N O !? A I R E S U ¡ i— — -I • Dne 14. ožujku o. k . održana ■

je u Capitalu glavna skupština b r- \

vatske nacionalne organizacijo i ' Hrvatski Domobran". Ova je or- j ££ ni za cija nalron .stanovite slranka • započela u posljednje vrijeme živ­ljem radom . Uvod u samu «glavnu skup&linu bila je u crkvi na Fio- resu sv. Misa za upokoj duše Oca Domovine dra Ante Stardevića, so­ju je služio o. dr. Metod Kelava. a za vrijeme koje je pjevao na ko­ru Hrvatski pjevački zbor ‘'J a ­d ran *T četveroglasnu misu od Ko- vaćeco, a zatim je u Hrvatskom

\ domu, Calle Monte odrpano spo« menslovo u * ast prvoborca hrvat­ske državne misli, koje je održao prof. Vinko Nikolu'. Slijedila je

j skupština Hrvatskog Domobrana", kojoj je prisustvovalo nekoliko sto­tin a članova. Došli su i izaslaruol od ogranaka iz pokrajine. Otvorio ju je starješina g. Janko Bosilje- vac. Odmah na početku je posldn sa skupštine pozdravni brzojav predsjedniku argentinske republike ; generalu Peronu. Slijedio je odbór*» ski'' izvještaj, a nakon toga je iza­brano novo starješinstvo s prof.

Moscú eu la Argentinu. Ha sido i.o- tado que dicho señor se pasea un poquito demasiado por la Argenti­na. asistiendo a las reuniones y actos que organizan las sociedades eslavas, pronunciando en las m is­m as discursos, imbuidos de propa -

Sušićem na e e lu . Novi predsjed« form ó toda la p rensa a rg en tin a , y ulj-, poznat kqo dobar govornik, o- enviaron al p residen te de la Ar- držao je oduševljeni govor, u koie- gen tina un te leg ram a repeliendo i m u je naglasio potrebu borbe z« en nom bre de) grupo étnico croa ta j h rv a tsk u državu . Na koncu je je - en Córdoba el obrar quintacolum * j dnodušnim odobravanjem progla^e- n is ta de F ra n jo Pire, el enviado di- n a rezolucija H rvatskog D om obra- rec lo de la C om in/orm đe Belgra* ¡n a . koja počinje s pozivom n a Bo- do y dando su fe y confianza en la | | ljudsko pravo j pozivajući se

^ n ír tm á H ^ ' 0bra del gf'neraí Perón y eri l« 5 n» povijestnc dogodjaie. u kojima lm . Ningún otio diplomático en .instituciones dem ocráticas a r g é n - ¡ se očitovala hrvatska dtv:a\oia'm i-dictadores com unistas T ito y Stfl- A rgentina se e n h órnete, ta n i Osea­m en te y tan a m enudo e» los a su n ­tos in te rn o s de este país como el m inistro yugoeslavo F ran jo Pire*. M ien tras que celebra reuniones en las .sociedades yugoeslavas como son ''Yugoeíjlftvih Libre**, a los croatas argentinos les in teresa un comino, ya que no quieren ni saber de estas suciedades Pero cuando

^ n as- j sao Izmcdju čega i na krivu S tje-E1 íraraao que F ran jo Pire tuvo í pana Radléa, na obnovu Nezavisne

en Córdoba será inolvidable. Se d ržave Hrvatske 1941. te na posla­nicu Hrvatskog Katoličkog Episko­pata od 1045 godine. l r a ; i usposta­vu sam ostalne hrvatske dr/ave. U

ríe de él todo ol coro diplomático « n Argentina, donde autom áticam ente se convirtió en una figura cómica,

geniinns, (pie Je d ieron toda Ir p ro ­tección f re n te a los c roatas indis*

prontas. Aho»« la ndm m lstración , . . . tde la c lausurada im prenta "Edito- ; clu*n(a colum nistas soviéticos en rio! flalava*', los d irectores cíe los * e8^e y gonoroso país. Est^ppi'iócíloos m onistas que en 1* ¡ é tn lc ^ ! de'V sTas ¡ m an tleu en uno ac titu d pru« .sm o sp im prim ían, y Iu unión de , ! los co m u n icas oe apoderaron con ? ente r rescrvada haclíl cl- ;Quio:ias sociedades com unistas e d a v u ¡ Aforen 1 ^ ojos^y aba n e z n a n a 1 sus métodos conocidos de la d i m - ! £ >««ndnba a Córdoba, .señor mió! i;n ,on E slava convocan según Ja : dos tin é fi loa ^ o s a b a n d o n a ■ ^ Jfl nnVl„Mf¡L sociedad c ro a ta i pu<lf no ,e *"«*o o tro rem edio que

tr illa d a costum bre nom um sU re- s lo« agen tes vnuenccs. Negamos j sororvn m utnn róvdnrTo «in « w iW r una ca rta Pn -'La P re n - UMoru-s en las cuales coman i«*«o- . rotunclemfínio c*l deieoho y i Dorm ltir nue nuevos socio*; se ins I sa ’ • a tu ran d o u lo:- rrim in a lcs delucionrs V enviim a I*, nu,Olida- | Cc°omuñisw ! * " I» m ism ». sabiendo que 8U.e,,rn ’ • G rd o b a nocom prom etida Imprente^ w m u n ista ; jbMl ^ m |v e ,.U m vfl t,n a , « .« te n . a S. nuevo, inm igran tes

1 insign ifican te y que se los iba a i c roatns* nue el ahora falsam ente

m ien tra s que la s au to ridades ai - j rezoluciji se prosvjeduje protiv sve_ t ;.. _ _ ..... J : . . . i . (« ....a í tlroti/vr miič.hanmiin liFtiotsliAP n v

d»*s argen tina* ño las de piotcsU* t •-cm el fin de í-m ubrii su vm-güen- | ‘’°m c tam bién a 73t m oral y su r^pufqción aerm - ih 'U to coiripioinvUd» ahU la m e­sa de les inm igrados eslavo.*. En «•so, perdieron f*ab*‘Zít d i tal me- d iđ a qu« rc acusan a si mismo><onao quinta / oluruna .vu iéticu eh

lavas, -on tro ladas por los comu- ! p istas, do hablaj en nom bre de la j m eyoria de los lum lg ian tes esln-,

ves en Argentina, ya que ésta no es tá con ellos sino contr;. elois.

El segundo acontecimiento queAigentin», ya que dichas institu- impresionó profuncinmentr a tono rioue> íUcen cu sus resoluciones d ............ * “ ..... .puotcstn. ruviados a los mismos ar- íitiitbiof, que e^ta medida justifica­d a <lr- Ja., autoridades a rg e n t in a ' en el t f n e n o d» propia sobrianisi. con el fin d" plot. v ;;u« pro- V¡*'i súbdl<u.-, un e» « r v . p n #?:‘*n»' a Iv; oLv e»os r.rg* ai-ínos. vi. a cor-

‘ ios inmlglfldofi esl«vo6 en la A r­gen tina es o! invidente, ocurrido tecién ♦*»! Córdoba al ministro yu- r;o*.:klnro reroa del gobierno a rg en ­tino si*ñ0j- F ran jo M>v. que juvti* íira rnjcsl't> abítenlo >* fondo en r-l tasAdo uv!ii> to tic rn to too perr-d i- í O, fUnlndo m untu colum nr di

s tranog u n iš ta v a n ja lirvat^kog n a ­ro d a i pozivaju se zapadne dem o­k rac ije d a pruže p unu i hu m an u zaštitu h rvatsko j em igracib. T«ko- d je r se u rezoluciji ovtafiruje s ta - rjeMnstv o H rvatskog D om obrana, d a poradi, d a se u jed ine sve pozi­tivne snage H rvatske surndniom svih d ru š tav a i skupina

AKCIJA HRVATSKE SEl.JAOKK STRANKA XL A RG EN TIN Iescapar la dirección ite dicha so- ; tudíl dt‘ ‘ crim inales” de guerra,

ciedad y cuando invitaron en nom - « mJcntrRS due du iatue Ih guerra el j bre de lo.s ciu&tní- de Córdoba nj i ^ <sm° ^ tab » al spítícío del Dr. A n - j rikasku ‘•Danicu" objavljuje u ministro comunista Franjo Fire I . p »vc1irh. Eso. du ro osló, no di- j broju od 3 veljače ovu vijest, ko- con el fin de engañar a) público I J0^fn h U CflTtu- j ju Joj je postoo dopisink r/. R«>eft*argentino, entonces la gran mayo­ría de los ciOfttfls de Córdoba vló- sc obligndu 8 defender su honor fíente al público argentino v r e ­chazar el comunismo y al embo ¡ador de ’lito en Avgentinn. F iun- |u Pire con motivo de *n Vagada a Córdobr. Orqoniv.a;*i.\*i ••dvr*, el ihttiooirfteionrp Uv qu< in^

Nuestro "caotem iu c c u a c o " con- I sist*-» en qut- las sociedades i omu-

nisU s í'.slnvaa. que el embajador de Tito, Franjo Pire visita t-on tanto esmero, deben ser. cuanto antes mejor, disueltos en eJ Interés de la defensa de las hvd.iiucPnen demo- cráUros orgeut-inav. ' <* n pú- bli< o f*e iu paz üe este hospita

l inrlo va is.

rta u A rgentinit

'U Uosarhi je od\xoo r*edu\¿*o pvvak HSS D r. Josip Torbar sa­stanak s prija teljim a HSS iz star« emigracije te je zaključeno, da obnove sve stare organizacije HSS i đu ye pokrene \ltn~,HU mlescčnlhlj Vo «V biti treći i.uvotskl list u Ar V

•m'iitini”.

«

G L A S SV. A N T U N A

lf

Str 5

* loci joint pregled

BORBA KRŠĆANSKIH RADNIKA U KOLUMBIJI ZA KRISTA ILI ANTIKRISTA

1 t,'T. jirtnoameriokoj državi Kolum- , ' J bijl predstavljaju ouučne sta-

»Ae organizacije (sindikatI> Jcrs- 5* ansklh radnika, glavnu organlzt-

ranu radničku snagu Njihov se Kave« aove "Savez kolumbijskih

adnlka’* (La Unión de Trabaja- oree de Columbia), a ustanovljen

r IJU prije dvije ’godine. Kratica tog y^fevesa Jest UTC.

ZVANREDNT ÜSP.1KM KOL1TVI- R U S K IH KRŠĆANSKIH

RADNIKA

*r * Ako se uzm e u obzir k ra tk o v ri- "?• ! eme posto jan ja tog n a jrr la d je g sa - ' ; era k ršćau sk ih rad n ik a m edju

rodnim savezim a, razasu tim po ' ( Itavom katoličkom sv ije tu , onda

< ■' e m ogu dosadnn jl n jegovi uspjesi c ijen iti izvan redn im a. Na drugom ongresu ovog saveza, so ji se je n e- flvno održao u kolum oijskom gla-

el_h ro m g radu B ogota, bilo je p rlsu t :_-”i 40 p reko 500 Izaslan ika, koji su - • iredstav lja li oko 350 s in d ik a ta po- ■šr. ed inačn ili s tru č n ih saveza ko lura- S f t .ijbkih k ršćan sk ih ra d n ik a . O vaj * |p r u g i kongres kolum oij^kih k rš- a I ra n s k ih ra d n ik a Izdao . e n a koncu A l 'a s i je d a n ja Izjavu (d ek la rac iju ), u

ojoj p o tv rd ju jc svo ju v jeru u so- ig|yijalnr< n au k u kato ličke C rkve t-i Bij voju odluku, da u okviiu te nauke

»ovede svoju borbu za in terese r a d ­ničkog s ta leža u K olum biji, a u o- vorenoj p ro tim bi pro tiv kom uniz. na . N aglasivši ovako ^ tm a h u po- e tk u k ršćan sk e tem elje svoje or- an izacije, kolum bijski k ršćansk i adnici izradili su n a svom kon­gresu i odred jen i p rogram svoje »orbe za rad n ičk a p rava, te ga ta . o d je i iznijeli u svojoj svečanoj iz-

v lfe v i* T a j progTam iznosi zah tjeve ? J p brizi za naro d n o zdravlje, opću ptif^rosrvjetu. slobodno udruživanje. u-

nošenje k ršćanskog du h a u radne 3->dnose ( t . zv. k ris tijan izac ija ra -

t j ta ) , z a š titu ob ite lji i ekonom sko, {im ovno pobo ljšan je rad n ik a .

j PR O G LA S K O L U M B IJSK IH { K R ŠĆ A N SK IH RADNIKA

<TL pogledu brige za narodno -4: «drávlje (oni k ažu doslovce: fo r ta ­

l e c im ie n to de la raza ) kolum bijski [ c ršćansk l rad n ic i t r a ž e : zdravstve- [ ae m je re d a se u n ap rijed spriječe [ ili p red u sre tn u bolesti rad n ik a ( t 1 *v. p reventivne m jere) kao 1 m je-

ré, d a se bolesti liječe, ili pobijaju .đ ra d n ik oboli (fc. zv ku ra tlvne

v je r e / . T raže n a d a lje am b u lan tn u . < bo lnL ku liječn ičku službu, ko ja

Se b iti p ris tu p ačn a se ljac im a i , gradskim radn ic im a, za tim p ris to j-

j, tte zabave, borbu pro tiv p ijančeva- k o c k a re n ja .i p rostituc ije . T ra -

. le n ad a lje , d a se seljanki i ra d - olćk- stanov i usklade zd ravstve­nim propisim a (to se učeno veli: h lg ijenizacija s tan o v a) T raže za­tim uvodjen je m je ra opreznosti i t . tv . p reven tivn ih m je ra ), d a se

«npredU srelne opasnostim a, ko jim a je .JJ rad ru k izv rgnu t u svom ra d u 1 ko­

načno zabavne parkove (perivoje- u industrijsk im sred ištim a, gd je ćc radnik m oći H3ći zd ravu razb ib ri­gu.

U pogledu opće prosvjeti* tr-'uA fcršđauAl kolum bijski radn ic i, đa le pov.-de akcija, d a bi svi radn ic i neačii: r i ta t i i p isa ti <orti to ozn a .

izrazom : alfatierU aciJa), ža ­rim. da se podigne n jihov ćudored- p l ‘(m oralni) j g rad jonsx i odgoj te ^ b t i j e v a ju o tv o ren je )i¿ola za u sa .

avulije (specija lizaciju) u rad u za tehn ičku poduku.U pogledu slobodnog odrux ivan ja

Traže g a je n je đrukiveuoaU i sm isla e a udruživan je u rad n ik a , sind lkal » i odgoj se ljaka , s ind ika lno p red ­stavništvo a službenim • polusluž. beniin u stan o v am a gospodarskog (ekonomskog; i d ruštvenog (soci­jalnog ♦ značaja , u č lan jiv an je u ro - d jen ićk ih zajedn ica u se ljačke asa. 4rugv«. Ove -u ro d jen ičk e zajednico Raime, tem eljene n a .jltm e i^k im . rodbinskim vezam a, posjedu ju u ro -

sdtfjenu zađrugarsku trad ic iju , noja ^ i e m oše d jelo tvorno p rim ijen iti a

rješavan ju p ita n ja m a lih posjeda

SJ?.*Ć.INtJKI JW0H U & . ODNOSIMA

RADNIM

oUnr.ju- ku^tijan foac lje /»da« kolum bijski k ršćan sk i sadnici

SV. Otac l'.ipa Pío XII. održao jt* mt ( .krs priMÍ vim- ud SOO.000 vjernika na trgu sv Petra u Kimu potresni

,*^|vor, koji je ganuo sve katolike svijeta. Svjetske novine javljaju o neopisivom prizoru, kad se 200.000 ljudi bm-t lo na koljena da primi Papin blagoslov. Sv Otac je na- glasio, da se velika opasnost nadvila na vječni Rim i da se savjest svih katolika mora probuditi, jer je zadnji čas kucnuo. Ova godina — veli sv. Otac — nosi možd.'t konačne I nepopravljive Uogadjaje od svjetske važnosti!

Cijeli Svijet je shvatio rijeci sv. Oca kao opomeno ta ­lijanskim katolicima prilikom Izbora, koji će se obaviti dne 18. travn ja o. g. Glavna se borba na tim izborima vodi Umedjn kršćanskih d e m ó ra la i komonista. Moskvi, je bacila teške m ilijarde u Italiju . Talijanski katolici su listom ustali n a noge, da odklone novi pohod barbara na Vječni Rim Cijeli katolički svijet gleda ovih dana s tje­skobom u srcu na ishod ove gigantske borbe. Talijanski katolici biju n a ovim sudbonosnim izborima bitka ne samo za Italiju , nego za cijelu Europu u cijeli svijet. Trvatskl iseljenice, ti shvaćaš suđbonosnost ove borbe vi­še možda nego itko drugi, jer hrvatski narod osjeća ko­m unizam na vlastitoj grbači. Pomoli se posebno u ovim teškim časovima za nakanu sv. Oca Pape i za pobjedu talijanskih katolika nad bezbožnim komunizmom.

ovo: rad se im a v rš iti u sk ladu s ljudsk im dosto janstvom rad n ik a ; p laća m ora zadovoljiti n u ln e p o ­treb e n am ješten ik a i rad n ik a 1 n j i­hove obitelji: z a š tita rad n ica osobi­to u noćnim radovim a; m ora se pročistiti okolina tvorn ica od n e ­pošten ih osoba i svakovrsnog n e ­m orala i konačno traže plaćeni ne d je ljn t odm or.

U pogledu z a š t i tr ob ite lji postav - lia ju k ršćansk i radn ic i ovaj p ro­g ram : pripom oć za 5v*ki zakoniti porudjaj; oWteMsku podnoru na te ­m elju kotnpezacionih b la g a jn a : Tad nlčkl dom , koji će b iti sag rađ jen u su rad n ji s poduzećem , a koji će ru dn ik postepeno o d p la /lv a tl

K oom no u pogledu ekonomskog (Im ovnog) pobo ljšan ja tra ž e ko­lum bijsk i k ršćansk i rad n ic i odre* d jen je n a jm a n je g iznosa plaće. 4- pod kojega se neće sm je ti p la titi rad n ik a , zatim reviziju s vrem ena n a vrijem e (preg led), da H je p la . ča u skladu s troškovim a za život: z a š titn e n ag rad e u poslovima, koji bi m ogli biti opasn i po život; n a ­grade rcdn lc im a. koji se na laze u likvidaciji v ađ a ( t . j . koji n a p u š ­ta ju neki posa-v*. pogođovanje š te ­d n je ; burze r a đ t : socijalno osigu ran je: k red itn e zadruge et. j . b la ­gajne. gdje če poštefti radnici m o­ći lako dobiti Jeftin i za jam ); z a š­ti tu posto jećih socija ln ih g a ran c i­ja te plaćeni godišnji odm or.

M nogi od zah tjeva, koji su spo­m enuti u p roglasu k ršćan sk ih ra d ­nika. već su zakonski p rihvaćeni, ali ovi n e obuhvata}*) s ta n o fttc skup ine rad n ik a . Savez k ršćansk ih rad n ik a K olum bije stoga zah tijeva, d a se zakon generalizira, ili kako bi se to razum ljivo reklo, d a za­kon bude jednako v r ije d a n za sve rad n ik e .

Posebno je spom enuti kongres k ršćan sk ih rad n ik a K o 'um bije za tražio , d a se zaš titi se liak i njego­va žetva, bilo pro tiv z im skih n e­pogoda bilo p ro tiv su*e T raž i se pom oć za zem ljo radn ju prilikom n a ta p a n ja . Izbora s jem en ja , n a b a , ve a la ta 1 tak o đ&lie.

munLsUć-ki rad n ičk i savez, koji svim silam a n as to ji om esti u sp je­šn i ra d k ršćan sk ih ra d n ik a . V lada je lan jsk e godine Izdala d ek re t p rem a kojem u se priznaje pred za konom sam o jtKlan zem aljski s in ­dikaln i savez 1 jed an industrijsk i s in d ik a t u sv rh u t . %. sindikalnog Jedinstva ra d n iš tv a . O vaj dek re t koristi zasad kom unističkom ra d ­ničkom savezu, koji je «novan pri je nego »i Suvez k ršćanskih rad* n ik a . Savez kolum bijsih k ršćansk ih rudnika uložio je m ediutim sve snage, d a i on bude orLznut kao ravnopravna organizacija pred d r ­žavnim vlastim a, kao 'a k o zvano pravno tijelo, š to je ina*© p rizna to pojedinim sind ikatim a k ršćansk ih radn ika , sam o n ije n jihovom sa ­vezu.

N em a sum nje , d a će kolum bijski k ršćansk i rad n ic i usp je ti u svojoj borb i.

K om unisti su svim mogućim sp le tkam a n as to ja li zap riječ iti o- v a j kongres kolum bljakib k ršćan ­skih ru d n ia , te k o d a se k o n a č n i

m orala um iješat* i po lic ija . To Je I razum ljivo . Jer u sp jeh k ršćansk ih rad n ik a u K olum biji p redstav lja jedan od n a jveć ih u so jeh a m edju- narodnog pokreta kršćanskog ra d ­n iš tv a u posljednje vrijem e.

Savez Kolumbijskih k ršćansk ih rad n ik a (UTC) je pristup io u M e- d juam eričk i radn ičk i «avez, -koji j* nedavno osnovan u Liml, a koji neće da zna za kom unističke peto- kolonaše 1 sp le tkare , kojim a je g lavna b riga kom unistička politič­ka p ropaganda i rovaren je protiv Crkve, a radn ičk i In teresi sam o sredstvo d a bi uspio kom unizam . K ršćan sk a rad n ičk a društva par. s tav lja ju brigu za radn ičke m a te ­rija ln e i duhovne in te rese n a prvo i jedino m jesto, a politiku kao i sve ono, što ol moglo razd ije liti radnike, p u š ta ju n a stranu , t . j . p rep u šta ju to političkim s tra n k a ­ma. n ek a se one m edjusobno sva- d ja ju .

D rag i h rv a tsk i rad n lće i Iselje­n ice, koji č ita š ove ređk* s tav i ru -

Katolicki sv ije tKATOLIČKA CRKVA TREMA VJENČANJU B IV ŠE G RU M U N J­

SK O G K RA LJA

Bivši ru m u n jsk i k ra lj M ihael kojega su nedavno kom un isti p r i ­silili, d a se odrekne p rijesto lja ! da odpu tu je u inozemstvo, zagle­dao se. im a već dulje vrem ena, u k raljevnu , ii! kako se to inače k a ­že princezu, A nu iz kraljevskog ro ­da B u rb o n -P arm a . Mlad* ru m u n j­ski k ra lj h tio bi se š to p rije ože­n iti s n jom , a li poteškoća je u tom što je on pravoslavne viere, a ona kato ličke. M ihajlo se r-e bi. oso­bito pak sada . h tio »am jeriti ru m unjskoj pravoslavnoj crkvi time. što bi se oženio po katoličkom ob­redu i pred katoličkom svećenikom, dok je opet obitelj k ra ljevne d u ­boko katolička, te nebl h tie la u č i­n iti n e š to pro tiv svoje katoličke p red a le . N ije bilo druge nego po­ći a P ap e . T ako su m ajka bivšeg rum unjskog k ra lja , bivša k ra ljica Je len a 1 m a jk a zaručnice, princeza R e n a ta , zam olile sv^ Oca, Papu. đa ih ' prlm f. n e b f 1Tse. na*ao n a ­čin. d a w uklone s kato ličke a tr a ­p e poteškoće sk lap an ja ovoga m je ­šovitog b raka , t . j . d a bude vuk sit ! koza c ije la . P a p a je m edju- tlm rek ao kraljevsk im m ajkam a kako m u je vrlo žao, što on n e može izm ijen iti B ožje zakone, ko- Izrlčfto kažu. đ a se u slučaju m je ­šovitog b ra k a Jedne kato lik in je 8 jednim nekatolikom . ili obratno v jenčan je m ora obaviti u kato ličkoj Crkvi, te loš k tom e nekatoli^kl dio m o ra d a ti obvezu, d a će đ«oco iz tog b rak a b iti kato lici, ! da ne će sm eta ti njihovom katoličkom odgoju, kao i v ršen ju kato ličkih vjerskih dužnosti. I s ta s tv a r se b i­la postav ila , kad .ne Tvojevremeno bio ženio bugarski krati.-B oris, sa ­d a već pokojnik, s ta lijanskom krallevnom Ivanom S a wo skoni. O n 1e bio pravoslavac, a ona k&toll- k ln fa . O nda su oni sve IlieDO M11 obećali Papi. d a se d rža ti pro- olsa katoličke Crkve, dok Papa n ije dao dozvolu. V jenčan je se b i­lo odm ah u R im u obavilo. K ad su \>ftk B oris i Ivana ' bili doputovati u Sofiju, p rva im je s tv a r bila. da nođiu u pravoslavnu crkvu I da se oonovno v jenčaju , j to po pravos­

lavnom obredu, a sve zbog toga d a sc n e b i zam jerili bugarskoj pravoslavnoj crkv i ! bugarskom Pravoslavnom n a ro d u . K ad sc pak Borisu rodilo d ije te , bilo je krSte- no u pravoslavnoj crkvi, a n e a katoličkoj, kako je b io obećao sv. Ocu P ap i. To je v a ran i« s v . Oca sav k u ltu rn i sv ije t bio osudio. K a ­ko se vidi. sad a Je sv. O tac P ap a nestao vrlo oprezan s ovim pravo- : ‘avium kraljev im a u pogledu n j i ­hovih obećanja p rije *entđbe.

K A TO LICI U VRTI4KSU BORBA IZM KOJÜ tm O V A 1 M 1 8 U M A -

NA V PALESTINI

Palestinsk i kufcoilci, n jih ixuunde- re tak h iljada , koji su \ ¿činom A- rupl po n arodnosti, dr..c i?e po s tra ­ni u krvavim borbacj.a Izmedju n j i ­

hovih m uslim ansk ih sunarodnjak*I Židova. Tako su njihove rh n p a- iifv n a s tra n i n iiliov ih m uslim an­skih sunarodn jaka , to cwi .ve íeáno

ne uzim lju ak tivnog učešća u bor- b ern t, koje ;ve vi^e poprim aju neželjeni oblik m ržn je i okrvavlju ju zem lju, koju je nekad gazila noga božanskog S pasite lja . I dosad su zaista i Židovi i m uslim ani p u šta li katolike n a m iru . M edtutirn n a j ­novije vijesti, koje sti*u iz Svete Zem lje počinju sve više uznem iri­vati 1 zab rin java ti katolički sv ijet, koji je takod jer vrlo za in teresiran u P alestin i ne sam o sudbinom ka« tollćke m anjine, nego - sudbinom svetih m jesta , koje su •: živoj vezi i uspom eni s boravkom Sina Bo­žjeg n a zemlji, a koje čuvaju- u 1- me katoličke Crkve čuvari Svete Zem lje oci franjevci, m edju n jim a i jedan H rv a t. P rem a najnovijim vijestim a eksp’.odlrale su prve bom ­be u neposrednoj blizini nek ih k a ­to ličk ih sam ostana i ¿kola u J e ­ruzalem u, dok su druge bombe p a ­le u neposrednu blizinu zgrade je ­ruzalem skog latinskog P a tr i ja rh e

Nekoliko bom ba je pa lo n a sam o­s ta n fran jevačk ih časn ih se s ta ra m isijonarkl, od kojega ie Jedan dio okup iran o d b ritan sk ih vojničkih v lasti. K apela je spaóena. č asn e sestre su se spasile tako , što su n a vrijem e usp je le uk lon iti p rije ras- p rsn u ća treću bombu, ko ja je b ila postav ljena u sam o stan u 1 to za* h v a lju juć i telefonskom razgovoru, kojim ih je neki Židov opomenuo d a spase život. Bom ba je očito bi la uperena protiv b ritan sk ih voj n ih vlasti u sam ostanu . U židov­

skom dijeiii Jeruza lem a zapriječali su Židovi časnim sestram a iz s a ­m o stan a sv . K arla Boromejskog d a izad ju van i podju učestvovati u pobožnoeti pu tnog križa, ko ja se održava svakog korizm enog petk; u t . zv. ulici M uke G ospodnje, t . j . u ulici, kojom je prolazio Isu¿ noseći svoj križ n a '’•Golgotu. R e­kli su im i.eka m ole u -vójoj kape­li . K asn ije su isti zidovi odveli iz tog sam o stan a jed n u arapsku d je r vojčicu, ko ja je učenica u školi spom enutim časn ih sesta ra , i dva je s a ta ispitivali, a onda su je po» sla li dom a, s opomenom đ a više n e Izlazi. O ćito se tu rad i o ži­dovskom nepovjeren ju ¿trema k a ­tolicim a u ovim nap e tim časovim a borbe. S estre m ilosrdnice .su posla­le 400 d jece svoga s iro tlš ta , koje s? nalaz i u srcu Jeruzalem a, u s a ­m o stan n a M aslinskom brdu, koji jc re la tiv n o s ig u ran . U znem irenost m edju palestinsk im katolicim a pro.. Ističe više iz činjenice, d a sc za« o š tru je sukob izm ećju m uslim an« i žtdova, uslijed čega se oni i pro­tiv svoje volje na laze n a bojištu , nego 11 zbog toga, š to bi jed n a IH d ru g a s tra n a bila protiv n jih ne­p rija te ljsk i r:ispo3ožena.

NOVI ŽUPNICI

Mmigo P o st. O . S tje p a n Rade« s ta rje š in a h rvatskoga franjevačkogK om esarijata P reč , B rea M arijinaza la tin sk u A m eriku im enovao J t7* /.upnika \i C hovotu O . L ina Pe*đU lća, a za župnika u José In se -nierosu O . G abrije la A rka. N ovisu župnici već preuceii du inost")•Čestitam o!

ku na p rs i, s a 'j& gk m je u U K olum biji posto ji i jed an ko - i bolje 1 korisn ije za ra d o ik a ?

I-

K I P D O M O V I N E(Nastavak sa str. 2.)

Srdca su n aša nem irna težeć za Tobom, Gospođe*. Duše su naše prognane, dok ih ne prim iš, Gospodef

★Kroaiku pisa D ukljanln, zlokobni, žuhki đvorjaninc Dubravu poje Palm otić, pjcsancu šturku Vetranió Krbavu krvi M atlja, Milovan slavu opjeva,K rlžanić lun ja Sibirom. Grabovca tuku slkiroin. DraglŠić, Pctrić, Boškovlć nebo t zemlju gledaju, Tavlllć, Zorić molitvom H rvatsku Bogu predaju. Strossmayer, Rack!, Dobrlla, K atančlć. šioos. Steplime. List po list pletu lovora, krvavi, zlatni vijenac:Bog kad *oće kog đa sharve, tad *Ar«aie meće parve.

★I kanlee n aše sunčane sunce o boku njfhaju* ćubuni, peče, m aram e, p rasta re ta jn e diraju,K.*piee ličke, šibenske, snašice b 'jete podravske, i/r jie š l, kola, ojkanja, tam bure, gusle, sopile,- rveno b’jelo crveno, zlatno, crno, bijelo, čarobna skladnost zvukova, otajstvo boja, pokreta, Uskladi kucaj srdaca, očara ta jnom sjetila:Hrvatsku ml smo stvorili; biser je, školjka blistava, Koja nas s nebom poveza, koja nas s Kristom razape.

★Vječnost n e pozna stoljeća, sada su naša proljeća. Krvave ruže grobova, k rvari fijuk robova,Krvavi snovi kraljeva, krvavi s»ovi banova, bjelina naših seljana, om am a ta jn ih 1'jekova,Mogile svježih žrtava o lta r su naše slobode.Globusom snaga caruje, san ja r se Pravdi raduje, Zaludu sonce zastiru, zaludu borce zatiru,K uis n-is sTjff‘A«i cbuinic, kada nas sila uskladi« tVice c> p«»i»tut »cvarnostl, m rtvi će rodit Hrvatsko.

★> remena, ludjbisi ime sakriše.

Vukli nas. tukli, g*»U1, uzalud žreoi vaplše,u d y l , RošnJanl. K robotl, Vendí, Bunjevci,

K id a ju t je lo H rva tak r, V b d n a igru nastavL Im e n am slavno zabran i, b a rjak e slave zavije: Podzem na rijeka izbija, opet se suncu probija,Poplave nem a zomatjake, kandžije nem a Koja će duše Sfisoit, k<(j* ć< ritica «-kočH,Koja •> ugbšhj koja e vjeru J^čHpvi.

Sir. 6 G L A S S V. A N T U N A

r MED JU HRVATIMA U SALTU I CHACU.OTAC Lino k* mlaci franjevac i

rado je pn..io m putovanje. Prihvatio se s v-><djem 7u<UUku, koji su mu povjerili redovnički po-

Društven jc i rado dolav.i u dodir s ljudima, a voli svoje Hr- m u . Sam je predao m ukotrpnu slažu hr- ;».->kih prognani):** bježe- .■ 1 ii, Dubrovnika, u;U:on stane i rog > remena --uo jc ovni grad bio

• u i *>• hunske ruke, te iza ka- r.Q .i*- vidio. <U se komunist-»«'-!:.*

*• -Iju sve više množe i da više ni­je situiran svećenički xivot. Pro- i.io -e kroz ’ om unistirke postave /.uhvalinin, i križarskim odredima

POSJET IVANU PA nSIćU

u dubioviv ):im planinam a i donio i 2n\:reb vijest o ubijanju dubro­

vačkih franjevaca ' h rvatskih ro ­doljuba na oio- iću Daksi blizu D u­brovnika. Nakon toga je prošao j •irvat-skii K alvariju s hrvatskom ¡ \cjskom. i stotinam a tisuća h rva t- j skih izbjeglica preko slovenskih • hrn;: do Koruške. Iz Austrije je j stigao preko Ita lije u Argentinu, j Zamolio sam ga. da ml nešto ka- I e n svom putovanju za "Glas sv. ,

Antuna*': !—Kumo ste n a jp rije po«)¡? i

—U Arraucogui, gdje sam posje­tio našeg p rija te lja Ju ru Perlalna, a odatle sam pošao u Rojas, gdje sam se svratio u poznatoga rodo- '.juba i odličnog katolika Ivana ’aršića. To je svet čovjek, živi u

dubokoj starosti i b it će m u kojih devedeset godina. U domovini 1- ma dva nećaka svećenika (u hvar­skoj biskupiji), jedan Je dom ini­kanac a drugi svjetovni svećenik. Dominikanac je sada u zatvoru. Ivan Paršić je bio vrlo bogat, ali je položio zavjet dragovoljnog si­rom aštva. U rodnom m jestu u do-

} movini Je sagradio veliku crkvu,

I gdje je održao misije za tam ošnje I hrvatske doseljenike. Od onoga malo, što mu je preostalo, sjetio se našeg glasnika. H vala m u!

—lije p i s te niz naselja posjeti­li tamo, kako v id im ...

—Svih desetak dana, što sam tam o bio, prošlo mi Je u jedan čas Svak te zove, a ne možeš svugdje dospjeti, kako bih h t io . . . I ne sje ­ćam se pravo, koga sam sve po­s je tio .. . Ne bih želio m edjutim zaboraviti našeg p rija te lja i pred- p la tn lka "G lasa sv. A ntuna” M a­rija n a Lovrinčevića, kojega sam takođjer posjetio u Rojasu. O da­tle sam posao u Rosario, gdje saro ostao šest dana i obilazio znance-

MEDVJED U JANJEĆOJ KOŽI. U

M :r;OJU HRVATIMA U SALTU |

—U jednu od naših najb ro jn ijih naseobina u Argentini — odgovara spremno — u Salto A rgentino u pokrajini Buenos Aires. TU će bi- . ' barem tisuću H rvata . Većinom

imoćani, H varani i B račanl. Ne u samom m jestu, nego po o-

koli*nim naseobinam a. To Vam je bogati i široki argentinski Campo ;.t svojim chacaram a, u kojim a ži­vu i rade naši ljud i. Ostao sam tacto m ed jir n jim a kojih desetak dana i svuda su me lijepo p rim a­li. Ne mogu dakako sve spome­nuti, ali neka se zna barem za neke. U Berđieru sam posjetio na­šega starog p rija te lja Jozu K ara ­v a n a iz Dolca kod im otskih Polji­ma. U G hana sam posjetio braću Miju 1 Ivana Vrdoljaka, L ivnjake iz imotske krajine; u Ine« In đ artu pogostio me M arijan Biloš, Irao- anln. čovjek, koji je stekao lijep

im etak. Bog m u blagosiivlje po­sao, Jer to 1 zaslužuje. U Tacuarlu am posjetio našega B laža Skejlća.

Da ste sam o vidjeli, kako se s ta ­vio n a noge i koju je zem lju s te ­kao! U redna kuća, elektrika, au to ­mobil . . . U Arroyo Dolce sam po­sjetio njegova b ra ta Luku, koji se takođjer krasno podigao zahvalju­jući svojim žuljim a i okretnosti. Njegov sin me vozio naokolo v la­stitim au to m . . .

—Sva su ova naselja n blizini Salta?

—D a. U nekim je veći broj n a - -ih iseljenika, a u nekim m an ji. U Arroyo Dulce n . p r. skoro polo­vica čitavog naselja sačin javaju H rvati. Zadržao sam se stoga u više h rvatsk ih obitelji. Posjetio *»am naše p rija te lje 1 predplatn lke

G lasa sv. A ntuna" Iv an a BUoša i M atu P erlalna. To su odlični luđi. dobri katolici i hrvatski ro ­

doljubi.—Kamo «te odatle polit?

»vrhu stvaranja prave slike duhovnih i m aterijalnih prilika u kojima se nalaze hrvatski iseljenici u Juž­

noj Americi, a posebno u Argentini, poslalo je starjesLn- stvo hrvatskoga franjevačkoga komisarijata Prcč. Srca M arijina za Latinsku Ameriku, kojemu je povjerena du­hovna pastva medju hrvatskim iseljenicima u cijeloj Juž­noj Americi, svog člana o. fra Lina Pedišića, da posjeti hrvatske naseobine prema argentinskom Sjeveru. O. Lino je ostao n a putovanju preko dva mjeseca pošavsl na put početkom mjeseca prosinca prošle godine, a vratio se n sjedište komisarijata tek n drugoj polovini veljače o. gv O. Lino je izvršio svoju zadaću na zadovoljstvo svojih starješina i svuda bio prim an s oduševljenjem od goleme većine hrvatskih iseljenika. Koliko je neprijatelje svete Vjere zabolio ovaj dodir hrvatskih franjevaca s našim iseljenicima, vidi se po onom lađom dopisa, koji je ne­davno izišao a komunističkom glasila “Jugoslavenski Ise­ljenički Vjesnik*’, pod naslovom “Vuci u ovčjoj koži obi­laze po Chacu”, u kojemu komunisti upozoravaju ni više n i m anje nego hrvatske katolike, da se čuvaju fratra» jer da je neprijatelj katoličke vjere! Nismo nikad gojili ilu­zija o komunističkim metodama zavaravanja neupućenog svijeta, jer oni su kadri napraviti svaku nepodobštinu, ali moramo priznati, da smo se iznenadili, videći ove u - tvrđjene i patentirane neprijatelje svete Vjere, kako se stavljaju ni više ni manje, nego u ulogu branitelja kato­ličke Crkve protiv — jednoga franjevca! I to još oni, ko­j i sa podvrgli najkrvavijim progonstvima Crkva Katolič­ka a Hrvatskoj i poubijali n a stotine Božjih svećenika, na stotine ih protjerali u progonstvo, a na stotine ih ba­cili u okove. Okrvavili su crkve i oltare nevinom sveće­ničkom krvlju. Nadbiskup je Steplnac bačen od n jih u tamnicu, a ovdje se komunisti stavljaju u ulogu brani­telja katolicizma, dok istodobno hvale komunističke obo­jice u starom kraju i kleveću svaki čas nadbiskupa Bge- pinca. Iz ovoga se najbolje vidi tko je vuk I tko oblači n a sebe Janjeća kožu. Hrvatski se Iseljenici smiju (a sto bi i mogli drugo?) ovim novopečenim braniteljima zv. Vjere, je r iza njihove janjeće kože vire nezgrapne Šape okrvavljenoga moskovskog medvjeđa.

Isto tako Je sagradio crkvu u jed ­nom m jestu blizu R ojasa. U sa ­m om Kojasu je podigao Jedan ko­legij. S ad a živi kao sirom ah, op­ćenito poštivao od svakoga. U svo­je vrijem e je njegovim nasto jan jem

i došao u R ojas hrvatsk i fran jevač- • Kl m o jo n a r o. Leonard Rusković,

- m ;

T u sam imao prilike nagaziti i n a jednoga crvenog agenta , koji je o- bliazio naš sv ije t u okolici Rosa­r la . S am Božić sam proveo u R o- sarlu u krugu p rija te lja . Ali n ije m l n i bila svrha, dulje se tu za­d ržati, je r me je p lan putovanja vodio dalje . Mogu Vam sam o re ­ći, da sam lz R osarla skoknuo u C aferatu, je r nisam mogao a da ne posjetim našeg p rija te lja 1 h r ­vatskog rodoljuba R adu Vlskovi- ća. Kod njega su se skupili naši. te smo imali sv. Misu l izinolill svetu krunicu. U povjerenju ću Vam reći, da sam u njega ostao tri dana i obilazio tam ošnje H rvate, listom naše Im oćane i bodule. Svi su me lijepo p rim ali. Sreo sam tam o našega hrvatskog krem enja- ka i katolika te nadarenog pučkog književnika Andriju R o g liča ...

DOLAZAK U CHACO

K b d e Hrvatice u Chacu beru pamuk

—Vaša je glavna namjera bila i posjetiti Chaco?

—Da. Tamo jc čitav niz h rv a t­s k i h kolonija, Ljudi se bave zem-

IJorndnjom i njihove su chacare razasute po Campu u čitavom C ha­cu. Udario sam ravno u dva sre­d išta 1 to na jp rije u ReslstencIJu. a onda u Saenz P eña. U samoj ltcfilstcncljf nem a puno naših lju ­di, ali oni koji su tam o, vrlo su me lijepo primili. Bio sam primljen kod p rija te lja Ivankovlća. Nisam ?ie stoga tam o dulje zadržavao, n e ­go sam pošao u Saenz Pefiu, koja |e središte naših naseobina u o- nom k ra ju . Tamo sam nekim p ri­

ja te ljim a najavio svoj dolazak, pa me je n a kolodvoru dočekala sku­p ina od kojih desetak H rvata, me* d ju kojim a Zagrebčanln F ran jo Fressel, kod kojega sam odsjeo 1 P e ta r Glibota, ugledni 1 bogati h r ­vatski iseljenik. To je naš v rije ­dan 1 ponosan Im oćanin, katolik 1 rodoljub, koji pomaže naše ljude. Im a obitelj za šestero djece, je r odlika je Im oćanina, da voli d je­cu, te da je dobar 1 velikodušan. D at će t i srce i dušu, samo se p a ­zi, ako ne misliš pošteno. C hacara P e tra Glibote Je prvorazredna ku­ća, u koju bi mogao prim iti i k ra ­lja : kuhin ja , spavaonice, elektrika, da vam je to snmo v id je ti.. . Sve čisto, uredno i lijepo nam ješteno.

MEDJU HRVATIMA V CAMPO GRANDE

—-Vi ste, kako vidim, već dospje­li o Campo Grande iz Saenz Pe- fie?

—Jest. T u se sm jestila skupina hrvatsk ih iseljeničkih obitelji n a kojih tisuću izvrsno obradjenih h ek ta ra zem ljišta . N ajstariji Je naš doseljenik m edju n jim a dičut s ta rina , dobar kato lik i rodoljub G rga M arinić, Im oćanin . K ru h od čovjeka. Skoro svi su H rvati u o- nom k ra ju "prošli preko njega**. Sve Je on stavio n a noge: nešto bi oni zaradili, nešto on pomogao, te se redom osamostali i vali. • Im a ih koji već sto je 1 bolje od njega. Ali n jem u n ije to krivo, je r on Je takav ćovjek, da se upravo rad u ­je tud jem dobru. Dakako, da sam posjetio njega i sve hrvatske obi­te lji tam o. Spomenimo k tom e I- vana Lozinu, M atu, Ivana i Antu Glibote, Petrove rod jake. V rijed­n i su ovi G lib o te ... V ratio sam se iz C am pa Larga u Saenz Peñu s punim srcem, toliko su m e tam o bili obasuli pažnjom , dobrotom 1 gostoljubivom u. . .

—A onda ste obilazili dalje?—N aravno. Pošao sam u Pam -

paloca, gdje je skupina n a š ih lič­kih obitelji. Mogu Vam sam o to reć i: k rasn i ljud i! Posjetio sam A ndriju KataUna, koji m l je dao d a r za “G las sv. Antuna**» T u Je 1 dobar katolik te h rv a tsk a kore- n ika Miguel Vukelić.

—Onaj, što nam je pisao pisma, koja smo objavili u našem lista?

—Da, o n a j. Posjetio sam ga i s it se 8 n jim e narazgovarao. Tam o Je i h rvatska katolička obitelj Niko­le Spoljarića. On, njegova supru­ga M ande 1 djeca su me srdačno dočekali, kao uostalom 1 svi d ru ­gi, u Čije sam kuće zašao . Večera, pa onda razgovor,... znate, kako Je, kad ste m edju našim a. Ličani su prijazn i 1 gostoljubivi ljudi, do­bri H rvati i katolici. Upravo sam se preporodio, uza sav um or od pu­tovanja, videći, kako im a još uvi­jek dobroga hrvatskog svijeta u tu - đ jin i. O datle opet u Saenz Peñu, p a onda u naseobinu B ajo Hondo. Došao je po m ene hrvatsk i rodo­ljub 1 katolik M arijan Vrdoljak, naš vrijedni Im oćanin, u kojega sam odsjeo. Bajo Hondo je naša bogata naseobina. Došao sam ta ­mo u dodir s toliko ljudi, da ml je teško sje titi se svakoga i spo­m enuti, ali oni mi neće zam jeriti. Spomenimo uz M arijanu V rdolja­ka, koji se je dobro snašao, radio te se podigao i sagradio lijepu ku­ću, još našega Jozu Druži jan lća i druga m u Hercega. L judi su to, koji su se lijepo podigli svojim ra ­dom 1 — žuljevim a. O datle sam

skoknuo u Campo Felmon kod I« vana Vrdoljaka, b ra ta M arijano* va. Kod njega sam odsjeo i on me je lijepo 1 srdačno dočekao, Ivan me je zatim odveo u drugog Ivana V rdoljaka I Joze Vrdolja» k a . . .

O tac Lino se nenadano zaustavi u pričanju, da me prom otri, kao da se je pobojao, da mc sve to na» b ra jan je im ena tuđ jih m jesta i n a ­ših ljudi te naoko beznačajnih po­jedinosti možda neće zanim ati. Ali ja sam pomnjivo bilježio sve to -* najvećom zna tiže ljo m ...

—Nebojle se, Oče — rekoh mu — samo p riča jte nesm etano da­l je . . .

—O datle sam došao u Quititipi, gdje sam odsjeo u franjevačkom sam ostanu. T u sam posjetio N i­kolu P litića, starog prcclpiatnlka

O. Lino medju Hrvatim* u Chaca

našeg lista . On je bodul s otoka K rka . Bio sam takođjer u kući do­brih H rvata i katolika Joze Lozin« i M arijana Vučka, koji su m e sr­dačno dočekali i prim ili. O ni su obrtn ici. . .

PO HRVATSKIM CHACARAMA OKO QUITILIPIA

—Jeste H čitali onaj dopis « mnnističktm novinama, koji je pl- * san Iz QuítUipia, a a kojemu Vas napada neki komunist?

O tac Lino ee veselo 1 vedro na* sm iješi te m ahne rukom .

—Nije važno n a to se n i osvrta­ti, iako znam, tko ga je pisao. —

A onda nastavi: *—Ljudi su me zvali n a sve s tra ­

ne. Vrijeme je odmicalo, a ne mo­žeš se ne odazvati, bilo bi ljudi­m a žao. Pom islit će: bio si tamo 1 tam o, u ovoga i u onoga, a kod nas nisi I Trebalo je dakle nepre­stano p u t pod noge. Iz Quitilipia sam posjetio Campo 43. T u sam se sreo s našim dobrim i valjanim prija te ljem Ivanom Grepom, Im o- ćaninom , i s n jim sam zajedno za­redao po hrvatskim chacaram a u okolici. N aš me je sv ijet svuda ra ­dosno prim ao. Preuzeo m e zatim rodoljub i dobar katolik P e ta r Lo­zina 1 odveo u Campo 44, u svoju chacaru . U sput sam posjetio i li­jepu chacaru Mije Knezovića, I - m očanina. Im a tr i k rasna sina, tri sokola, sva tr i Je dao u škole. Na­ši su Im oćani po narav i bistri I inteligentni, a n ije potrebno n i i- sticati, da Knezovićevi sinovi do­bro uče n a veliko očevo zadovolj­stvo, i da su ponos ne samo rodi­te lja nego I svih naših iseljenika.

~ (N astavak n:\ s tr . 8.)

U chacarl AL V rdoljaka nakon sv« Mise

G L A S SV» A N T U N A Str, %

HRVATSKI JUBILEJ NA DOCK SUDUlUZ 25.-GODBNJJCU HRVATSKOGA KULTURNO GA I PRIPOMOĆNOG DRUŠTVA

s pAŠ Je urednik našeg lista raz­govarao o nekom poslu s Mno-

opoštovanlm Ocem Komlsarom* jeđeći s njim jednoga mirnog po-

odneva u coinedoru u hrvatskoj -anjevačkoj rezidenciji u José In-

• u enierosu, kad su pokucala na vra- . t dva postarija gospodina. Vani

i rana jesen već počela dodira- . . a tl vrške lozova lišća, koje je tl-

0 šuškalo na vjetru.—Naprijed! Adelante!

i * Ušli su. Vidilo im se na licu. da1 u godinama 1 da su prošli čitav

: -dan život u radu i svakovrstnomkustvu. I da su Hrvati. Jer teš- D je ne prepoznati hrvatskog čo-

' ieka, pa makar koliko dugo izbi­lo iz starog kraja.

: Prestavili su se kao izaslanici rvatskoga kulturnoga 1 pripomoć- og društva s Dock Suda. Jedan ; od njih bijel kao janje s pla­in očima. To je Cetinjanin g. nte Vugđelija. Daje dojam puč-

h čovjeka, ali čovjeka oprezna - • koji zna u asvoj način i vješto s ! izgovarati. Drugi je sijed s bla- , Hm izrazom dobra čovjeka, ali cr- i U Dmanjast. To je naš otočanin s i = išmana g. Ivan Cavlov. Obadva i . soka.i* _ Otac Komesar ih je svojom po- í íatom srdačnošću ponudio da sje-

I' au 1 počastio ih crnom kavom, n i su odmah izložili, zašto su do-

*•

y i RVATSKO KUITCTINO I PRI- b ’ 3MOĆNO DRUŠTVO NA DOCK

SUDU

k ' Već odavna postoji na Dock Su- ‘ i jedno hrvatsko kulturno 1 pri-

t u oimoćno društvo. Ove godine dne : l . .ožujka navršilo se upravo 35.

x lin a rd a Je osnovano.

gradje Buenos Airesa, bio pun sla­venskih Iseljenika, ali nije bio ni Izdaleka Šako razvijen kao sada. I bili smo svi skupa neorganizirani. Pala je bila onda ideja, da bi se okupili u jedno prlpomoćno društvo svi slavenski katolici. I tako je bi­lo došlo do toga, da se dne 19. o- žujka, baš na dan radničkog zaš­titnika Sv. Josipa, organiziralo društvo pod nazivom "Círculo de Eslavos Católicos de Socorro Mu­tuo". Društvo je u početku bilo osnovano u Capitalu (Calle Lama- drid 387). Prvi je poticaj za osnu­tak ovog društva dao gosp. Dr. J. A. Martinolić, koji Je sin hrvat­skih roditelja iz Malog Lošinja i veliki dobrotvor našeg društva. Prijatelj, koji je ostao Yjer^p dru­štvu od početka pa do današnjeg d a n a ...

—Kako to, da ste društvo na­zvali Slavenskim? — Upitam ja u svojstvu urednika "Glasa sv. An­tuna".

—Prilike su onda bile takve, a nismo mogli odbiti slavenske ka­tolike, koji su nam bili prijatelji 1 htjeli biti skupa s nama u istom društvu. Kasnije se stvar razvila tako, da su oni po malo počeli o- snivati vlastita društva, a da Vam pravo rečemo i u Hrvatskoj je on­da već bilo došlo do bistrenja po­litičke situacije. Baš je 1923. go­dine cijeli hrvatski narod plebisci­tarno glasovao za stranku Stjepa­na Radića 1 izjasnio se za izraziti hrvatski narodni pravac u politi­c i . . . I mi dolje, lako daleko od starog kraja, počeli smo življe ra ­diti, da naše društvo, oslobodivši se slavenskih gostiju, bude ono, što jest, 1 što je većina članova že­ljela da bude, hrvatsko. T a se že­lja goleme većine članova đosko-

Sokola na Sudu, —Eto — veli g. ćavlov — došli

*' no, Mnogopoétovanl, do Vas, da . as zamolimo, da nam pomognete

a proslavimo ovu obljetnicu, ko- - 1 bi bila značajna za jedno đruš- ttr© i u starom kraju, gdje su prl- l ke drugačije, a kamo 11 ne ov- ■ je u tud jam svijetu, i želimo o-

žj jubilej proslaviti kao katolici 1 rrvati, najprije sa sv. Misom. Or­imo, da ćete nam izaći ususret i Jrediti jednog hrvatskog franje­es, da nam odsluži sv. Misu.Mp. O. Komisar se odazvao mol- 1, Jer on i ne može odbiti dobro- funjeme hrvatske iseljenike, koji raže svećenika. Njemu su svi do- ronamjernl hrvatski Iseljenici jed- akl. Ta nisu 11 hrvatski franjevci došli amo, da im služe i budu prt ucl? Ali se vidjelo odmah, da Otac Comisar nije ništa o njima znao. lije mu nitko prije o njima ni prl- ao. A novi useljenici uglavnom nadu, da od hrvatskih organizaci­ji postoje tek Hrvatska Katolička lajednlca 1 "Hrvatski Domobran"... >oznajemo eto, da srećom postoji 1 oš koje hrvatsko društvo u Argen­to! osim onih poznatih. Pa eto 1 »vo, koje okuplja lijep broj naših tarih Iseljenika na Dock Sudu ... r priča g. Ante Vugdclija o po-

ijestl društva, a nadopunjava g. i van Čavlov.

i «ILO JE TO i m GO DIN E...

• —To vam je bilo godine 1923., kad i i Dock Dud, kao radničko pred-

ra ispunila kroz koju godinu — točno se godine ne sjećamo — ta ­ko da Je društvo i formalno bilo nazvano hrvatskim. Ali kao n i on­da, taka ni sada društvo kao takvo ne želi da ulazi u stranačku poli­tiku, kolikogod pojedini članovi i- maju, kako je i razumljivo, i svo­jih političkih sim patija i antipa­tija . Društvo je glavno težište po stavilo na socijalnu stranu. To Vam je zaista zapušteno područje, osobito ovdje kod nas u tudjem svijetu. . .

HRVATSKO KULTURNO DRUŠ­TVO PREMA KOMUNIZMU

—Znam, m m — priinjetih — Hrvati rado politiziraju, ali nije ni Čudo, jer su nas sva zla tukla zbog toga, šio smo u starom kraju bili u prvom redu politički zarobljeni. Medjutim zapu&taju sc nažalost druga područja kao što je socijal­no i ekonomsko. A kako se vaše društvo odnosi prema komunizmu?

Dodirnuo sam vrlo delikatno pi­tanje i to sc je vidjelo na licu ove dvojice dobronamjernih ljudi, ta­ko da mi je skero bilo žao, Bto ml je ovo pitanje izbjeglo.

—Ne Ispitujem iz načelu politič­ko uvjerenje naših pojedinih čla­nova — odgovara mirno i oprezno g. Vugđelija. — Ali bit će koji taj naš stari član, koji se vremenom orijentirao pozitivno prema 'sadaš­njem režimu u Jugoslaviji i ml ni­smo mogli nad nekim pojedincima,

starim 1 dobronamjernim članovi­m a prelomiti š ta p .. . Razumjet će­te ..* Postoje 1 druge metode uvje­ra v a n ja .., A ml nismo političko društvo ...

—Razumijem Vas... — i httjedoh nešto reći. kad me gosp. Pavlov prekine:

—Ali za privatno obavještenje mogu Vam reći, da je.velika ve­ćina pojedinih članova po uvjere­nju hrvatska i katolička te su po­litički raznovrsno opređjeljeni.. Toliko da zn a te ..

—Oprostite, što mi je izbjeglo to pitanje, jer nije na meni da istra- žujem političko raspoloženje vašeg članstva, a niti jc Vaša dužnost, da mi o tome dajete podatke, ali eto u prijateljskom smo razgovo­ru, pa kako želim o vašem društvu pisati u hrvatskom katoličkom li­stu "Glasu Sv. Antuna", io je po­trebno prije točno poznati pred­met, o kojemu se p iše ... čist ra ­čun, duga ljubav ...

—Nemamo sto oprostiti, — veli g. čavlov — shvaćamo i mi Vas...

SOCIJALNO PRIPOMOćNI RAD DRUŠTVA

—Recite mi nešto o radu dru­štva?

—Društvo broji sada stotinjak Članova, — prihvati gosp. Vugde- llja — koji doprinose u društveni fond. Svrha mu je, kako rekoh iz­razito socijalna na osnovi uzajam­ne pomoći. Iz pripomoćnog fonda imaju društveni Članovi pravo, da se lm plati liječnik i potrebni Ije- kovi ti slučaju bolesti. Posebni su članovi odredjeni, da pohađjaju bolesne Članove u bolnicama. U slučaju smrti društvo plaća pogre­bne troškove 1 vijenac. Pokop Je svojevremeno stajao 150 pesosa, a sada 225! Društvo se već pobrinu­lo 1 isplatilo troškove za 60 svojih umrlih Članova! Kako vidite ispla­tile su se relativno lijepe svotice... im ali smo uvijek svoga liječnika.. Tako je svojevremeno bio društ­veni liječnik i sadašnji argentinski ministar gosp. Dr. Oskar Ivanise­vich, koji je badava radio za naše članove, članstvo ga je sačuvalo zato u najljepšoj uspomeni.

NACIONALNI I PROSVJETNI RAD

—Jett društvo razvijalo, i kakav prosvjetni rad?

—Jest — odgovara gosp. čavlov. — U okviru našeg društva bio je svojevremeno osnovan kao društ­vena sekcija "Hrvatski Sokol” i ja sam mu bio starosta, im ali smo prvorazredne vježbače, koji su zna­li pri društvenim priredbama po­buditi udivljenje prisutnika, osobi­to Argentftnaca. Kasnije su Jugo­slaveni osnovali kao konkurenciju našem Hrvatskom Sokolu svoj ju ­goslavenski Soko. Jednom Je na­

Oko nadbiskupa ša rica prigodom Eoharistijskog Kongresa

šoj javnoj priredbi pod . otvorenim nebom na Dock Sudu prisustvovao ondašnji argentinski vojni mini­sta r general Medina 1 vidio nastup hrvatskih sokolaša. On ih je iva to pozvao, da dodju vježbati u "Co­legio Militar”, da argentinski voj­nici vide sistem lake atletike, ko­ji se gojio u Hrvatskom Sokolu. Oni su bili pošli tamo, i tako se svidjeli spomenutom ministru, da ih je javno pohvalio i darovao lm jednu vježbaču spravu za njiho­vu dvoranu. . . Mislim, da je onda bio vodja u vježbanju naših soko­laša g. Antun Llmburger, vrstan gimnastičar. Uostalom svi su bili dobri gimnastičari, a osobito Stipe Artuković 1 M ate Merćep. Hrvat­ski Sokol je u toku svog opstanka mnogo puta javno nastupio. Zatim treba spomenuti, da je naše druš­tvo Imalo dvije pjevačke sekcije, jedna je bila mješoviti dječji zbor pod vodstvom g. Josipa Lisca, ko­ji je uglavnom gajio crkvenu glaz­bu 1 nastupao prilikom blagdana 1 za vrijeme sv. Misa, priredjenih za Hrvate u crkvi Sv. Roka u Capi- talu te u crkvi Presv. Srca Isuso­va na Dock Sudu, a druga je bila pjevački zbor za odrasle. Ova se sekcija kasnije odvojila od našeg društva 1 osamostalila kao posebno društvo.. . Inače Je društvo prire­dilo dosad bezbroj zabava, pleso­va, piknika, na kojima se njegova­la društvenost i hrvatski patrio t­ski duh.

—Kako vidim: vaše je društvo bUo tako rekuć jedino hrvatsko na­rodno društvo neko vrijem e...

—Da, je r su druge hrvatske or­ganizacije kao n . pr. "Hrvatski Domobran", organizacija Hrvatske Seljačke Stranke 1 Hrvatska K a­tolička Zajednica tek kasnije osno­

vani. Morali smo stoga prircdjU vati svojevremeno i priredbe čisto nacionalnog značaja. Tako Je 1025. godine naše društvo proslavilo lOOO.-godišnJicu hrvatskog kraljev­stva. Tom zgodom smo priredlfi. hodočašće Majci Božjoj u Lujsn, te darovali Svetištu hrvatsku za­stavu sa zlatnim pismenima i spo- men-knjigu, raskošno uvezanu, ko­ja je pohranjena u riznici svetišta. 1928. godine smo priredili zadušni­ce za blagopokojnog vodju hrvat­skog naroda Stjepana Radića U prostranoj crkvi Sv, Ivana u Bo- ki. Crkva je bila posebno urešena u tu svrhu s hrvatskim nadpisima a prisutnome bilo na tisuće Hrva­ta . Tom zgodom su bili prisutni 1 delegati argentinske vlade i parla­m enta.

GRADNJA HRVATSKOG DOMA NA DOCK SUDU

—AU kruna djelovanja našeg' društva ■ bila je gradnja vlastitoga Hrvatskoga Doma na Dock Sudu...

—Hrvatskog Doma! — iznenadlh se ugodno. — Hvala Bogu, da su i Hrvati ovdje bar nešto sagradili!-

—Tako smo i ml nekoć rekli — prihvati gosp. Vugđelija. — Eto, prošećite Capitalom i uz pređgra- dja, pak ćete vidjeti, dg je skoro svaka narodnosna iseljenička sku -: pina u Argentini nešto sagradila o* sim nas H rvata. Pa smo svojevre­meno odlučili sagraditi i ml naš Hrvatski Dom na Dock Sudu, pu­klo kud 'puklo. Skroman dakako, jer nije to lagano išlo. Ali sada, ga eno tamo pod krovom s pro­stranom dvoranom 1 Čeka da se do­vrši. Oko njega je naše zem ljišta dugačko kojih 60 metara, pa se u‘ budućnosti dom može 1 dograđjt- vati. Da sada brat bratu daje sve to, ne bi mogao to kupiti bes 30.000 pesosa. A to je barem ne­što. ..

—Dakako. . . A ima U što doga?..—Treba isplatiti još kojih 5000

pesosa, ali to se isplaćuje satno po sebi, jer smo kuću, dok se ne do­vrši, iznajm ili...

—Zbilja Vam treba čestitati. . , Nego, ml smo novinari dosadni lju­di i rado stavljamo p itan ja . . .

—iSlobođno. ftto biste još htjeli znati?

ZAŠTO JE IZOSTAVLJEN KA­TOLIČKI NAZIV IZ IMENA

DRUŠTVA?

—Ako se ne varam Vaše jc druš­tvo u početka nosilo i katolički na­ziv* pa 1 u časa kad je polagan te­melj kamen Vašem Domu 1939. godine, kako riđim iz starog broja ovih novina — to su Subašlćeve "Argentinske Novine", koje su pi­sale o toj proslavi — koji ste ml donijeli, još Je bilo katoličko. Za­što ste ta j naziv ukinuli, ako

(Nastavak na sir. 10.)

f t4'v• * . ■ i v -J

‘ **+£&<*' „ ■ ■tš f & l- ■■• • 7

... \. .?ji

Društveno UodoČasee u Lujan s O. Leona rđom Kuskovićeia

Si . 8

I

G L A S 5 V. A N T U N A

Uzroci Nesreće Češkog i Slovačkog Naroda' " C / .ni poli; i. 1;i J* i'i'lj.tj po-jijeJ-

ijco.oui .a*.«* kosuumsu« ki pre- V ru u i/ehoskKačkoj. Tam o je po* ,-luc drugog svjetskog ra ta vlast *.j ;uzcla koalicija Četiriju Ceškin '•i*, jn a k a : kom unista, socijalista,»•sorouoih socijalista Istran k a češ­kog liberalnog građjanstva. kojoj je

' »tvarni vodja Beoeš) i pucka stran - 'k ršćanska dem okracija). Nekad

dvtk- najveće stranke u češkoj t . i . ag ra rn a stranka i s tran k a su- dotskih N ijem aca Iščezle su . čcšk-^ agrarce su optužili, d a su bili od-

.fiae popustljivi prem a Nijemcima.: Isto Lako je iščezla slovačka pučka •tran k a . koja jc okupljala veliku većinu Slovaka. Tek poslije Izbo-

¡ r a pojavila se slovačka dem okrat­ska stranka , vodjcna od slovačkih pro testanata , koji Česima nisu to ­liko zazorni, koliko slovački kato­lici, koji su nosioci ideje slovačke nezavisnosti, ali su široke slovačke maso, kojima ulje bilo dozvoljeno Osnovati vlastitu stranku, rad ije [glasovali za tu. nego li za kakvu češku stranku . Tako je dem okrat­ska stranka u Slovačkoj iznijela ■veliku većinu glasova. U Reskoj su Naprotiv većinu (relativnu) odnije­li komunisti, koji su dobili gotovo oolovicu čeških glasova.

SAMI CESI SU K RIV I SVOJOJ NESREĆI

nemilosrdan na« in j>iotjerali mili- iuno Nijemaca sa podru« ja, na k o ­jim a su njihovi prcdjl živjeli p»o- ko 1000 godina. Boljševicima nije bilo sta lo do taga. dn se re s i do- mognu njem ačke zemlje, je r su boljševici Internationale! 1 njim a nije sta lo n i do slavenstva n i do germ anstva. Oni su se samo poslu­žili slavenskim krilaticam a, da bi odnose izmedju č e h a i Nijemaca tako zatrovall, da Cesima ne pre­ostane n išta drugo, nego se baciti u naručaj Rusa t . j . boljševika, koji su ih tako srdačno zagrlili, da im sada sve kosti pucaju.

KRIVNJA BENEŠ.4 I DRUGOVA

Kom unisti su u češkoj dobili ve­lik broj glasova u prvom redu radi toga. što je službeno proglašeno, da su oni jed ina obrana č e h a od p&ngermanske opasnosti. Tom e us­pjehu kom unističke agitacije pom o­gle su sve češke stranke s Bene- šom na čelu. Ne samo. da su p ri­hvatili okrutni i nerazum ni recept boljševika o rješen ju njem ačkog p itan ja , nego su nasto jali uvjeriti češku javnost, a i ostali svijet, da S ta ljin za svoju podponi Cesima, koji su mogli svoje protunjem aoke osnove provesti na tak o radikalan način sam o zato, što su iza n jih sta ja li Sovjeti, ne traže n iš ta d ru ­

go, nego da demokr.Uvik;* « ¿Nka vlada vodi politiku iskrenog p rija ­teljstva prem a Sovjetim a. •

BeneA i M asaryk su bezbroj pu­ta pred cijelim svijetom ponovili, kako je Cehoslovačka upravo do­kaz, da boljševici ne žele nam etati drugim narodim a kom unističku d ik ­ta tu ru . Ako su sovjetski vlastodrš­ci — tvrdili su oni — silom nam e- r.ll kom unističke vlade u Poljskoj. Rum unjskoj i si. to je bilo radi to ­ga, je r se Poljaci I R um unji nisu umjeli snaći i stvoriti dem okratske vlade, koje bi Sovjetim a bile jam ­stvo prijateljske politike tih zem a­lja . D anas je M asaryk svoju /.n- bludu platio glavom, dok će se Još vidjeti, kako ćc svršiti Beheš.

Sve su te agitacije 1 kriva s ta ­novišta o dem okratizm u Sovjeta i0 njihovoj ljubavi prem a malom slavenskom b ra tu u samoj češkoj padale n a plodno tlo . Spom enara češka neuravnoteženost očitovalo se1 u tome, da je tam o u tjecaj ka­tolicizma mnogo slabiji, nego li u bilo kojoj drugoj zapadnoeuropskoj zemlji, prem da je većinu čeh a ka­toličke v jere. U javnom životu zem ­lje su uvijek prevladavale protuka- tolickc s tru je , cesi su oslobodjenje 1918. proslavili rušenjem kipa M aj­ke Božje u Pragu, osnutkom nacio­nalne češke crkve, uvodjenjem p ra ­voslavlja, istupanjem iz katoličke

Crkve, če -ka jc zemlja sa najve­ćim postotkom onih, koji se izja­više, da su uopće bez religije.

KRIVNJA DEMOKRATSKIH VELEVLASTI

Istin a je, Beneš je veoma m no­go pridonio tome, da je velik dio svjetske dem okratske javnosti bio povjerovao, osobito tokom drugog svjetskog ra ta , da sovjetski vra¿ nije tako crven, kao sto se pn?e mislilo i da su S taljin , Tito. Dim: * »rov 1 drugi kom unistički diktatori zapravo sam o nacionalni vodje 1 osloboditelji svojih naroda, pače tvorci novog tipa dem okracije. Na tem elju te laži, kojoj je osobito vje­rovao predsjednik Roosevelt 1 pre­m a tome se ponašao, im a se zahva­liti. da su kom unisti uspjeli pod­jarm iti čitavu Istočnu Europu i da su od Organizacije U jedinjenih Na­roda napravili pravu sp rdn ju .

Jedna od žrtava te službene laži jest i naša H rvatska. Naime, ¿a ta j svijet, u kojemu su Bene* i M a­saryk važili kao stručnjaci za e u ­ropski Istok. T ito je “oslobodio” h r ­vatski narod . Sada je Gotwald, češ­ki T ito, na isti način “oslobodio** č e šk u .

Treba poželjeti, da se demo­kratski sv ijet što p rije trgne 1 da

N a r:¡.» način su kom unisti u če - <vkoj n a jjača stranka i kao takvim a £m Je pripalo predsjedništvo vlade, m inistarstvo vojsko i unu trašn jih posloui 1 kad su jednoga dana do­bili ü alog iz Moskve mogli su u- ?estl svoju d ik taturu , a da ne Is- ,pale ni jedan hitac . Vojska i po­rc i ja bili su u njihovim rukam a. "..Mnogo se uporedjivalo ovih da-

slu- a.i češke sa slučajem Polj­a k e , M .idjarske, Rum unjske. Bu- j Barske : drugih zemalja, gdje su ¡komunisti takodjer prigrabili v last ifi uveli svoju d ik ta tu ru . M edjutim a ltko pri tom e nije našao potreb-

uoozorlti na Jednu velevažnu í Činjenicu, da su u Češkoj komuni- iati preuzeli vlast, bev pomoći lzva- a a . Sam a češka vojska 1 policija, kojih su se kom unisti domogli na

. tem ellu i^ o ra — dakle odlukom

.¡teških izbornika — provele su d r- •fcavni udar To je jed in i slučaj, da :£e komunizam u nekoj europskoj

poslije drugog svjetskog ra ­t a nam etnuo v last iznutra, od ko- .anm isličke pete kolone. U svim, •'drugim slučajevim a kom unističke tríade je nam etnula sovjetska oku­paciona vojska, p a 1 u sam oj Sr- ‘faljl. T ita su n a D edinju ustoličili guski generali, a ne “narodno os­lobodilačka vojska”, u kojoj su ko- saunisd u glavnom bili sam o ko­m esari 1 kom andanti.

OPASNA NEURAVNOTEŽENOST ČEHA

Iz te činjenice, da su česi sami u letjeli u komunistički željezni za­g r lja j. da su sam i za sebe izgradili »strahovitu tam nicu, m ora se Izvući zaključak, da je pogrešno, kad se u europskoj 1 američkoj dem okratskoj štam pi govori o Č esim a'kad o po­litički najzrelijem narodu Srednje Europe. Naprotiv, Česi .su politi čki veom a neuravnotežen narod 1 u to ­m e je izvor ne samo njihove nesre­će, već su oni žarište i uzrok mno- tfth zabluda, kojih su posljedice po­godile čitav srednjeeuropski 1 po­dunavski prostor.

češka neuravnoteženost dolazi do Üzraza već u vrijeme husitskih r a ­tova, u kojim a pravi češki učenja- at vido veliku narodnu nesreću, dok razn i politički ag itatori te ratove slave kao tobože veliki dogodj&J

NJiliova nerazum na agitacija u cilju ru šen ja Austro-Ugarske spa­da U rad čina, koji su protiv in te ­resa sam ih čeh a Njihov najveći povjestničar P&lacky sm atrao je naprotiv, d a podunavsku m onarki- Ju ne treba rušiti, već as boriti, da bi se ona pretvorila u poaunavsku konfederaciju i dosljedno, d a n e bu­d e eksjjbnent pantcrnianlfttj'kcv p ro d iran ja .

če^ka neumjvrc««;;ć pivu*;« n je ­m ačkoj m anjin i ((>m>vo 4 milijunu ljud i) dovela je do p, vr proimsti Cehoslovačke goo. 959. Mjesto, da 0u ls toga n e š to n au d ili, oni ru f9 45., pntaknm i • '• »KdJšrvUct», u*

MEDJU HRVATIMA U SALTU I CHACU(Nastavak sa str. 6.)

Ddafcle sam se opet vratio u Saenz Peñu . Jedva sam naim e čekao đa skoknem odatle u Pam pa del I n ­fierno, da posjetim starog p rija te ­lja 1 predplatn ika našeg lista, od­ličnog H rvata i katolika, Izidora P lantića, zadružnog poslovodju, ko­ji im a i svoje polje. On je h rv a t­ski Podravac, a s n jim zajedno po­sjetio sam i našeg p rija te lja Vra- beca, takodjer Podravca. O n )e chacarero . Uzoran je kato lik i H r­vat: u njegovoj se kući svaki dan moli sveta K runica, pa nije n i ču­do, da Je n ad n jim i njegovom o- bitelji očit Božji blagoslov... S kok ' jUo sam zatim u Villa Angela do

našeg starog p rija te lja i p redp lat­nika Ivana M arlća, koji m e je pro­veo m edju p rija te lje 1 upoznao s h rvatskim radnicim a, dobrim ka­tolicima. K ružićem 1 Koprivom. O- vaj» posljednji je ak tivn i član a r­gentinske Katoličke Akcije. O da­tle sam skoknuo u San B ernardo do starog hrvatskog chacarera I- vana Glam uzine iz neretvanske krajine (R ogotina). Naš je to «tari p rija te lj, dobar H rvat 1 katolik. Na njegovim sam kolim a obišao pri­ja te lje Dolenjca, H orvata, M atu ti- novića, K rilića I druge. Sve su to 111 Im oćani, Ili Hercegovci, ali im a m edju n jim a 1 M edjum uraca te Podravaca. Sve će t i dati. ! krvi Ispod v rata , a li ne d iraj .m u Hr­vatstvo i katoličanstvo ..

S HRVATSKIM ZASTAVAMA NA SVETU. MISU

—Završio sam svoje putovanje po C hacu sv. Misom u velikoj chit- cari našeg M arijana Vrdoljaka u Bajo Hondo. Sprem alo se mnoge svijeta, ali Je nažalost nevrijem e omelo svečanost. Ipak se skupilo kojih 160 06oba. Dolazio je svijet n a konju, kolim a 1 ka-m onim s I - van Lozina je doveo pun :atuion .ljudi, 6 hrvatskom zastavom ; iz kola su se pjevale hrvatske ples­ne, koje eto slobodno odjekujem j srcu južnoam eričkog kontinen­ta. Narod je s veseljem i p jes­mom dolazio k svetoj Misi, o- no. što n ije nažalost moguće u za­robljenoj H rvatskoj. Svim a »nm Je u srcu bila draga h rva tska domo­vina. koja toliko pa ti I nezaborav­n i s ta ri k r a j . . . Održao saur. tom dobrom svijetu, koji je oat&o nepo- k» loblvo v jeran i odan vjerskim i domovinskim Idealima, propovijed koja mi se odkinula lz dubine ar­r e . . . Nakon toga Je ufU'eđio z:>~

i jedniek« objed prisutne, »rilo nas mnogo P jeva‘o :»e, da j j sve ori*»)! IM ¡U< .mo i«tji «xvorruke la Lozinu, čVanjii Presec'-a : dru*v. Kako ti ljudi lijepo govor*, kao dn au prošli velike «kolc? I jjvc ro u■ir1 r »7 i'íKC dr.o.n '¡0*

m aćine M arijana V rdoljaka. Bog mu dao, pa može p o g o stiti...

U BORBI SA SKAKAVCIMA

—B aš kad sam h tio otići, pozvali su me n&M u Campo Largo. Tu vam je naš s ta ri p rija te lj 1 pred- p la tn ik Ju re K lobučar, pa kako možeš odbiti. Im ao bi pravo, da m i zam jeri, da nisam došao do n je­ga . T u su nadalje 1 b raća Antu- novlći, vrijedni Jelavići, M andić iz Slavonije, M artin is s otoka Visa 1 drugi. Sve su to dobri H rvati 1 ka­tolici; sve sam 'pohod io t s n jim a se narazgovarao. U ch&carl našega Jakova B ra jtlća sam pokrstio 1 de­setak hrvatske djece. Z&đnfu ve­čer p rije odlaska nisam mogao o- doljetl srcu, da opet ne skoknem p Pam palocu do naših L lćana. ko­je sam zavolio. Kod n jih sam ve­čerao. Te noći. su m edjutim nava­lili skakavci na pam učna Trebalo je u sta ti pa b ran iti žetvu oa tog biča Božjeg. I ja sam li­stao i branio skupa s n j im a .. .

» K a d smo baš n a pam uku, k a ­žite mi potanje, Čime se bavi naš svijet, koji ste pohodili?

—Oko Salte nadi su iseljenici ohacareri X bave se sijan jem kuku­ruza, pšenice, lana 1 drugih ž itari­ca . Im aju 1 nešto stoke U Cafe- ra tl takod jer. U Chacu je glavni proizvod pam uk ; uljarice To je vrlo naporan posao. Pam uk treba zasijati, č istiti čim padne kiša. je r je to biljka, koja traž i čistoću, te kojoj je potrebno i sunc¿ i kiša. N eprestano im a oko nj-c posla . B er­ba počinje koncem s iječ rja i baš je berba bila započela, ta d sam ja došao u Chaco. Ni berba n ije tako jednostavna stvar, jer treba Ići od ploda do ploda, sakupljati pam uk s najvećom pažnjom te ga atavlj&ti u vreće. Najveći su pak neprija te­lji pam uka skakavci, kojih znade doći čitavi oblaci 1 pokriti biljke, da se stabljika sve ¿uvija, a onaa sap rave koru na zemlji debelu ko­jih 20 centlcnetara. Treba ih p la­šiti 1 tje ra ti da podju dalje, jer 1- nače kroz četvrt sa ta mogu uništiti rad od cijele godine. M e d n im , kad navale gladni, nemoguće h je o- t je ra tl. A rgentinska vlada stav lja u takovim slučajevim a na raspola­gan je zrakoplove za borbu protiv skakavaca. Zrakoplovi let« nisko 1 bacaju na n jih otrov. I zanimljivo je, da skakavci bježe glavom bez ob- : 'T *:lj r * :;Jr. rum r.río^c.

VJERSKA ZAPUŠTEN08T—Recite ml, n»ettm Va«. kakve »u

vjer*ke prilike medju našim iselje­nicima?

—Mogu Vam reći ukratko, da au v jerski posve zapušteni, lako su o- t»1 donijeli u brcu mnogo staroga 1 čistoga vjerskog osjećala •• domo-

fJ'Tćoni1 -ri-.f •’

k n jim a ne zalazi. Crkve su daleko*' od Cam pa, neke i po sto tinu kilo­m e ta ra . Inače naš svijet želi sve­ćenika 1 rado bi doprinosio za ono, š to bi m u bilo potrebno 2a njegov rad oko dobra neum rlih d u ša . Me­ne su kao svećenika posvuda ra ­dosno 1 srdačno dočekivali. Ljudi su dolazili iz daljine po tridese t 1 više kilom etara, da me ^ide i da sa mnom razgovaraju . Već snm svo­jim starješinam a podastro njihovu želju, đa dobiju jednoga stalnoga hrvatskog m isijonara, kol* bi ih o- bilazio. S ada je ta stva- n a pro­učavanju kod sta rješin stva h rv a t­skog franjevačkog kocnisiriiata. Či­n i su sprem ni sagrad iti, ?er eko­nomski svi od reda dobro stoje, ne jednu, nego čitav n iz kapela po Campu, gdje bi bile m sijonarske stanice za jednoga našeg pokretnog svećenika, koji bi krstio , ispovije­dao, pričešćlvao, propovijedao i slu­žio sV. M ise. H rvatski ¿e svećenici m oraju m aknuti iz Buenos' Airesa 1 obilaziti h rvatsku diaspora po Cam pu. Tam o je naš svijet, koji Ih željno č e k a ...

h r v a t i p o c a m p u s u p r o t i vKOMUNIZMA

—Kako je s komunističkom pro­pagandom medju našim svijetom po Cam pu?

~ M o g u Vam reći to, aa Je 90% našeg svijeta, koji sam obijao, p ro­tiv kom unizm a. Nemojmo prosu- d jivati sve P«> Dock Sud i Berissu Ili po kojoj orugoj našoi naseobi­ni, gdje su kom unisti u d je l i do­brim dijelom zuvarati ua* sv ije t. Is tin a o kom unističkim strahotam a i nasiljim a u domovini prodire m a­lo po malo u naš svijet. “G las sv. AntunA” se mnogo čita po Campu. a narod prim a plsmn od kuće, pa se opamećuju i oni, koji su bili za ­vedeni . Mogu sam o to nadodati, da ovi žele hrvatsku slogu, to jest, da se svi pošteni H rvati ujedine za dobrobit H rvatske u ovim zaplete­nim vremenima, gdje svaki čas očekuje novi ra t, a iza ovoga ra ta mora ponovno uskrsnuti H rvatska. Ne želim politizirati, ali ako me p i­ta te , pravo ću Vara reći: svi h rv a t­ski iseljenici, koje sam posjetio, od reda su za hrvatsku državu 1 za katoličku C rk v u ...

—Sto bih još napisao Vašem putovanju?

—Napišite, da neću nikad zabo­raviti dane, koje sam p ro /eo m edju našim svijetom oko S a lta 1 po C ha-

i d a ću liu doći. č:*n mi to bude moguće. H rvatski fra tr i neće na n jih zaboraviti, je r su * došli u ore s tran e ihog n jih da lm služe i da im budu od pomoći Napišite konačno, da ini zahvaljujem na svemu: n a gostoljubivost, na sr­dačnosti, na ljubavi pram* sv. Vje­ri 1 hrvatskoj domovini, koju sam .‘.unreo Tnedju njime

uvidi istinu o pravom stan ju u Eu« ropi u svoj njezinoj grozoti.

DOLAZE NA RED TISOVI UBOJICE

Cijeli ku lturn i svijet, je pripalo » najvećim saučešćem vijest, da a t praški m in istar vanjskih poplov* Ja n M asaryk u svom očaju ubio« T a vijest Je to’ više odjeknula.|e on sin T o n ia 'a M asaryka, stvar* nog osnlvač-a prve ćehoslovačkc re« publiko. M asaryk Je rodom Slovak. To ga nije smetalo, da je 1945. h a osobito okru tan način ugušena slo­vačka republika, a njezin prvi pred* sjednik uzoran rodoljub t uzoran svećenik M ons. Tiso bio osudjen na sm rt n a vješalim a. je r d a ituse nije pozdravio kao “osloboditelje*'.

Mi se čitajući vijesti o žalostnim dogadjftjlma u te šk o j 1 uza svu tjud sku sam ilost prem a žrtvam a kom u- nistl«*kog “oslobodjenja" nismo mo­gli oteti pomisli na lik mučenika slovačke narodne misli Mons. Tisa. Vje’ala, na kojim a je on snilveho i poginuo, bacaju sablasnu sjenu ha , one če*ke političare, koji su m irno . "ledflli 1 pače tražili njegovu sm rt, j prem da je njegova borba bila dale- j ko vUe na liniji dem okracije, négo 11 češka preuzetost u slučaju Slo- i vač-ke. I ne sam o dem okratskija, ' nego 1 dalekovidni ja . j

T ragična je sudbina tog malog , naroda pod T a tram a . Slovaci su i u času općeg filosovjetskog ludovanja demokratskog svijeta, u času n a j­veće svoje potlštenosti, kad su bili napušten i od svih. našli snage, da , plebiscitarno glasuju protiv komu« j nizm a. AU to im n ije n iš ta pomo- • glo. N jih su silom vezali uz čehe i danas je skupa s Česima .1 Sin* vačka m orala potonuti 1 kom uni­stičkoj d ik ta tu ri protiv jasno oči* ■ tavane protikom unlstiče volje, ve­like većine Slovaka.

S ličan je slučaj i s n am a-H rv a- J tim a . R adi svojih posebnih razlo­ga zna tan dio Srba bio se dao pod vodstvo K om unističke P a rtije Ju* goslavije, & posebno lz želje, đa us kom unističku pomoć -likvidiraju hr* . vatsku državu 1 obnóve Jugoslav!* ¿ ju , u kojoj su srbske m ase uvije* gledale neku vrstu Velike Srbije . *

česi 1 Srbi uspjeli su Ukvidirati < slovačku i h rvatsku državu, all t i ­me sebi nisu pomogli. Dapače sa i sebi bdmogll, je r su. d a bi posti­gli svoje ambiciozne osnove m orali i p rav iti saveze sa komunizmom, da^ se na k ra ju 1 n a n jim a potvrdi \ istinitost one naše starinske “Tko 1 s vragom tikve s&bl, o glavu m u ] se razbijaju*'. * ^

T u istinu će osjetiti i svi opi d r­žavnici 1 narodi, koji su preko mje­re paktira li u vanjskoj politici sa sovjetima, a -u unu tarn jo j politici sa kom unistim a, š to p rije s n jim a rask inu / to bolje, a li već sada mo­ram a b iti svijesni, da to neće ići bez poteškoća i sve upućuje n a to, da će se svijet još jednom m orati okupati u krvi 1 plam enu novog, tivćeg svjetskog ra ta . kojega te straho te biti posljedica službene la­ži Savezničke ra tn e propagande o- boljševizmu kao o “progresivnoj de­m okraciji” . Tko sije v jetar, žanje, buru . J

T R A Ž E S E Stavljam o pod osobitu zaštitu Sv.

A ntuna izgubljene H rvata šviie- tu . Pouzdavajući se u njegov mo-.’- ni zagovor, je r padovanski je ču­dotvorac pronalazač izdubljenih stvari, stavljam o u Njegovo Im e do znanja svim našim Čitaocima, cta :>a preko našeg lista traže:

A nton PiUić iz sela Solina kod D obrinja n a otoku K rku . lieka se javi on, 111 tko -o njem u neš^o zna­de. n a adresu našega li¿>>$ ili na Adresu njegovoga b ra ta Nikole Pli« šić — Quitilipi, Chaco, F.C.N.A. — A rgentina.

Ante Pavió Stjep&nov iz S inja, živio Je u Villa Angela (Chaco>\ Traži cn njegova scktr.i, koja je~, nedavno stigla iz Europe. Neka s« Javi našem uredništvu . *

Ivan ie rić , rodom is Like (nije nam naznačeno rodno mješto, o- paska u red n iš tv a ). Mora da se n*» l&zi negdje izvan domovine *U Ev*- ro p l. T raži ga b ra t Joze šević i* Yllla Angela (Chaco) u A rg en tin i.; Tko zna n e 'to o njem u neka javf fjp v rM iii'tvo ::r>ec' ‘r. i.

i í; i . A Ü a V. ' A w 1 u ,W a St r . 1

-Ms hrvmtaUñh rrMns*i>é>ianuu

iDeiiwoiirfrftcije kordiovskih H rv a ta i a r gentinske javnosti protiv T itova ¡za rk - Xiika u A rgentin i. — Policija zaštitila P irca od razjarene publike. — P isan je

novinstva. — Silan dojam u Cordobi i čitavoj A rgentini.

8v.i- ^f<«rbUL l i v j e i u j “ (.Um a ¿ A n tu n a” te Cordobe),ŽT C órdoba, koncem ožujka. — O

svom v rs lja p ju po Ju šn o j Americi ^ n a jav io Je jugoslavenski poslan ik u

A rg en tin i “G enerar* F ra n jo P ire do lazak 1 u Cordobu tobože nn po- *iv odnosne h rv a tsk e naseobine. B io je od šačice slavenskih kom u- n iš ta čak i o tiskan p rogram n je -

y \ gova boravka skupa s pozivom na h rv a tsk e radn ike , d a prisustvu ju dočeku druga “g en e ra la” .

M cdjutim . tk o zna zašlo — možda je s to p redosjetio — ‘’genera l" P ire je došao u Covf obu po novi. tako da od najav ljen o g a svečanog do- ’ čeka “negd je u -fi-etb h i o rad a" n iie bilo n iš ta .

K ad je susfcradan \ i . j . u subotu d n e 20. ožujka* oko 2 i pol. točno p rem a predvidjonfm program om h tio gosp. P ire posje titi In te rv e n ­to ra Provincije , za tekao je za tv o re ­n a v ra ta . Is to tako je d rug P ire

‘L n a ša o za tvo rena v ra ta gradske vi- ■r jećn lce u C ordobi. B lam aža je za- ** istn bila potlpuna.

OltAD.IANSTVÍ) SPREČAVA M R ­ČU PH1LAZ SPOM ENIKU

SAN MARTINA

Stoga je — i opet točno prem a p ro g ram u — m oralo biti u 5 sati poslije podne svečano polaganje vi­jen ca n a spom enik Velikog Navod­nog G en era la S a n M artina , n a isto ­im enom trgu , u sred iš tu g rada . K a ­d a je zato doznalo kordovsko gr a* d janstvo . osobito om ladina, odlu» 1- li su pod svaku cijenu da ne do­p u ste ovu uvredu svom e velikom Ju n a k u . Jasn o je, d a pri svemu to ­m e po.steni h rv a tsk i iseljenici nisu s ta ja li po s tra n i kao "p rom nrtač i te publike’1. S ad dolazi čas, koji je

=wi neopisivom radošću ispunio duše

n a konjim a, zaletilo se je p rem a notelu, d a z a š titi ''em b a jad o ra” P ir ­ea pred ogorčenim narodom . P o ja ­čan i odredi policije po tpuno su Is­p razn ili trg S a n M artin a , te posta­vili dvostruk i kordon oko spom eni­ka, bojeći se d a P irčev v ijenac n c bude uk lon jen , a posebnu s tražu u sam hotel ra d i osobne sigurnosti

gospodina E m bajadora *.Dok se Je sve ovo 'p rem a p ro g ra­

m u” odvijalo, čitavi trg i oko)irnc ulice bile su iznenada prekrit* le t- kem , koji je iznenndjenom m nošt­vu dao jasn i odgovor no ovo zbiva­n je .

UANKKT-PODUaJE V C A S 'f “ D R U G A ” M R Č A

~9P.rc je ostao u hotelu do duboko­

ga m rak a . K ad se ie raži 1c g ia - d jan stv o onda se je p raćen policij­skom kavalerljom upu tio u B arrio Inglés, gdje se je m orao održati dugo na jav ljen i b an k e t. Ni treć i­n a onih. koji su skupo kupili u laz­nice za banket, n ije se pojavila n a ­kon poslijepodnevnog ‘oduševlje­n ja P rije nego. se je pojavio Pire, sve su okolišne u lice bile b o k ira n e od policije, a svi *'uzvanici” .na b an k e tu bili su tem eljito p re traž i­van i od “pesk isa". P risu tn i Izjav­lju ju , da je broj policije u civilu u sam oj dvorani bio odprilike jednak b ro ju “uzvan ika". K ada se je po­javio P ire n ijem kao kip od Yaska, tek je prekorio neke najb liže, zašto m u n isu n a vrijem e javili, da ovdje im a i “opozitova*’. pa ih jo nad a lje upozorio na “b ra tstvo i je d in s tv o ’.

Svi su se uevanici nekako n e la ­godno osjećali uza svu policiju. Ko- j ja je bdila nad n jihovim zalogaji* j m a, tako da se jedan od uzvanika i glasno zap itao : "P a je U ovo, d ru ­govi, b an k e t Ili podušje?” Pod ja

R epública. — C ap ital Federal.U C olectividad c ro a ta «le C ór­

doba iden tificada con ideale« pa­trió ticos que a lien tan a Su Excelen­cia el «Sr. P residen te de la Nación se ve so rp rend ida en sus sen tim ien ­tos de fe dem ocrática con llegada pe rtu rb ad o ra y n e fas ta del rep re­sen tan te de "Kom »nform ’\ llegado a é s ta .

Dejam os «onslancia que la m a ­yoría de la colectividad c ro a ta de C órdoba ni tiene n i quiere ten er n in g u n a relación o con tacto con destru c to ra activ idad de este rep re ­se n ta n te de qu in ta colum na roja en la A rg en tin a .

Pueblo de Córdoba repudió ta m ­bién en P laza San M artin presen­cia «leí mslmo.

C onfiam os en Usted. G eneral.Dios guarde a V. E.

L a colectividad croata d* la C iudad y Provincia de Cor­doba*.

KOM ENTARI NOVINSTVA

MniljuDaroÓnii položaj i h rvatska em igracija

i i n a š ih pošten ih iseljenik«, n pora- **>"? policijskom p ra tn jo m povratio

Í

sio šač icu h rv a tsk ih izdajica .Nekoliko m in u ta p rije nego Ü je

m orao položiti v ijenac "g en era l’' 4 j P ire , približila se je svečano i u u - m l »om om redu velika skupina H rva ta i j c p rek rasn im vijencem , koji su, uz

urnebesno k lican je kordovskog g ra ­

se je P ire u hotel, i rano u ju tro 21. o. m j. ođm agllo u nepoznatom pravcu .

H rvatska skupina u Cordoo, odu­ševljena ovakvim ishodom *oćeka ovome izaslaniku braće i sestar

č ita v o eordovsko novinstvo zab i­lježilo je ove dogndjaje n a is tak ­nu tom m jestu donijevái u cijelosti spom enu ti le tak i brzojav te iron i­z ira jući ovaj “fracaso” p redstavn ika pete kolone u ovoj zem lji. Vrlo it- g leđni i n a js ta r iji ovdašn ji usz “Los P rincip ios” p roširen u cijeloj R epublici A rgentini donio je slije ­dećeg d a n a u svome broju ou 21. ožujka 1948. znača jn i č lanak pod naslovom “A ctividades de la Q uin ­ta Colum na R oja en el P aís” , u ko jem u pe osvijetlio rad kom unisui-- k ili petokolonaSa u A rgentin i p u ­tem organizacija “Jugoslavia L ib re” i “U nión E slava". Is ti ugledni list u svome bruju od ponedjeljka 22 o. m j. donio je uvodnik, u kojem u se pozabavio ovim slučajem .

Predstavn ici h rvatszke kolonije u Cordobi posjetili , su u redn ištvo o- voga uglednog lista , te m u izrazili

; svoju zahvalnost n a odlučnoj i m u ­škoj obran i is tin e . . j

I d rug i su se listovi, kao "La Voz J del In te r io r” i “C órdoba" osvrnuli :

iN ftstavalr aa «ir. i . )

r W A W J K D U A IV A N A S U B A A I ć A

Ato 9t pok. ti*;e dr_ Ivanci Su'oa- Móa, Ističem o, da mi nism o kanili k ritiz ira ju ć i n jega, pogoditi vodstvo H rvatske S eljačke S tra n k e . T o nam n ije bilo n i n a k rn j p am e ti. Na nas uostalom k ritik a jed-ie h rv a t­ske s tran k e , ko ja je sada vodeća u h rvatskom narodu : toliko zaslužna, i koju m i toliko postujom o, i ne spada . Neka stoga naš t v : (a tlj Bio- kovac bude m iran , je r i n i poštu­jem o predsjedn ika d in . M ačka ko­liko i on, i od srca želimo uspjeh svakoj njegovoj fikciji za o-slobo- d.icnje H rvatske .

Ncgo m ožda im a p rija te lj Bioko- vac pravo kad nam prigovara, š to smo upotrijeb ili 2a d ra SubaM ća iz­raz “z log lasan” . P riznajem o: pre- ofttro je to . Izbjeglo n am je u b r­zini novinaiskog rada.. Na njega tre b a možda više g le d t 'i kao na političkog m rtvaca i ža lili gn. nego ti ga osudjivafci oštrim 7>*azima. A - ko sm o se ogradili od n jega baš 2bog njegova d jelovan ja j S jever­noj Americi, nism o •i‘»“,ili n iš ta drugo nego li je to u č - iiv p re d s je d ­nik d r. V ladim ir Ma«'ek. koji se svojevrem eno javno ogradio od r a ­da d ra . Subašića m eđju H rvatim a u S jevernoj Americi. K ad J.- naim e predsjednik d r . Maček v.dic, p u tu ­jući p rekolan jske godine *>a h rv a t­ski sabor u Chlkago. zlo desor!- jen tac iju u tam o šn jim hrvatsk im narodnim redovim a, koje su kom u­nisti jednim dijelom zaveli u b lud­n ju . uskliknuo je gorko. Nije n:

cuclo, U midju vama ^ ujelofao dr. Subašić!” Ovaj Subaf/ć je nai­me prlredjivao 1848.-1944. »boro­ve po Sjevernoj Americ medju-j»- óim svijetom 1 agitirao za Tita.ća*- htijevajući. da bc* Titu prrcia I tu je zaveo velik broj !* .ctp. Hc- nuinisti znadu iskoristi'1 r.: tur iju Dr. Subašić je onda u>.p:o. Jer j<* srpski kralj Petar predao vlast Ti­tu tkoju je uostalom on ' ionako bio prigrabio», žalosno Je bilo zc. 1st«, da je dr. SubarM postao on­da i Titov ministar te d& je kao takav doš*o u Beograd, bai* U u¿ - su. dok su predsjednik dr. Mače*% drugi prvaci HSS kao di T o r­bar. d r . Reberski, d r . F e m a r i d r m orali bježati te H rvatske, dok Je podpredsjednik HSS ing K ošuti ' već čam io u kom unističkom za to ­čeništvu u* dok Je T ito provodio najgrozniji pokolj H rvata u povje- sti! Isti je d r . Subašić d'Klu.še da*i nakon nekoliko mjeseci o tavku. »- li nc rad i pokolja H rvata , nego rih= di izbora, koje Je T ito nezakonit« provodio. Reći će netko: to je biit. Subašićeva ta k tik a . Vjerujem o, oa je to bila tak tik a , dopustit fem e d a je d r. SubaMt- /.elio n a svoj način i dobro H rvatskoj, n a ž a ­lost m oram o ustanov iti, du od ^vih h rv a tsk ih poK i s in u 'posljednjih s to tinu godina rije tko se tko tako dao naivno i trag ično p rev a riti u svojem radu i p red v id ian jim a kao d r. Ivan Subašić. A politika se m jeri ne po dobroj nam jeni ićgo po usp jehu! Z ato mi dr.nm o da je predsjednik d r . V ladim ir M a­ček bio u pravu, kad je javno osu­dio politiku d ra Subašića t ogfi;.- (Lo se od n jega I neka nam pri-

,j ja fe lj £- Biokovac oprosti, š to j« sobito pak skoro svi h rv a tsk i iselje- ! n a s u to j s tv ari m jerodavniji niel s velikim ganućem i suzam a j t*r - M aček nego U i sam i icanád- radosn icam a u očim a izražavaju \ “H rvatski G las", na kojea se svoje veselje n ad ovim događjajem . j poziva u svom pism u, á koji Jć i H rvatska je ko lonija vesela, što se j sam svojevrem eno podupirao sfcci- je s ovim ja sn o pokazalo argén tin* ! i u d ra S ubašića ¡ prevario se -írt»- sko jp,vnosti, da pošteni H rv a ti n i- ! Pa 5 n j im .su i ne žele bit-1 n ikakva tedajm č- r ¡ka sk u p in a ili peta kolona u ovo j! SVRHA OVIH REDAK 4 jzem lji ' I

da ćeO vaj je dogadj&j osvijestio am o- , _T . „ge m vedene i « s tra sn e ise ljen ik e .! U v je 'em sm« n« « « ju koji su uvidjeli, d a je već zad n ji . B><*ovac p n z n a ti oprav-čas. d a se osvijeste, d a misle svo­jom glavom 1 da više ne n asjed a ju srbsko-komunisUCkim plaćenicim a, je r tako zlato svoje h rvatsko ime i čast pred stranom javnošću . M no-

ilku koljača njihove j s puno objektivnosti na sam doga- j gi s u t iseljenici odlučili poći novim a u Domovini, ve ir { d ja j . D ogadjaj n ije ostao nezapa- putovim a zajedno sa svojom h rv a t-

d an o st našeg s tav a i nezain teresi­ra n o s t naše k ršćanske želje za s a ­b iran jem svih poštenih H rv a ta u jedno kolo u ovim sudbonosnim v rem en im a. T o je iedina i isk lju ­čiva sv rh a ovih red ak a . Njegovim pak ispravnim pogled;ma o kom u-

j d jazu tv a dvojica n a š ih ki vnih m o- f zahvalnosti p rem a argentinsku* la- í žen n iti dopisnicim a listova iz B ue- ! skom braćom u porobljenoj H i va t- nizm u m edju navim iseljenicim a, m ak a i jedan a rgen tin sk i om ladi- vnosti, poslala je slije<leči bra-jjav j nos Airesa. p a su tako, izm edju o- f sko j. zajedno sa svojom bracom,

«eín a c postavili na spom enik San M artin a . V ijenac je bio ukrašen h rvatskom i argentinskom tvoboj- j

/■ : kom s velikim nađpisom : “ Al gran *;! pueblo a rg en tin o salud —- La Co-

lectiv iđad c ro a ta de C órdoba” .~ [ S lugan im a P irca zastao je dah . a -> kad su se p ribrali, p oh ita li su da

obav ijeste P irca o ovome činu, što ^ je izazvalo neopisivu zabunu mc- .L t d ju njegovom p ra tn jo m . Nakon

č itav ih pola sa ta iščekivanja, do- . ; j govaran ja i p ro te s tirau ja kod po- -yj Hcijskih vlasti, odlučio se je ko-

načno P ire, da i on postavi svoj vi- i l i jen ac bijelog (!?!> cvijeća, u kojem

i je stid ljivo bila sakrivena Titova zastava, ali su mu (o grad janstvo i om lad ina odlučno spriječili. T i­tovi su se p redstavnici ponovno po­

l l vukli u hotel n a v ijećanje blijedi i

Í izbezum ljen i. Ponovno u rg irnn je i m oljakan je koci policijskih v lasti. I P ircova molba e dn irta bila usli­ša n a . Pojavila se je policijska in- la n te r ia i odm ah za njom caballe­r ía . te veliki broj “pesk isa”, koji su

kohli veliki trg San M artin 1 si- m naprav ili Pireu prolaz do spo­

m enika . P ire i nekoliko njegovih ; slugana, blijedi i oborenih očiju, uz j

e ru /a n u p ra tn ju približavali su se spom eniku i uz zvižduk i p ro teste

. g rad jan stv a spustili v ijenac k ra j spom enika a zatim se brzim ko raci­m a izgubili u ho te l.

OGORČENU MNOŠTVO DEMONSTRIRA

Tam o be je ’¿u - as skupilo ogrom ­no m noštvo naroda fcličući "Viva la A rg en tin a !” "Viva P e ró n !”, "Viva C roacia l lb rc l”, te uza strahov ite

. Izraze negodovanja klič-ući: “A fuera *1 rep resen tan te de la q u in ta co­lum na ro ja !” , “Abajo T ito !”, “ Aba­jo la d ic tad u ra ro ja !" , “A fuera b a n ­didos ro jo s!”, p a u kovu ponav lja ­jući: 'T ra l-d o -res , tra í-d o -v es!! :‘\ “Pr-rún-sí! StaV lin -no!!!” i slične

' jioticajatiu /Ac p jv 'k e , što

predsjednikuP eronu :

Republike generalu ¡ s ta lih . i veliki dnevnici *{La N a- ’ ko ja jedva očekuje velike svjetskej c ión” i "El M undo” donijeli o tom ’ đogadjae, da se što p rije oslobodei dogad ja ju zn ača jn u bilježku . , srbsko-kom unističkoga ja rm a i da

Marzo 20 iic 1948. 1 O vaj je dogad ja j Snažno djelovao j u m iru i pravoj slobodi obnova svo-Ezm o. Sr. P residen ts >\e 1» N a- * na m irne e ra d ja n e ovoga lijepog ’ ja razorena ogn jišta i svoju h rv a t-

ción, G eneral de B rigada Don Ju n u ’ g rada, koji ¡oí uvijek kom entira ju * sku državu .D om ínen Peró»i. d*» l:j ■ ’T'i*o *n n n slrn 'i ''. Ivo H rvaóanin.

h rvatsk im prognanicim a, koji na* dolaze iz Evrope, nem am o što n a ­dodati. T u se podpuno slažem o, ša ljem o mu h rv a tsk i kato lički p o ­zdrav i /.elimo, da se i on sa ^vó-

} je s tran e zauzm e za slogu svib po* »štenih I dob ronam jern ih HrvutA.: N eka i on sm atra nas svoiim pri*

ja te ljtm a . je r to i jesmo

fI “GLAS SV. ANTUNA1 rV R O P t

“ Svi g a n a d u ša k p ro č itam o o d

p r v e do l a d n j r s ir a n e " ;

pj*e nani jedan hrvatsk i f ra n je ­vac. elan profesorskog zbora h rv a t­ske fran jevačke gim nazije u O ro t- ram m nre u I ta liji izm edju ostalog 1 ovo:

“Razveselila me pošiljka "G lasa sv . A n tu n a". Mislim, d a će Vam biti drago, kad Vam kažem , da ga jedva Čekamo i d a ga svi n a dušak pročitam o od prve do zadn je s tra ­nice. Doista nešto ljepše * bolje te^ko ste mogli d a ti našem u svije­tu u drugoj dom ovini! Svi be¿ Iz­nim ke sm o oduševljeni i pohvalno se izražavam o. Bíq ht dosto jan kn- rolirke Hrva take! K ako se n. tog

I m jesečnika ortrazuje oisii i nepa- j tvoreni katolički duh 1 nazor.?? K a- i ko se. rad o Mta» što se politički ne

opredjelju je, nego što sam o u kc- ’ mum/.mu gleda n ep rija te lja Boga I

naroda, kršćanske civilizacijo kao I ljudske sreće! Č estitam u im é svo­je i cijeloga profesorskog zt>ci'&( Iz- \r.Ute nam označiti način , kako b i­smo Vam poslali p re rip la tu 1

.»«»a Papini

H r v a G >'0

C L A 5 S V. A N T U N A

i

Mr* 10

I z z a r o b l je n e d o m o v in a UBIJANJE HRVATSKIH INTELEKTUALACANADBISKUP STEPINAC POBOLIJEVA

U ZATVORU

Komunistički tam ničari zazidali prozor nadbisku­pove ćelije, zato što nije htio razgovarati s prote­

stantskim pastorima«

Opet stižu b Zagreba umemiru. luče vijesti o zdravstvenom stanju

pa Stepinca. Prema ovim ...estimo hrvatski Metropolita po-

oeo :v- ponovno pobolijevati u 2a • voru i .'10 tako javljaju, da 3U :omvui>. Li gotovo podpuno zazidali prozor oeli.ic. u kojoj tamnuje nad­biskup siepinac. iza «ako je ova odbio da razgovara 3 rotestantskin- pastorima, koji su bili dOHH na Ti tov poziv u Hrvatsku i Jugoalnvi­

du, 1 da se tu radi o Titovim *- gentima i pomagačima. 1 nije mo­gao učiniti bolje, nego sto je uči­nio. Naprosto nije htio s njima razgovarati, iako su ovi nasrtali i pod svaku cijenu htjeli s njime razgovarati, pa da onda mogu po svijetu uvjerljivije siriti zabunu Nije im preostalo drugo, nego da ga vide, jer su bili toliko neukusni, da su ga došli gledati i slikati, iako im je on dao predhodno do zna­

ju, da se i:a svoje oči uvjere, kake je Titova zasluga to, Sto jos nije uspio iskorijeniti katoličku vjeru :• pozatvarati sve crkve. Tko su i Sto su ti protestantski pastori, mi smt dovoljno već pisali u našem listu Nilh je nepristrana sjeveroamerie-' ka pa čak i protestantska jsvnosl utvrdila kao poznate komuniste « prijatelje komunizma, ce je razum­ljivo, da ili je Tito pozvao k sebi kao <U> je i razumljivo, da su oni — primivši od Tita za putne troš. kove malenkost od lO.duO dolara — govorili kasnije u Americi sve ono, što bi moglo biti Titu milo 1 od koristi.

NadbisKup Siepinac je u tamnici savršeno odvojen od svijeta i nije mogao znati tko su 1 kakovi su ti protestantski pastori, cojl su ga namjeravali posjetiti, ali je nagon­ski osjetio, da tu nešto nije u te-

nja, da s njima ne želi imati po­sla. U svakom su slučaju primili moralnu ćušku od nadoiskupa Ste­pinca, što se opaža i u bijesu, koji izvire iz njihovih i2java. u kojima spominju Stepinca.

Mi ne možemo, a da kao hrvat­sko katoličko glasilo ne prosvjedu­jemo najodlučnije protiv ovog skan­daloznog 1 neljudskog postupka najmljenih crvenih protestantskih pastora prema zatvorenom hrvat­skom Metropoliti. Oni su eto svo­jim ponašanjem i dolaskom u tam ­nicu samo povećali nadbiskupove patnje, prouzročivši, da mu skrate i ono malo zraka 1 svjetlosti, Ato su prodirali kroz tafcmlčki prozor. Iz ovoga se novog kažnjavanja zatvo­renog nadbiskupa može najbolje vidjeti, u čijoj su službi bili pro­testantski pastori, koji su prošle godine bili posjetili Jugoslaviju...

HRVATSKI JUBILEJ NA DOCK SUDU(Nastavak sa str. 7.)

i em pitati? Je li to zato, što je u društvo bila prevladala možda pro­tuvjerska struja?

—Nikako — odgovori g . ćavlov. — Razlog je tome bio posve druge, a UijJOšto ideološki naravi.' jer su članoyj društva ostalt katolici kao I prije. Mi smo u početku vodili svake godine hodočašća u svetište

Božje u Lujan, Smalt smo i svoje vjerske zastave. Svetištu u Lujertu smo poklonili zastavu Gos­pe Siajske. Na**« je društvo za svo­jim zastavama prisustvovalo me- djumirodnom EuharUttjskom Kon­gresu u Buenos Airesu Mogu Vam red! i to, da je naše društvo or­ganiziralo pivu javnu vjersku m a­nifestaciju uopće na Dock Sudu, kad ss ondašnji župnik župe Presv. Srca Xeuwova nije uopće bio usudio uslijed nepouzdanosti okoline, ko­ja Je neprijateljski bila raspolože­na prema svećeniku, prirediti jav­nu procesiju Onda smo se ponu­dili ml Hrvati, da ćemo mi ići p r­vi, pa <fc vidimo, tko će smetati. t sve Je prošlo u najboljem redu i v a p je h J e bio odličan... Nadalje «no btn pri ruci hrvatskim mllo- fcđnicfuna u prvi čas. kad su došle najPocfc Sud. . . #

Nego činjenica, da Je do.do do Spuštanja naziva katolički Iz dru* Mreitqff imena, ima svoju povijest,

koja nije uslijedila iz protuvjerskih razloga, ali toga nemojte stavljati u novine... Nije sve ovisilo ni o n am a ... Da wno protukatoiicl bi­smo li onda došli soda tražiti sve­ćenika?

I obojica mi stadoše iznositi raz­loge, kojih ne iznosim, jer oni ta ­ko žele, a koji bi imati protumači­ti ispuštanje katoličke oznake iz naziva društva.. .

V ZNAKU ta. OOMšNilCK ..

— A k a k o k a n i t e p ro s la v it i ¿5. g o ­d iš n j ic u ?

~^Kao Hrvati katolici najprije sa sv. Misom u kapeli San Roque 4. travnja u 10. sati Najbolje bi bilo proslavu odrediti za dan sv. Josipa, ali ne možemo, jer je ko­rizma. Dakle odgadjamo proslavu poslije Uskrsa. Iza sv. Mise pri­redit ćemo zajednički objed za ala * nove i prijatelje u restauraciji Ca­ble Bar, Sarmiento 477..,

S ovim je razgovor sa vršio < iz­nosimo ga pred čitatelje našeg li­sta, da se upoenadu 1 n radom o- voga zaslužnoga hrvatskoga dru­štva u dalekom svijetu, koje Je kroz 2b. godina ustrajno ostalo na oku­pu unatoč mnogim poteškoćama te pokazalo 1 lijepih plodova. Je r I fi­no je dokazom žilavosti hrvatsko» * • ovjeka...

r .

Milivoj Magdić i Dr. Vladimir Židovec osudjeni na »mrt"Hrvatski Dom" donosi ovu la­

konsku rečenicu, koja sadrži straš­nu vijest: "Dr, židovec i Milivoj Magdić osudjenl su na smrt, kako donosi komunistički "Narodni list" Od 31. X II. 1947"

Nakon umorstva Tijasa Mortigji- Je, Danlela Uvanoviča I Vilima Pe- rosa radi se ovdje 0 novom komu­nističkom zločinu protiv čovječnosti i hrvatske kulture, Jer su 1 Milivoj Magdić i dr. Vladimir židovec dva istaknuta hrvatska intelektualaca, koja se ničim nisu svojim djelova­njem ogriješila niti o svoj hrvatski narod, koji su ljubili i za koji su nesebično radili, niti protiv svoga bližnjega. Grijeh ini "Je u očima crvenih vlastodržaca to, što su h tje­li slobodu 1 samostalnost svoje do­movine i izjasnili se kao i cijeli h r­vatski narod za samostalnu h rvat­sku državu. Crveni kvislinzi i so­vjetski sateliti, koji su izdajnički zapriječili hrvatski navod u Izgrad­nji njegove samostalne države, pro- glasuju sve one Hrvate, koji su “bi­li za tu državu. — prema onoj: re­ci mi, da ti ne rečem — "kolabo­racionistima" i "Izdajicama" te u- bijaju bez milosrđja ponajbolje h r­vatske intelektualce, koji su se bili izjasnili za samostalnost svoga na­roda, Čim ih se dočepaju.

Milivoj Magdić bio Je jak inte­lektualac i možda najbolji suvre­meni hrvatski politički pisac. Bio je pun intelektualnog nemira te iz­razit i neumoran tražilac istine. Čitao je na nekoliko evropskih je- vika, osobito na njemačkom 1 si­gurno je, da kod ñas Hrvata nitko nije toliko čitao, koliko on. Bio je najbolji poznavalac komunističke nauke u Hrvatskoj. U mladosti se~ 1 sam oduševljavao za komunizamI bio čak do prije kojih desetak go­dina član komunističke stranke. A-II komunisti ne vole intelektuala­ca, osobito onih. koji previše pita­ju razjašnjenja i previše misle svo­jom glavom, a takav je bio 1 Mi­livoj Magdić. Klika, koja Je bile zasjela na vodstvo onda ilegalne komunističke stranke u Zagrebu, bila ga je nepravedno proglasila policajskim doušlvačem još 1933. godine. Radilo se tu o borbi pijet­lova u komunističkom kokošinjcu. kojima je smetao jaki i neovisni duh Milivoja Magdića. Magdić je onda branio svoju čast otvorenim pismom, koje je tajno išlo od ruke do ruke. Do isključenja Milivoja Magdića iz komunističke stranke došlo je međjutlm nekoliko godina kasnije. Obavijest 0 tome je izl- Sla u tajnom komunističkom listu "Proleter", koji se štampao u ino­zemstvu 1 ubacivao u Jugoslaviju. Formalno je došlo do isključenja Iza kako je MagđlĆ bio javno pod- vrgao kritici komunističku nauku t taktiku i mnogo se u svojim pogle­dima približio modernim socijalis­tičkim reformistima u Francuskoj 1 Belgiji. Komunisti su ga progla­sili trocklstom 1 čak su ga jednom bili 1 fizički napali pri čemu je je­dva spasio život. Katolički dnevnik "Hrvatska Straža", koja Je vodila najdosljedniju borbu protiv komu­nizma u Hrvatskoj, te je bila Čak polemizirala i sa samim Magdićem, dok je ovoj zastupao komunističku liniju, uzela jc na to Magdića u. za­štitu . 0vaj Je kavallrskt gest izne­nadio Magdića. On je inače, kako se kasnije doznalo, potajno već go-

j dinama knnovao i pratio pisanje : tog lis ta .

Ne znamo, što je ->ve djelovalo na njegovu konačnu oreorientaci- ju. alt svakako stoji, da je Magdić pozdravio obnovu hrvatske države. Stupio je kao neovisan novinar i u uredništvo hrvatskoga tjednika "Spremnost” i godinama je pisao briljantne uvodnike ne potpisujući ih, ali je svatko znao. da ih je on pisao već po načinu 1 uglađjenostt pisanja, dubini misli, poznavanju literature i prostranošću horizonta On je takodjer bio doprinio sa svo­je strane mnogo za Intelektualnu razinu toga lista, iako se to nije onda bilo toliko isticalo u javno­sti. Sjajno je bio pronašao formu u kojoj Je Izmedju redaka izraža­vao nezadovoljstvo hrvatskih na­cionalističkih krugova s nezgodnim stranama boravka njemačkih i ta ­lijanskih okupacionih snaga u H r­vatskoj, tako da jo Spremnost*

stvarno vodila čistu poljtiku h r ­vatskih interesa protiv njemačkih t talijanskih presizanja. Tim su se pisanjem osobito osjećali pogodjeni Nijemci

Propašću hrvatske države bio se Magdić sklonuo u inozemstvo i do­spio u Italiju. Nije ni tu mirovao, nego je dobavljao knjige, čitao 1 pi. sao. Vremenom će 1 ovaj njegov rad biti osvijetljen i vidjet će se tek onda, kolik je udarac doživjela Hrvatska njegovom smrću. Komu­nisti bu vrlo dobro znali njegovu vrijednost. Mrzili su ga. je r su ga smatrali odpadnikom, 1 jer su se bojali1 njegova inteligentnog pera. Dpotrebili su sva sredstva i splet­ke, a možda l još Što drugo, dok ga nije neki engleski agent, po svoj prilici na svoju ruku, izručio Titu usprkos zauzimanju američkog mi­nistarstva vanjskih poslova. Prije izručenja doživio je Magdić pođ- puni duhovni preokret u tamnici 1

umro pom ati hrvatski dominikanac i filozofski pisac otac Hijacint Bo- škovlć, te da Je pokopan na Bolu na otoku Braču. Bolovao je od bo­lesti Jetara. Pokojnik je napisao više knjiga tz područja filozofije Pokrenuo -je bio 1 dulje vremena uredjivao u Zagrebu časopis "Du­hovni život". Isto je rako bio po­krenuo knjižnicu, u kojoj je obje­lodanjivao knjige za produbljivanje duhovnog života medju hrvatskim školovanim ljudima (inteligenci­jom) . Tako su se svojevremeno po prvi puta pojavili u hrvatskom prijevodu debeli svesci djela gla­sovitih 1 dubokih španjolskih mis tika. O. Hijacint je poticao I h r­vatske katoličke književnike da se uđjbe u život pojedinih svetaca l napišu 0 njima izvorna djela. T a­ko je za njegovu knjižnicu n ap i­sala hrvatska književnica Sida Ko. sutić Izvrstan životopis bi. Henrl- ka Suza. a hrvatska spisateljica Štefa Jurkitf uspjelu i osjećajnu knjigu o bi. Imeldl Lambertinl. Pokojni o. Bosković je bio profe­sorom na dominikanskom bogoslov skom učilištu u Dubrovniku, a za­tim na biskupskom bogoslovskom učilištu u Senju. U posljednje je vrijeme bio profesorom na Rijeci na novoosnovanom >ogoslovskom učilištu za senjsku, kr'iku i riječku biskupiju. Njegova smrt znači gu­bitak za hrvatsku kul+uru. a na­pose za hrvatsku dominikansku provinciju, koja je osobito teško stradala tokom posljednjeg rata Skoro su svi hrvatski dominikan­ski samostani, osim dubrovačkog, stradali, razoreni uslijed bombar diranja Iz zraka. Bombama su po­godjeni dominikanski samostani ,i Gružu, Korčuli. Splitu. Trogiru. Šibeniku i Zagrebu. Pri ikom bom­bardiranja zagrebačkog samostana poginulo jc osam đoninikanaca. Što je za hrvatsku dominikansku provinciju bto težak gubitak, jer ona nije osobito brojna na člano­vima. Ovaj gubitak .e osjetio u svoje vrijeme t cijeli Zagreb i cl- ieli hrvatski narod, koji su to n pri­likom obasiili hrvatsku dominikan­sku provinciju pažnjom » dubokim saučešćem. Tako tihi. nenametlji­vi. tako rekući neprimjetni, odga janl medju otmjenim arkadama svoga prekrasnoga dubrovačkog sa­mostana. čije su slavne l gospar- ske tradicije (predaje» zakoniti baštlnid. hrvatski su dominikanci doprinosili * doprinose jos uvijek svoj znatan doprinos produbljiva­nju hrvatske duhovnos t. Vodili su prvorazredne gimnazije na Bolu ‘ u Zagrebu. Bili su ponajbolji h t vfttskl misionari, pučki govornici i organizatori širokih vjerničkih ma­sa. Njliova pobožna društva Sve­te Krunico (kroničarska društva > dovpln su biti broj od preko stoti­nu tisuća 'lanova. Društva su sad

nakoti toliko vremena pristupio svetim Sakramentima.

Vladimir židovec je bio izgradje« ni hrvatski nacionalist 1 Intelek­tualac, koji je proizašao iz kruga

I suradnika poznatoga hrvatskoga kulfcurno-polHlćkog časopisa "Hr­vatska Smotra", u kojoj Je objavite čitav niz političkih studija i člana­ka . Za vrijeme NDH mo je hrvat­ski poslanik u Sofiji, odakle Je alae iscrpne izvještaje o tamošnjem po­litičkom Životu. TI su izvještaj MH čitave zaokružene rasprave. Bora-» vak u Sofiji je doprinio, da se pri­bližio balkanskoj problematici i bio jedan od najboljih hrvatskih po­znavalaca balkanske politike o če­mu je objelodanio i Jedru knjigu. I on je bio Izručen Titu iz Italije. Njegova smrt takodjer znači velik gubitak za Hrvatsku.

Neka je slava i vječna uspomena hrvatskim intelektualcima mučeni­cima Milivoju Magdlću i dru Vla­dimiru žldovcu!

dakako raspuštena, ali nije zato prekinut tajlnstvenl ‘anac svete Krunice, koja se moli po hrvatskim selima, sada možda više no ikada

Neposredno iza rata — kao da je bilo malo ratnih Datnja — ko­munisti ubijaju dvojicu dominika­naca, izmedju kojih mladoga i u- renog oca dra Barača. zato što je ovaj u svojoj doktorskoj diserta­ciji (pismenoj radnji za doktorski ispit na Sveučilištu) bio svojevre. tneno pođvrgao kritici s kršćanskog stajališta bezbožnu filozofiju Karla Marxa (čitaj: Marksa). utemelji­telja komunizma. Prije godinu 111 dvije svoje smrti pisao je bio po­kojni 0 . dr. Bošković u Ameriku Jednom članu svoje provincije i* Dubrovnika: "Stlsli su nas (t. j. komunisti) u jedan i to donji dio samostana, ostalo su zaposjeli oni. Ml gladujem o.,.''

Izražujući hrvatskim dominikan­cima u iseljeništvu tvođe jednu hrvatsku župu u Sjevernoj Ame­rici) svoje duboko saučešće nad teškim kušnjama, koje podno9l nji­hova provincija u hrvatskim kra­jevima. te želeći pokoj vječni du­ši oca Hijacinta, molimo Gospo* dina, da se smiluje 1 daruje mir našoj p&tnlčkoj domo/ini. pogle­davši i 11a mnčeništvo dominikan­ske Hrvatske.

UK. KRNJEVIĆ O UJEDINJENIM HRVATIMA

Kanadski "Hrvatski G las', koji zastupa politiku Hrvatske Seljač­ke Stranke donosi javni odgovor glavnog tajnika HSS, dra Jurja Krnjevića g, Nikoli Kosu u Chlca- gu. koji mu je bio uputio u London privatno pismo. U tom se odgovoru dr. Krnjević osvrće i na akciju U- jedinjenih Hrvata u Sjevernoj A- mericf, koji sada priređjuju zboro­ve po hrvatskim naseobinama u U. S. A., i veli:

"Meni je bilo * u ano. ¿«1 je ofeva—* r.uo proglas podpisan "tajnik Uje­dinjenih Hrvata" bez imena i prez­imena. Tako se iz proglasa ne vi­di, tko je zapravo podplsnik pro­glasa kno niti to. je li proglas odo­bren po odboru ili samo po neko­mu. tko ne smatra potrebnim niti podpisati se. Možda je to zato. što je proglas sušta protlvština pro­gramu prihvaćenom na utemelji- teljskom sastanku "Ujedinjenih Hr­vata" u Clevelandu t jer ga otvo­reno pobija? Sigurno je vrlo ne­zgodno i ono. dn su u popis u te­meljitelja "Ujedinjenih Hrvata profurtimašene stanovite organiza­cije, koje uopće nisu prlmljehe u članstvo. Svakako bi “Ujedinjeni Hrvati" bili mnogo bolje učinili, da su američkim Hrvatima razaslab onu divnu botlćnu poruku pred­sjednika Maroka, nego ovakav pro­glas bezimenog tajnika!)!

ŽRTVE DOMINIKANSKE HRVATSKERazoreni dom inikanski sam ostani u hrvatskim kra--

ievim a. — Umro učeni hrvatski dom inikanac o. H ijacint Bosković.

Javljaju nam iz domovine, da je

3

r

C t A S SV. A N T U N A

V I J E S T I IZ A R G E N T I N EHRVATSKI PJEVAČKI ZBOR

U ARGENTINI

Uspješan rad H rvatskog Pjevačkog Zbora “Jad ran ” u Buenos Airesu

Početkom ove godine osnovno je1 Buenos Airesu H rvatski Pjevački ¿bor "Jadran**. Za sada Je to će- veroglasni m uški zbor, koji broji2 člana, a koji su skoro svi p ri­padali do nedavna velikom Pjevan­om zboru h rvatsk ih izbjeglica u ?goru Perm o u Ita liji.Ovaj je zbor nastupio već neko-

kci puta s velim uspjehom u Ar- entinl, a naročito su od strane rgentinbke publike bili zapažen)

prijedlog dosadašnje uprave d ru š t­va, novi upravni odbor, kojemu je predsjednik g. d r . Ivan JeliĆ, a r ­tistički odbor s predsjednikom g. Leonardom Ñola te nadzorni od­bor.

Poslije odašiljanje brzojavnih po­zdrava NJ. U zoritosti K ardinalu prim asu A rgentine te državnom ta jn iku za prosvjetu i ku ltu ru g. dru O skaru Ivaniševlću, skupština je zaključena pjevanjem hrvatske

*begovi nastup i u ¿u p i.o j c ik v í au - V “Cristo Rey" župnoj crkvi župe

1 . Josipa na Floresu, te prilikom ; likog hrvatskog hodočašća u San r atonio de P adua. Ovom prilikom 1, P , Z . "Jad ran " je izvodio vrlo ft pjfclu misu od veleć. Kovačeca. > A rgentinske vlasti su odobrile 1 avila novoosnovanog zbora i dne ] . H I . u dvorani kod glavnog f ra ­il evačkog sam ostana u Buenos Ai- j su održana je glavna godišnja ( upšiina, na kojoj je dosadašnji p ravn i odbor podnio izvještaj o Id u . Pošto Je jednodušno dano It'iznanje za uspješan rad staro j u- I a vi, izabran je jednoglasno, na

državne him ne "Liepa naša...**H , P . Z . "Jad ran " uz razum ije­

vanje i pomoć H rvata u Argentini mogao bi na vrlo doličan način predstavljati um jetničku kulturu hrvatskog naroda pred narodim a ovog kon tinen ta . T reba im ati na um u da je vatikanska radio posta­ja ove godine kroz četiri večeri, 3, 4, 5, 6. siečnja, davala reprodukci­je izvrstnih izvedaba raznih hrvat* skih skladbi, što Ih je u Rim u g. 1P46. odpjevao Zbor H rvatskih Iz­bjeglica iz Logora Fermo, a za svo­je ih potrebe snim ila spom enuta radio-postaja 1 veif vise pu te u raz-., nim prenosim a davala.

Vatikanski Radio o proslavi Sv. Vlaha u Buenos Airesu

; Vatikanska radio postoja, kojai puta tjedno daje emisije n a h r- ‘ tskom Jeziku, dala je u svojim

estim a od 15. veljače i ovu vi-

Hrvati iz Dubrovnika proslavili u attenos Airesu ove godine posebno R v-ano sv. Vlaha, zaštitn ika H r- Étxske Atene. N jih sada ima u gla-

I’ om gradu A rgentine oko dvije •Une i na posebnom sastanku o- su izabrali dva featanjuia <orga-

t í a to ra proslave), da bi sto bolje |-i sjela proslava zaštitn ika života i iwjjode tisućgodi:n je Dubrovačke JF]publike, pune n a js i ln i j ih Vato- F jd h trad ic ija ,

v I crkvi sv. Roka svečanu je sv. i * su odslužio mnogopoš tovani o. I i Rade, s tarješina hrvatskih fra- i 1 :vaca u Južnoj Americi, a svcća-

paneglrik u čast Svecu održao i dubrovački franjevac? o. Vlaho

trgarclić. Pjevao Je Hrvatski ^ v a ć k i Zbor "Dubrava", pod ra-

vnanjetn g . Leonarda Nola, nedav­no skladanu misu od poznatoga h r ­vatskog virtuoza na orguljam a ve- Ječ. M irka Kovačeca. koji ,1oJ je dno naziv "M isa B. M. V., Regi- nae Crontiae” .

U banketnoj dvorani "Doma a r ­gentinske katoličke mladeži" odr­žana je svečana večera, kojom Je prilikom održao prigodni govor m nogopošt. o. S tjepnn R ade te je jednodušno pozdravljeno odašilja­n je slijedećeg rađio-pozdrava:

Dubrovčani medju m irim a grada, okolice i širom svijeta!

S totin jak Dubrovčana okupljenih na sve.anoj proslavi sv. V laha u Buenos Airesu, u jedinjenih s Va­ma u mislima, osjećajim a i čežnja­ma za slobodom i srećom Domo­vine Hrvatske, pozdravljamo Vas tradicionalnim našim poklikom: fcivlo Dubrovnik! živio sveti Vla­ho!

L tf¿AO JE VJERSKI ČASOPIS \ "GOSPA SI VISKA'*

¡ J staroj domovini bio Je poznat j rio omiljeo vjerski glasnik "Go- • i Stajska", koji je širio pobož-

: \ it prema čudotvornom Gospinom . ' u, koji se časti U Sinju u Dal-

ciji. Izdavali su g% i sirili Sva- v' tvcI dalm atinske franjevačke

.Lf >vlncije Presv. Odkupitelja. S a­je ta j list u domovini zabra-

n. budući tam o vladaju vjerski «on i. Kako je lijep broj dalm a-

r ♦: skih franevaca iz provincije .r: *v . O dkupitelja stigao u Argen-

skupa s hrvatskim prognanlcl- 1 izbjeglicama tc kako Je ovaj

fio i veći broj predplatnlka u m eiikam a, to je n a obću že- sáda pokrenut u Buenos Al­to izravni nealjednlk stem *

& Istog imena U starog k ra ­

ja . I pred Uskrs je Izišao u Capi- ta lu prvi broj “Gospe S tajske” u progonstvu nastavljajući 22. godiš­te svoi?a Izlaženja. Pun Je svako­vrsnoga pobožnog štiva i izrazito Jc vjersko-odgojni list sa svrhom ši­renja pobožnosti prem a Majci B o­žjoj. Popratno slovo mu je nap i­sao O. S tjepan Rade, starješina Hrv, Franjevačkog K om isarljaia Preč. Srca M arijina. Izlazi svaki mjesec, a p redplata mu Je godišnje za Argentinu 6 pesosa, a za Sjever­nu Ameriku i ostale države 2 do­la ra . Novac za predplatu I milo­dari za Glasnik, kao I doprinosi za poručeno svetište u Sinju šalju se uredništvu i upravi glasnika 'Gos­pe S tajske” Buenos Aires, Caite M onte 2049. Urednik d r Kra^Mc- tod K elava Preporučujemo.

NOVA M ISIJA O. LEONARDA RUSKOVIĆA

Odredbom sta rjesin stva tirvat- skoga franjevačkog kom lsarijaia povjerena je O . Leonardu Rusko- vlću. uglednom članu i sa v >etniku kom isarija ta tc prvom hrvatskom franjevačkom m isionaru u Južnoj Americi jedna važna m isija u ime hrvatske franjevačke zajednice u Južnoj Americi te Je. uslijed w>ga napustio dosadašnje m jesto župni­ka u Chovetu. O . Leonardo, koji je misionareći obišao bezbroj h r ­vatskih kolonija po Argentini 1 U- ruguaju, u tem eljitelj Je i prvj žup­nik ehovetske župe. Dok mu česti­tam o na novom im enovanju, izri­čemo uvjerenje da će i na novom važnom položaju odgovoriti n ad a ­ma, koja u njega postavljaju n je ­govi starješine , čestitam o.

MP. O. KOMISAR KOD ARGEN­TIN SK IH ARPIÑALA

M p. O . S tjepan Rade, K cm isar hrvatsk ih franjevaca u Južnoj A- mericl. bio je ovih dana prim ljen u posebnu audijenciju od Njog. U- zoritostl kardinala Caggiana. bis­kupa u R osarhi. Isto tako je bio prim ljen neki d an u posebnu a u ­dijenciju od N jeg. Uzoritosti k a r­d inala Copello nadb . Buenos AÍ- resa.HRVATSKI USKRS TJ CAP1TALU

H rvati u C apitalu okupili su se n a Uskrs u salezljanskoj crkvi San Carlos. Svetu Misu je odslužio Ko- m lsar hrvatsk ih franjevaca Mp. O. S tjepan Rade, a lijepu prigodnu propovijed sakupljenim H rvatim a, kojih Je bilo nekoliko stotina, odr­žao je O . D r. Metod K elava. O-

vom zgodom -jr-pjevao na koru Ko- vaćeoovu misu hrvatski pjeva &\ zbor " Jad ran " . M nogobrojni p risu t­ni argentinski vjernici ostali su za­divljeni pjevanjem hrvatskih p je­vača.

USPJELO HODOĆAĆĆE HRVAT­SKE KATOLIČKE ZAJEDNICE

Ovogodišnje hodočašće Hrv. K at. Zajednice u S an Antonio de P a ­dua, koje Je obavljeno dne 29. ve­ljače. uspjelo je kao rijetko kada dosad . R a'-una se, da je na hodo­čašće došlo preko Ü00 H rvata \ H r­vatica. Svetu misu je odslužio Ko- mii-ar Mp. O. S tjepan Rade. a pro- povjed O. Blaž Stefanić. Na kom je pjevao hrvatski pjevački zbor “Ja d ra n " . Nakon sv. Mise bila je u perivoju oko svetišta nevezana zabava u skladu s propisim a o sve­tom korizmenom vrem enu i po tra­ja la do u večer.

UMRLA ČASNA SESTRA ANDRONIKA 1VIĆ

U zadnji čas nam stiže vijest, da je prem inula u Gospodinu h rv a t­ska časna sestra Andronika Ivu-, m ilosrdnica sv . V inka. Rodom je D alm atinka. Bilo jo j je 45. godi­n a . U red je stupila p rije 25. g o ­d ina . Bila je jedna od prvih h rv a t­skih m ilosrdnica, koje su stupile n a tlo Južne Amerike. Vršila je revno bolničarsku službu i uvijek Je bila zdrava. S m rt je nastupila iza operacije. Ovo je prvi slučaj pohoda sm rti m edju hrvatskim mi- losrdnlcam a u Južnoj Americi. D-'»k izričemo zaslužnoj družbi h rv a t­skih m ilosrdnica najdublje sauceš- će. želimo duši pokojnice m ir .. u Gospodinu.

IZ PISAMA..."GLAS SV. ANTUNA” U CHILE U Umro ugledni hrvatski prognanik

Toma Poliieo Cvitanović.Piše n am naš prija te lj i dopisnik

iz Chllea, h rvatsk i rodoljub g. S tje ­pan Pollteo Cvitanović lijepo pis­mo, u kojemu nam šalje listu novih jjredplatnika, koji su svi već preko njega uplatili p redp la tu . Veli lz- m edju ostalogar 7 <

"Srdačno pozdravljam "Glas sv. A ntuna" 1 sve hrvatske franjevce, pripadnike franjevačkog Kom isari- ja ta preč. Srca M arijiua za la tin ­sku Ameriku s lijepim franjevačkim pozdravom: "M ir i dobro” .

Ovom zgodom nam nas prijatelj javlja lužnu vijest o žalosti, koja je pogodila njegovu obitelj sm rću n je ­gova b rata Tome Politea Cvitano- vića. Pokojni Toma je prem inuo kao hrvatski prognanik u Tacomi, W ashington, u Sjevernoj Americi, gdje je imao sreću skloniti se n a ­kon bijega lz stare domovine. Umro je u pedeset i petoj godini Života nakon teške 1 brze bolesti. Nema sumnje, da su pretrpljene p a tn je doprinijele njegovoj brzoj sm rti. O stavlja za sobom sina S tje ­pana u New-Yorku, a u domovini udovicu s dvoje djece. U rodnom m jestu u starom kraju bile su za pokojnika zadušnice.

H rvatski franjevci u Južnoj A- mericl i -‘G las sv. A ntuna” i.eleći vječni pokoj duši pok. Tome, iz- r i ’u ovom zgodom našem p rija te ­lju S tjepanu u Chlleu, b ratu pokoj • nlka, kao i pokojnikovom sinu S tje ­panu u Ncw-Yorku svoje duboko saučešće.

Nc možemo, a da usput ne zahva­limo o\fom našem prija te lju u Chi- tcu na brizi za naš list, koji on ta ­ko lijepo širi u svojoj okolini 1 p re­poručuje svojim prija te ljim a. Ovo je prim jer svim n a ’-im prcdplatnl- c’raa. Samom tom činjenicom što jc od n jih sakupio i predplatu, ko­ju smo već u redu primili preko španjolske Banke, on Je velikoduš­no I vlastitom pobudom postao po­vjerenik našeg Usta u svom kraju . Molimo ga. da ne zaboravi našeg Usta ni dalje. Neka ga 1 on, a s njim i svi drugi naši prcdplatnlcl u Chlleu preporučuju na-im ise- , l)epic!ma, posebno našim Bračanl- ma 1 šalju nam nove adrese. T a- • kodjer ga molimo, da num se ćesc lavi s kakvom vijesti lz života ta ­m ošnjih naših Iseljenika. Zahva­ljujući na pozdravima. 1 mi njem ur-JJemo uz hrvatski katolički ta -

I Meni franjevački uozdrav:* Mir i dobio!’*

O DUBROVAČKOM BROJU "GLASA SV. ANTUNA”

"Tu se očito vidi, í to bi nam bila domovina H rvatska, kad bi uživala slobodu kao nekad D ubrovnik"...

Piše nam jedan nas ugledni p ri­jatelj oduševljeno pismo, il kojem hvali dubrovački broj “G lasa sv.. A ntuna": — *

"Izvanredan je — piše nam — i gutam s osobitim zanim anjem sva­ki stavak . U njem u se kao na d la­nu vidi veličina, viteštvo kao i he­ro jstvo naše slavne dubrovačke re­publike, te 'p o n o sn e čestice h rv a t­ske domovine. U dubrovačkom bro­ju "G lasa sv. A ntuna” sažet Je u malo poteza duh i poduzetnost sla­vnih p red ja . Tu se očito vidi. što bi nam bila domovina Hrvatska, kad bi uživala slobodu, koju je ne­koć uživala ova s ta ra hrvatska re ­publika.

Ne znam u Kcruko sre prim jeraka tiskali ovaj broj, ali u svakom bi slučaju bilo poželjno, da ovaj du- Lrovački broj zadje u svaku h rv a t­sku iseljeničku kuću, da ga proči­ta svaki nas čovjek, te da ga pro­učava I čuva kao aroanet, koji nam bjelodano kazuje, da hrvatski duh ni najm anje ne zaostaje za veliči­nom ni na jnap redn ijih naroda. Je r Dubrovnik -predstavlja opću h rv a t­sku vrijednost. On je opće dobro cijelog hrvatskog naroda 1 cijeli se hrvatski narod 8 njim s pravom ponosi kao s "krunom hrvatskih gradova”, kako ga je svojevremeno hio nazvao korčulanski pjesnik Vi­đale. Z ato je dobro da ste rau po­svetili dostojnu pažnju i nem ojte se bujati možebitnih prigovora o regionalizmu. Nije nikakav reglo- Tfnlizam upozoravati na ljepotu l raznolikost dragulja, kojim je ure- • ena hrvatska domovina. Svi su Vam hrvatski Iseljenici, budite u- vjerenl, za to zahvalni "

ćMijemo, da ovaj nu r p rijatelj od­lazi im putovanju u jednu drugu Južnoameričku državu. “Glas sv. Antuna" će biti tako slobodan tc inu poklati popis svojih tam ošnjih p rija te lja l predplalnika, s kojima će biti dobro, da dorije u dodir. & molbom, d a nam pokupi zaostalu predplatu, i pošalje nain Je. odnos­no d a uum je donese. Nadamo se. da će torn zgodom preporučiti nn^ list svim prijateljim a 1 našim su­narodnjacim a, i. K ojim a dodje u do­d ir. šaljem o mu mi koncu srdačan hrvatsk i katolički pozdrav.

s i . : i f ' •

Uspjeh Dragutina

ŠosiaritsVELIKI U S P JE S I HRVATSKOG* BARITONA U JUŽNOJ AMEUIC*

Medju današnjim r <■ . pc~ litićkim emígrantími' nan- ?e i Dragutin ¿so tarko. vrlo Uilemí.<ío»1 lirski umjetnik, prvi bariton hrvat­ske opere u Zagrebu. Titov ’-.omu* nlstički režim progoni 1 pjevače. Je¡/ su se i oni tobože ■‘«^¡-ileMli o na* rodne probitke*. Samo je ¡.-\ hvat* ljivo kako jedan operni pjeva -, ko* ji oplemenjuje dušu i uzdize osje» ćaje, može biti kolaboracionista 4 pogibeljan za narodnu zajednicu jedino zbog toga, što Je inteiprčtl- rao hrvatsku muziku i gla/.bene skladbe svjetskih kompozitora

D ragutin ^oštarko i prije ra ta 4 za vrijem e ra ta požnjeo je na ive** će uspjehe i najlaskavije kritike ne sam o u H rvatskoj, nego na na>ve* čim evropskim pozornicama. Na­stupao je s najvećim uspjehom skoro u svim evropskim kazališti­m a. Pobjegavši u Ita liju postao je elanom um jetničke družine glaso­vitog talijanskog tenora Beii.taml- na Gigli. S njim e je proputovao španjolsku 1946. : bio svugdje naj» toplije pohvaljen **i kritike I s!ii* šalaea. U M adridu jc 1947.- uastU* pio u posebnom koncertu, n a kojem su došle do izražaja pred n a jb ira ­nijom španjolskom publikom «ve odlike ovoga velikog hrvatskog ba­ritona : prodoran i zvonak gii^. ho-- g a t u preJijevim a tonova i nij..»* 1 * * * * &*.- sa, savršena ’kola pjevanja, po tanost i neposredno"« po§fizražaja.

Sada se nalazi n a prvoj um je t­ničkoj tu rne ji po Južnoj Americi« Sudjelovao Je na koncertu, održan nom u Salti prigodom o tv a ran ja nove željezničke pruge, koja sije*B Ande I povezuje ć*ile s Argenfcinorn. T akodjer je bio jedan od prviti m edjunarodnih putnika, koji s i| presi! visoko 1 snjegoviće Ande vJai kom. kojim je bila Inauguriran^ nova p ru g ° . *,

D ragnlin šoštarko

O njegovom nastupu glavni list Salte “El in tra n s ig e n t" , pišeš sli­jedeće: ‘ ^ i ”

"Predstavio nam se barium iz­vanrednih uspjeha u Evropi, oprav­davajući podpunoma slavu, koja s a • je predhodila. U in terpretaciji “Largo” od Haendeiá i “Prologo” * iz "Pagliacci”, D ragutin soštark« jc izlio bogatstvo svog divnog glasa i savršene muzikalnosti te postigao da ga publika nagradi dii“ im pljes­ka n jem ." ,

O nastupu g. š*o ta ik a u U m i najljepšu pohvalu daje muzički k rl- ,Jt tiča r najvećeg peruanskog liste ‘ Comercio**:

"N ajznačajniju crtu čitavog pje­vanja — veli kritičar — d.tje h r­vatski bariton g. ¿krštarko. Posje- J*' duje glas ugodna i ljupka tona I plemenitog volumenu, spontan Jc 4 ^muzikalan pjevač, kako jc to do- kazao u “Aldi *. u glasovitoj cava- t»ni "Scviljskog B rijača” i u p jes­mama, kojima je obdario «du.'-roce, osobito u prekrasnoj hrvatskoj .pje­smi "Popeval si tiček” . Glas rid a- dnn. tečan, vibrantan začarao jg još jednom publiku I izazvao tt&b* veće ovacije za čitavog koncerte

Dragutin soUarko. koji služi n a *' diku i ponos svojim .sunarodnjaci­ma. nalazi se u Bogotá, cdjo će p ri- < godom panntneri’-ke konferencijo sudjelovati u nekoliko nostuon. Nakon topa dolazi U DUfi* ’ no* Airea, irdie će j>rtredltl vUfr * '

koji ćc mu donijeti, u lo smo uvjereni, najveći uspjt-h.

LA VOZ DE SAN ANTONIO

Defensa y AlsinaDEDICADA a los CROATAS

DE AMERICA DEL SUD •3 ST

" d a s Sv. Antuna” « T A R IF A H tm tlC lD A

B u e n o s A í r e s ‘GLAS SV. ANTUNA" * « iCoacc*16o fío. #7

ie mieseemk frev. mensual)BUENOS .URES. Repúblca -rgentlna R e g is tro d e P ro p ie d a d In te le c tu a l No. 140336

Tko brzo daje, dvostruko dajePaketi za Hrvatsku

Dostava puteni Švicarske uz suradnju taaiošnjih organizacija za pomoć.ARTURO BRULLER - 25 de Mayo 305, Oficina 655 -

T. A. 32-0737Uredovno vrijeme: od 10 do 13, i od 15 do 19, subotom od 10 do 13.

PAKET KOLONIAL

1 kg kave 5 Ibr. šećera 221br, kakao 227 gr. foja

PAKET KAVE

3 kg. kave 1 kg šeera V* kg. kakao

Cijena; $ 24.30Cijena: $ 2 i.3 t

PAKET TJESTENINE

4 l* kg tjestenine :iettoC ijena: $ 15.50.

PAKET SVINJSKE ivIASTI 2 .Í00 kg, ći.ste svinjske masti u

konzerv iC ijena: $ 10.80

PAKET ČOKOLADEPrvorazredna holand. "Kwat-

ta" po 300 komada u kutiji Netto tetina 2 kg.

Cijena: $ 2.—

PAKET MASLACA900 gr. maslaca netto 2 kg prvorazrednog margarina

Cijena: $ 26.50

PAKET MLIJEKA2 kutije mlijeka u prahu 2 kutije kondenz. šećerenog

mlijeka4 kutije kondenz. mlijeka bez

Šećera1 kutija vrhnja

Cijena: % 23.20

PAKET SAPUNA 4 kg sapunaza pranje

Cijena: $ 20.—-.

SAPUN ZA UMIVANJE8 komada sapuna po 106 gr.

Cijena: $ 14.30.

PAKET ŠEĆERA5 kg šećera u kockama

Cijena: $ 15.50.

PAKET "DANSKA” t

1 kg maslaca1 kg telećeg mesa u konzervi2 kg sušene slanine

% kg siraCijena: $ 40 . -

PAKET OXFORD1 kg. šunke m konzervi)1 kg. sušene slanine 1 kg. govedine (u konzervi)1 kg maslaca

Cijena: $ 45.

PAKET KAVE SANT08 4)4 kg. kave

Cijena: $ 27.—

PAKET BRAŠNA 5 kg pšeničnog brašna

Cijena: $ 14.50

PAKET BRAŠNA I KIŽESastojina: Polovica brašno i po­

lovica riše. Brutto težina 5Cijena: $ 15.50.

PAKET ZOBNE KAŠICE

Netto9 omota zoone kašice, težina 4 U kg.

Cijena: $ 13.30.

PAKET SARDINA14 kutija prvorazrednih portu­

galskih ^ardina u uljuCijena: $ 23.50

i

PAKET RIŽE 4,50 kg riže

Cijena: $ 15,54.

PAKET CAMBRIDGE2 kg sužene slanine 1 kg. govedine (u konzervi)1 kg maslaca

Cijena: $ 43.—

B A T ACIPELE I ČARAPE

Brza dostava iz tvornice u ž it­nu (C. S. R .) 50 ram lh vrsti. Veličine cipela nije potrebno navod ja ti. u svrhu brze pomo­ći tvronlca Vam daje 50 o¡o

popusta.

DOSTAVA PUTEM U. S. A.PAKET NYLON

0 part Nylon-corapa, Veličine 0 tí - 10

Cijena: $ 87.—

PAKET “IALL1"

900 gr. vune modro ili crno

Cijena: $ 20.

i bogati izbor raznovrsnih pa­keta vune, odjeće, cipela 1

hrane.

Ea ostale vrsti paketa tražite naše potpune liste. Navedenim cijenama pridaje se poštarina od penosa 335 sa dostavu u Hr­

vatskoj. — Kod pismenih narudžbi molimo jasno ispisati Ime naslovnika 1 pošDJsča, te priložiti poštanski ček.

Svi paketi tu osigurani —— Uredjujemo na hrvatskom jeziku.

Kod izgradnje novih kuća kao 1 kod bilo kojih' stolarskih radnja obratite se na hrvatsku radnju

“Hrvatska Stolarska Zadruga sv. Josipa”Za savjestnu 1 solidnu izradbu jamče prvorazredni majstori

TOMAŠIČ I DUJMOVI«.

Calle Monte 2049 T. A. 66-4310

SLIKE SV* VLAHACijena $ L—

Naračbe kodUredništva.

¡TJIM

H R V A T IR E S T A U R A N T " P A S T O R I N O ”

sa odličnom dalmatinskom kuhinjom, preporuča se svim HRVATIMA, koji putuju u Córdobu. Jeftine sobe i po­

seban popust H rvatim a!

Calle SAN MARTIN 497 CORDOBA

CA M ISA S DE HOMBRE-Potente 15444 L SOMBRERERIA Y CAM ISER IA

C O S T O Y A y Cía.

CHACABUCO 95 Buenos AiresT. A. 34, Defensa 0959

Sombreros, Corbatas, Tiradores, Ligas, Camisetas, Calzoncillos, etc., etc. SURTIDO COMPLETO Y VAkfADO Compre una camisa poplin inglés "Monlibre" y compruebe

las ventajas de las mangas graduables

HRVATSKI ZUBNI K0NZULT0RUDr. GUILLERMO TAPELLA

C IRUJANO DENTISTA

Uredjuje: Ponedjeljak, Srijedu i Petak od 2-8 h p. podne

LAM AORID 286 T. A. 21 - 1370

Ugodne časove prijateljskih razgovora provesti ćete u prostranim i Iuksusnim prostorijama

BAR i R E S T A U R A N TCórdoba 5302 Buenos Aires!

Izvrsna pića, biljar i ostale igre.

OSIGURAJTE SE ZA SLUČAJ BOLESTI I SMRTI! Upišite se u

“Círculo Cultural Croata de S. M ”(Hrvatsko Kulturno Pripomoćno Društvo)

Društvo plaća svojim članovima liječnika, 1 jekova, bolnicu 1 sprovod.

Za podrobne informacije obratite se na adresu:

Fdo. Quiroga 1776 Dock Sadj

Tko želi snabdjeti svoj dom ukusno 1 jeftino neka kupnje

Tvornici drvenih zastora (roleta) i prvorazrednoj ] stolarskoj radioni.

Tu dobije lino Izradjene ormare za rublje, i» blagovaonice i] kuhinje, naslonjače, stolice 1 ostalo pokućstvo.

Primaju se 1 naručbe po želji pojedinaca.

M I G U E L S T 0 R E L L 1Av. MITRE 4000 AVELLANEDA T. A. 20-76»!

BRAĆA DOLJANIN - SIMUN 1 ANIRaspolažu moderno uredjenom mesnicom; higijena prveklasna, posluga b rza ; uvijek svježe meso i ostali mesr proizvodi. Uz mesnicu imaju i gostionu. Poslužuju prvc razrednom, domaćom, svježom hranom . — Cijene vrld ttjćrene. Preporučujemo svim H rvatim a da se služe kc

braće Doljanin,

M A Z Z IN I 1420 T. A. 22-3745 DO CK SU I

I N D I C EL I B R E R I A Y P A P E L E R I A

Ing. Huergo 1354—T, A. 22-4843—Dock Su$

auauiw a a te. r 1rwuntp jvnjw- a *• anru «•