2 dd _esp, maya, ing_

Upload: alianzapaddec

Post on 30-May-2018

221 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • 8/14/2019 2 DD _Esp, Maya, Ing_

    1/7

    2009Alianza PADDEC A.C

    Christian Alpuche &Marco AntonioRodrguez

    Espaol, Ingles yMaya

    [EL DERECHO ALDESARROLLO*] THERIGHT TO DEVELOPMENTComo podemos hacer que nuestro desarrollo econmico, social, ambiental,cvico, poltico y cultural este en nuestras manos. El derecho es como unmsculo, si no se ejercita se atrofia.

  • 8/14/2019 2 DD _Esp, Maya, Ing_

    2/7

    El Derecho al Desarrollo*(Sipit ool ti choybesaj)(Sipit ool ti choybesaj)(Sipit ool ti choybesaj)(Sipit ool ti choybesaj)

    The Right to Development*Qu es?, ((((Baax)Baax)Baax)Baax)

    Hacia dnde vamos?,(Tuux tan k biin)(Tuux tan k biin)(Tuux tan k biin)(Tuux tan k biin)

    Quines lo ejercen?(Maaxoob ku meentikoob)(Maaxoob ku meentikoob)(Maaxoob ku meentikoob)(Maaxoob ku meentikoob)

    What does it mean?

    Where are we heading?

    Who exercise it?

    EL DERECHO AL DESARROLLO ES UN FACULTAD QUE TENEMOS LOS SERES HUMANOS AL

    PROGRESO;

    LA

    ORGANIZACIN

    DE

    LA

    NACIONES

    UNIDAS

    (ONU)

    LO

    DEFINE

    COMO

    UN

    DERECHO HUMANO INALIENABLE. HOY EN DA ES UN REA MULTIDISCIPLINARA DE LA

    CIENCIADELAJUSTICIA:EL DERECHO,DONDECONVERGENLOS DERECHOSECONMICOS,

    POLTICOS,SOCIALES,AMBIENTALES,CIVILESYCULTURALES.

    ((((Sipit ool ti Choybesaj jumpel paajtalil yaan ti tulakal winike tial u biin taanilSipit ool ti Choybesaj jumpel paajtalil yaan ti tulakal winike tial u biin taanilSipit ool ti Choybesaj jumpel paajtalil yaan ti tulakal winike tial u biin taanilSipit ool ti Choybesaj jumpel paajtalil yaan ti tulakal winike tial u biin taanil

    ka yanak baal kabet u tka yanak baal kabet u tka yanak baal kabet u tka yanak baal kabet u tial u kuxtal. U Junpateil Kajiloob (ONU) ku tsolik jeelial u kuxtal. U Junpateil Kajiloob (ONU) ku tsolik jeelial u kuxtal. U Junpateil Kajiloob (ONU) ku tsolik jeelial u kuxtal. U Junpateil Kajiloob (ONU) ku tsolik jeel

    bix jumpel paajtalil yaan ti winike, baale ma tu paajtal u maansik ti mixmak.bix jumpel paajtalil yaan ti winike, baale ma tu paajtal u maansik ti mixmak.bix jumpel paajtalil yaan ti winike, baale ma tu paajtal u maansik ti mixmak.bix jumpel paajtalil yaan ti winike, baale ma tu paajtal u maansik ti mixmak.

    Tie kiinooba ku yuubaal jeel bix jeejelas meyajoob yan u meentaal tu yoolalTie kiinooba ku yuubaal jeel bix jeejelas meyajoob yan u meentaal tu yoolalTie kiinooba ku yuubaal jeel bix jeejelas meyajoob yan u meentaal tu yoolalTie kiinooba ku yuubaal jeel bix jeejelas meyajoob yan u meentaal tu yoolalle tiibil oolalole tiibil oolalole tiibil oolalole tiibil oolalo tuux ku muuchkintkuba u sipit ool ti ayikaljal, ti mektanjal kaaj,tuux ku muuchkintkuba u sipit ool ti ayikaljal, ti mektanjal kaaj,tuux ku muuchkintkuba u sipit ool ti ayikaljal, ti mektanjal kaaj,tuux ku muuchkintkuba u sipit ool ti ayikaljal, ti mektanjal kaaj,

    ti muuchtambal ich molay, ti kanan yokkab, ti ma jolkanoob, tu tsoke sipit oolti muuchtambal ich molay, ti kanan yokkab, ti ma jolkanoob, tu tsoke sipit oolti muuchtambal ich molay, ti kanan yokkab, ti ma jolkanoob, tu tsoke sipit oolti muuchtambal ich molay, ti kanan yokkab, ti ma jolkanoob, tu tsoke sipit ool

    ka meentaak le suuk u betaalo.ka meentaak le suuk u betaalo.ka meentaak le suuk u betaalo.ka meentaak le suuk u betaalo. ))))

    THE RIGHT TO DEVELOPMENT IS A FACULTY OF THE HUMAN BEING TO THE

    PROGRESS; THE UNITED NATIONS (UN) DEFINES IT AS AN INALIENABLE

  • 8/14/2019 2 DD _Esp, Maya, Ing_

    3/7

    HUMAN RIGHT. NOWADAYS IS A MULTIDISCIPLINARY PROFESSIONAL AREA

    OF THE SCIENCE OF LAW, WHERE CONVERGE ECONOMIC, POLITICAL, SOCIAL,

    ENVIRONMENTAL, CIVIL AND CULTURAL RIGHTS.

    En 1987, la Comisin Mundial del Medio Ambiente de la ONU, define al desarrollo sostenible comoun desarrollo que satisfaga las necesidades del presente sin poner en peligro la capacidad de lasgeneraciones futuras para atender sus propias necesidades.

    ((((Tu yam uTu yam uTu yam uTu yam u jaabil 1987 Molay kabil ti kanan Ike ku tsolik jeel bix meyajjaabil 1987 Molay kabil ti kanan Ike ku tsolik jeel bix meyajjaabil 1987 Molay kabil ti kanan Ike ku tsolik jeel bix meyajjaabil 1987 Molay kabil ti kanan Ike ku tsolik jeel bix meyaj

    xma jawsajil tuux ku kaxtaal ka yanak ti winike tulakal baax kabetxma jawsajil tuux ku kaxtaal ka yanak ti winike tulakal baax kabetxma jawsajil tuux ku kaxtaal ka yanak ti winike tulakal baax kabetxma jawsajil tuux ku kaxtaal ka yanak ti winike tulakal baax kabet

    tie, baale ka u kanant yokkab ka yanak bix u kuxtaloob le chibaloobtie, baale ka u kanant yokkab ka yanak bix u kuxtaloob le chibaloobtie, baale ka u kanant yokkab ka yanak bix u kuxtaloob le chibaloobtie, baale ka u kanant yokkab ka yanak bix u kuxtaloob le chibaloob

    biin yanakoob.biin yanakoob.biin yanakoob.biin yanakoob.))))

    On 1987, The World Commission on Environment and Developmentdefines sustainable development as the responsible satisfaction of thepresent needs without compromising the future generations ability toattend their own.

    Entendemos el Derecho al Desarrollo como un ejercicio de derecho que los ciudadanos debenrealizar para mejorar su calidad de vida de forma integral y sostenida a travs de su propiaparticipacin ciudadana, con equilibrio y respeto al medio ambiente, al entorno cultural y a losrecursos naturales, garantizando as una mejor calidad de vida para generaciones futuras.

    (K naatik Sipit ool ti Chaybesaj jeel bix jumpel meyaj kabet u meentik(K naatik Sipit ool ti Chaybesaj jeel bix jumpel meyaj kabet u meentik(K naatik Sipit ool ti Chaybesaj jeel bix jumpel meyaj kabet u meentik(K naatik Sipit ool ti Chaybesaj jeel bix jumpel meyaj kabet u meentik

    winike u tial u maalobkunsik u kuxtal, ma chen tu juunal, baale yetelwinike u tial u maalobkunsik u kuxtal, ma chen tu juunal, baale yetelwinike u tial u maalobkunsik u kuxtal, ma chen tu juunal, baale yetelwinike u tial u maalobkunsik u kuxtal, ma chen tu juunal, baale yetel

    aantajil u yet kajnaliloob.aantajil u yet kajnaliloob.aantajil u yet kajnaliloob.aantajil u yet kajnaliloob. Jumpel mayaj kaanan u betaal yeetel ket oolalJumpel mayaj kaanan u betaal yeetel ket oolalJumpel mayaj kaanan u betaal yeetel ket oolalJumpel mayaj kaanan u betaal yeetel ket oolal

    bey xan yetel tsikilbeen ti tulakal baax ku bakpachtik winik: ik, ja,bey xan yetel tsikilbeen ti tulakal baax ku bakpachtik winik: ik, ja,bey xan yetel tsikilbeen ti tulakal baax ku bakpachtik winik: ik, ja,bey xan yetel tsikilbeen ti tulakal baax ku bakpachtik winik: ik, ja,

    cheob, baalcheob, u tial ka paatak u yantal uts luumkabil tiecheob, baalcheob, u tial ka paatak u yantal uts luumkabil tiecheob, baalcheob, u tial ka paatak u yantal uts luumkabil tiecheob, baalcheob, u tial ka paatak u yantal uts luumkabil tie

    chiibaloob bin yanakoobo).chiibaloob bin yanakoobo).chiibaloob bin yanakoobo).chiibaloob bin yanakoobo).

    We understand the Right to Development as an exercise of law made bycitizens, in order to improve their quality of life in a sustainable an integralway, trough citizenship, caring and respect for the environment, thenatural resources and cultural costumes therefore; to guarantee a betterquality of life for next generations.

    El Derecho al Desarrollo tiene una mbito de aplicacin internacional en Mxico desde hace unpoco mas de 31 aos con la entrada en vigor del Pacto Internacional de Derechos Civiles y Polticosel 3 de enero de 1976; y posteriormente el 23 de marzo de 1976 entra en vigor el PactoInternacional de Derechos Econmicos, Sociales y Culturales; y el 4 de diciembre de 1986 esaprobada por la Asamblea General la Declaracin Sobre el Derecho al Desarrollo.

  • 8/14/2019 2 DD _Esp, Maya, Ing_

    4/7

    ((((SSSSipit ool ti Chaybesaj jumpel meyaj ku balik tukakal u Noj Kajoob Yokipit ool ti Chaybesaj jumpel meyaj ku balik tukakal u Noj Kajoob Yokipit ool ti Chaybesaj jumpel meyaj ku balik tukakal u Noj Kajoob Yokipit ool ti Chaybesaj jumpel meyaj ku balik tukakal u Noj Kajoob Yok

    kab. Way tu luumil Mexico etsekba likbal buluk tu kaakab. Way tu luumil Mexico etsekba likbal buluk tu kaakab. Way tu luumil Mexico etsekba likbal buluk tu kaakab. Way tu luumil Mexico etsekba likbal buluk tu kaa----kal (31)kal (31)kal (31)kal (31)

    jaaboob, ket oknaj yetel Cha nuuk Noj kajoob Yokkab ti Sipit ool jaaboob, ket oknaj yetel Cha nuuk Noj kajoob Yokkab ti Sipit ool jaaboob, ket oknaj yetel Cha nuuk Noj kajoob Yokkab ti Sipit ool jaaboob, ket oknaj yetel Cha nuuk Noj kajoob Yokkab ti Sipit ool

    majolkanoob ti yoox kin Enero 197majolkanoob ti yoox kin Enero 197majolkanoob ti yoox kin Enero 197majolkanoob ti yoox kin Enero 1976, tsookle ulak Chanuuk ti yoox6, tsookle ulak Chanuuk ti yoox6, tsookle ulak Chanuuk ti yoox6, tsookle ulak Chanuuk ti yoox

    tu kaatu kaatu kaatu kaa----kal (23) kin Marzo 1976; tu tsoke u kan (4) kin winal Diciembrekal (23) kin Marzo 1976; tu tsoke u kan (4) kin winal Diciembrekal (23) kin Marzo 1976; tu tsoke u kan (4) kin winal Diciembrekal (23) kin Marzo 1976; tu tsoke u kan (4) kin winal Diciembre

    1986 jajkuntaab Sipit ool ti Chaybesaj1986 jajkuntaab Sipit ool ti Chaybesaj1986 jajkuntaab Sipit ool ti Chaybesaj1986 jajkuntaab Sipit ool ti Chaybesaj))))....

    The Right to Development has an international application platform inMxico, since 01/03/1976 with the International Covenant on Civil andPolitical Rights; then with the International Covenant on Economic, Socialand Cultural Rights in 03/23/1976; and the Declaration on the Right toDevelopment in 12/04/1986.

    El reto es hacer cumplir estos compromisos.

    (U paay(U paay(U paay(U paay----baatelil beora ka beychajak le moktana).baatelil beora ka beychajak le moktana).baatelil beora ka beychajak le moktana).baatelil beora ka beychajak le moktana).

    Our goal and major challenge is to fulfill these compromises.

    HACIA DNDE VAMOS? (T(T(T(Tuux taan k biinuux taan k biinuux taan k biinuux taan k biin))))

    WHERE ARE WE HEADING?

    Como ciudadanos organizados, estamos convencidos que el rumbo del derecho al desarrollo enMxico debe ser orientado hacia el bienestar econmico y social a travs de proyectos y

    programas beneficien las diferentes aristas de un desarrollo integral, aplicando mecanismoslegales e institucionales de transparencia, rendicin de cuentas, buenas prcticas en las empresas,diplomacia pblica y libertad de expresin en materia de desarrollo; dicho de otro modo,generando acciones que coadyuven al cumplimiento y aplicacin de los derechos econmicos,polticos, sociales, civiles, culturales y ambientales.

    ((((Tumen winikoon yetel toslbeen naate tian ich k tuukule, u beejil uTumen winikoon yetel toslbeen naate tian ich k tuukule, u beejil uTumen winikoon yetel toslbeen naate tian ich k tuukule, u beejil uTumen winikoon yetel toslbeen naate tian ich k tuukule, u beejil u

    tial ka yanak ayikal ti mak, tu juunal wa muchukba yet ulakoobe,tial ka yanak ayikal ti mak, tu juunal wa muchukba yet ulakoobe,tial ka yanak ayikal ti mak, tu juunal wa muchukba yet ulakoobe,tial ka yanak ayikal ti mak, tu juunal wa muchukba yet ulakoobe,

    kaabet u beetaal tu yoklal meyajoob maalob tuklaan bix biin bekaabet u beetaal tu yoklal meyajoob maalob tuklaan bix biin bekaabet u beetaal tu yoklal meyajoob maalob tuklaan bix biin bekaabet u beetaal tu yoklal meyajoob maalob tuklaan bix biin beetaak uetaak uetaak uetaak u

    tial ka kuchuk ti tulakal make le unajo. Baale kaanan ka meyajnaktial ka kuchuk ti tulakal make le unajo. Baale kaanan ka meyajnaktial ka kuchuk ti tulakal make le unajo. Baale kaanan ka meyajnaktial ka kuchuk ti tulakal make le unajo. Baale kaanan ka meyajnak

    jach tu beel tulakal u xeexet le nukuch nuukul meyajo. Kaan u beetaaljach tu beel tulakal u xeexet le nukuch nuukul meyajo. Kaan u beetaaljach tu beel tulakal u xeexet le nukuch nuukul meyajo. Kaan u beetaaljach tu beel tulakal u xeexet le nukuch nuukul meyajo. Kaan u beetaal

    tulakal meyaje yetel saasil ool bey xan yetel tsikilbeen. Ka yanaktulakal meyaje yetel saasil ool bey xan yetel tsikilbeen. Ka yanaktulakal meyaje yetel saasil ool bey xan yetel tsikilbeen. Ka yanaktulakal meyaje yetel saasil ool bey xan yetel tsikilbeen. Ka yanak

    jalkabil ka aalak jalkabil ka aalak jalkabil ka aalak jalkabil ka aalak le baax ma tun beetaal jeel bix kaabet u beetaal.le baax ma tun beetaal jeel bix kaabet u beetaal.le baax ma tun beetaal jeel bix kaabet u beetaal.le baax ma tun beetaal jeel bix kaabet u beetaal.

    Naatak tulakal le jeela beya: ka meyajnak tulakal make jeel bixNaatak tulakal le jeela beya: ka meyajnak tulakal make jeel bixNaatak tulakal le jeela beya: ka meyajnak tulakal make jeel bixNaatak tulakal le jeela beya: ka meyajnak tulakal make jeel bix

    unaje u tial ka yanak ti tulakal kaajnalile u pis naajal jach u tial).unaje u tial ka yanak ti tulakal kaajnalile u pis naajal jach u tial).unaje u tial ka yanak ti tulakal kaajnalile u pis naajal jach u tial).unaje u tial ka yanak ti tulakal kaajnalile u pis naajal jach u tial).

    As organized citizens we are convinced that in Mxico the Right toDevelopment must be addressed to the economic and social well-being,trough social-responsible programs and projects that benefit the different

  • 8/14/2019 2 DD _Esp, Maya, Ing_

    5/7

    aspects of an integral development, with the application of legalmechanisms of transparency, social accountability, best practices amongthe private sector, citizenship and freedom of expression in developmentmatters; in other words, to enforce actions oriented to fulfill theeconomic, political, social, civil, cultural and environmental rights.

    Para que estos compromisos y objetivos sean aplicados en la sociedad y en el individuo, esnecesario que el sector pblico, social y privado trabajen de manera conjunta; De igual manera, lacapacitacin a las organizaciones de sociedad civil debe ser continua y permanente para que stasa su vez, puedan participar en propuestas y estrategias para la atraccin inversiones responsablesen coparticipacin con las empresas y el gobierno. sta forma de trabajo en conjunto es unelemento importante y necesario para crear escenarios de bienestar econmico, social,democracia efectiva y gobernabilidad.

    (Baale u tial ka jaajkuntaak le moktanooba, ka kuchuk ti wiinik, tu(Baale u tial ka jaajkuntaak le moktanooba, ka kuchuk ti wiinik, tu(Baale u tial ka jaajkuntaak le moktanooba, ka kuchuk ti wiinik, tu(Baale u tial ka jaajkuntaak le moktanooba, ka kuchuk ti wiinik, tu

    juunal wa ich muchtaambale, kaanan tulakal makoob yan u yiloob wajuunal wa ich muchtaambale, kaanan tulakal makoob yan u yiloob wajuunal wa ich muchtaambale, kaanan tulakal makoob yan u yiloob wajuunal wa ich muchtaambale, kaanan tulakal makoob yan u yiloob wa

    baax yebaax yebaax yebaax yeetel le meyajooba, ka u meentoob le yan u meentikoobo yeteletel le meyajooba, ka u meentoob le yan u meentikoobo yeteletel le meyajooba, ka u meentoob le yan u meentikoobo yeteletel le meyajooba, ka u meentoob le yan u meentikoobo yetel

    tulakal u muukob yetel tulakal u yooloob, ich tsolbeenil. Yan kaansajiltulakal u muukob yetel tulakal u yooloob, ich tsolbeenil. Yan kaansajiltulakal u muukob yetel tulakal u yooloob, ich tsolbeenil. Yan kaansajiltulakal u muukob yetel tulakal u yooloob, ich tsolbeenil. Yan kaansajil

    kaanan u tsaabal ti winikoob, tsaabak maanal ti leotiob, beyo biinkaanan u tsaabal ti winikoob, tsaabak maanal ti leotiob, beyo biinkaanan u tsaabal ti winikoob, tsaabak maanal ti leotiob, beyo biinkaanan u tsaabal ti winikoob, tsaabak maanal ti leotiob, beyo biin

    takpajak u yool ka chaa meyajtatakpajak u yool ka chaa meyajtatakpajak u yool ka chaa meyajtatakpajak u yool ka chaa meyajtakoob tumen le maxoob bin u tsaob ukoob tumen le maxoob bin u tsaob ukoob tumen le maxoob bin u tsaob ukoob tumen le maxoob bin u tsaob u

    kuchililoob tsa meyaj. Unuk muchmeyaje utial ka yanak u kiool kuxtalkuchililoob tsa meyaj. Unuk muchmeyaje utial ka yanak u kiool kuxtalkuchililoob tsa meyaj. Unuk muchmeyaje utial ka yanak u kiool kuxtalkuchililoob tsa meyaj. Unuk muchmeyaje utial ka yanak u kiool kuxtal

    mak, ich ayikal, maalob bisajba, ket ool yetel mektaantajil).mak, ich ayikal, maalob bisajba, ket ool yetel mektaantajil).mak, ich ayikal, maalob bisajba, ket ool yetel mektaantajil).mak, ich ayikal, maalob bisajba, ket ool yetel mektaantajil).

    (Ku tsookole biin beteak tsolbeen meyajoob tuux biin kaxtaa(Ku tsookole biin beteak tsolbeen meyajoob tuux biin kaxtaa(Ku tsookole biin beteak tsolbeen meyajoob tuux biin kaxtaa(Ku tsookole biin beteak tsolbeen meyajoob tuux biin kaxtaak Aantajilk Aantajilk Aantajilk Aantajil

    ti tukakal kaajtalil, aantajil yetel takin biin tsaabak tumen u Noti tukakal kaajtalil, aantajil yetel takin biin tsaabak tumen u Noti tukakal kaajtalil, aantajil yetel takin biin tsaabak tumen u Noti tukakal kaajtalil, aantajil yetel takin biin tsaabak tumen u No

    Jalachiloob le luuma, bey xn tumen u yuumiloob takin. L3 ken yanak Jalachiloob le luuma, bey xn tumen u yuumiloob takin. L3 ken yanak Jalachiloob le luuma, bey xn tumen u yuumiloob takin. L3 ken yanak Jalachiloob le luuma, bey xn tumen u yuumiloob takin. L3 ken yanak

    baax yetel u yantikuba make, ma biin u chapachtoob makoob chenbaax yetel u yantikuba make, ma biin u chapachtoob makoob chenbaax yetel u yantikuba make, ma biin u chapachtoob makoob chenbaax yetel u yantikuba make, ma biin u chapachtoob makoob chen

    tun kaxtikoob u naajal ltun kaxtikoob u naajal ltun kaxtikoob u naajal ltun kaxtikoob u naajal letiob, ma ka u yantoob otsiloob).etiob, ma ka u yantoob otsiloob).etiob, ma ka u yantoob otsiloob).etiob, ma ka u yantoob otsiloob).

    In order to address directly this compromises and objectives to the societyand the individual is necessary that the public, private and social sectorwork together; moreover, the empowerment and capacitating of theorganized society must be continuous and permanent so they canparticipate in strategies and proposals for the attraction of responsibleinvestments in coordination with the government and the enterprises.This model of work is an important and necessary element to achieve andcreate an effective democracy and governable scenarios with social andeconomic well-being.

    Como resultado final se tendrn programas sociales con esquemas de financiamiento dondeconvergen dineros pblicos y privados para atraer o generar recursos que puedan ser dirigidos alfortalecimiento de las diferentes aristas del desarrollo; de sta manera, es posible contrarrestarmovimientos sociales generados por el clientelismo poltico, el oportunismo, el populismo y lasprcticas corruptas.

    As a final result we will have social programs with financial schemes where

  • 8/14/2019 2 DD _Esp, Maya, Ing_

    6/7

    public and private money converge for the attraction and generating ofeconomic resources which can be addressed to empower differentaspects of development; by these means, it is possible to offset againstsocial movements motivated by political opportunisms, corrupt practices,and populism.

    Estos programas de responsabilidad social que acompaan a los proyectos de inversin (sea cualsea el sector econmico) pueden ser aprovechados para: la mitigacin del dao ambiental,educacin comunitaria, salud, profesionalizacin, capacitacin cvica, rescate de usos ycostumbres entre muchos otros.

    These social-responsible programs go along with investment projects (atany economic sector), so they can be used and oriented to mitigateenvironmental damage, community education, social health, increasing oflabor skills, civic teaching, rescuing of community costumes, amongothers.

    As es como se genera realmente bienestar y se alcanza un desarrollointegral.

    This is for sure a responsible way to generate well-being in order toachieve an integral growth.

    QUINES LO EJERCEN?

    El Derecho al Desarrollo lo ejercen y lo propician los ciudadanos, en Mxico existen organizacionescomo Alianza PADDEC A.C. donde fomentamos y ejercemos el derecho al desarrollo a travs de la

    participacin ciudadana en proyectos de inversin responsable, generando opinin pblica,exigiendo el cumplimiento de las leyes y por ende, coadyuvando a la armonizacin de estndaresinternacionales y a crear escenarios que contribuyan a alcanzar mejores ndices degobernabilidad. En Alianza PADDEC hacemos diplomacia pblica, construimos puentes y creamosalianzas estratgicas donde convergen diferentes aristas sobre desarrollo para lograr un desarrollohumano integral.

    The Right to Development is exercised and generated by the citizens;there are social organizations in Mxico such as PADDEC Alliance CivilAssociation (A.C) which encourage and exercise our Right to Developmentby proposing responsible investment projects, generating public opinion

    and demanding the application of law; moreover, we contribute to fulfillinternational standards on development, in order to generate bettergovernance scenarios. In PADDEC Alliance A.C. we make public diplomacy,build institutional-legal bridges and strategic alliances, where convergedifferent development aspects for an integral human development.

    An cuando para algunos ciudadanos la brecha entre el gobierno, sus decisiones y losciudadanos pareciera ser grande, compleja de entender, quizs hasta imposible de ser reducida les

  • 8/14/2019 2 DD _Esp, Maya, Ing_

    7/7

    decimos que desde nuestra perspectiva, la brecha puede ser tan grande como nosotros lopermitamos que sea; es urgente comenzar a hacer conciencia y a explicar a las futurasgeneraciones que vivimos en comunidad, que las acciones de un individuo repercutirn en otroinevitablemente y que est en manos de cada uno de nosotros la responsabilidad de participarejerciendo y exigiendo nuestro derecho al desarrollo para el crecimiento integral de nuestrascomunidades y de nuestro pas.

    Even when for some people the space between government and thecitizens shows distant, complex to understand, even impossible to reduce,we tell them that the distance can be as long as we allow it to be; it isurgent to make conscience to the new generations, that we live in aglobal community, that individual actions rebound to others for sure, andthat it is in the hands of every one of us the responsibility to exercise thisright of a integral human development, also to achieve and demandprogress in our communities and in our country.

    * Por Lic. Marco Antonio Rodrguez LpezInternacionalistaCoordinador Nacional de Promocin EconmicaInternationalistEconomic Encouragement National Coordinator

    * Por Lic. Christian Alpuche PadillaAbogado Corporativo y de GobiernoEspecialista en Polticas Pblicas para laPromocin del Desarrollo Econmico y Atraccinde Inversiones ResponsablesCorporation and Government LawyerConsultant for public policy for Development,Economic Encouragement and Attraction ofResponsible Investments of Mexico